Naime, jedno nedavno otkriće dovelo je do zaključka da se u bradi može pronaći jedna bakterija koja proizvodi potpuno novu i nepoznatu formu antibiotika. 

Sve je krenulo od vjerovanja da brada obiluje bakterijama, a neki misle da je čak i pogodna za obitavanje insekata. Čak se jedne prilike u štampi pojavio natpis u smislu da neke brade nose više nečistoće od toaleta.

Jedna američka bolnica je, iznenađujuće, došla do potpuno drugačijeg i krajnje neočekivanog zaključka. Poznato je da se od ljekara zahtijeva vrhunska čistoća, kako odjeće, tako i svih otkrivenih dijelova tijela, te je iz tih higijenskih razloga napravljena je opsežna analiza lica osoblja. Među 408 članova osoblja bilo je i onih sa bradom, ali i onih bez brade.

Zaključak je bio toliko interesantan da je ubrzo objavljen u listu Journal of Hospital Infection, a sve zbog toga što je zaključeno da su uredno obrijani članovi osoblja imali više neželjenih mikroba na svojim licima od onih koji su nosili brade.

Da stvari budu još interesantnije, zaključeno je da su ljudi bez brade čak više od tri puta ugroženiji od zaraze najopasnijim vidom infekcije uzrokovane bakterijom otpornom na antibiotike, širom svijeta poznate pod nazivom MRSA.

Prvo se smatralo da su muškarci s bradama zaštićeniji jer nemaju mikro-rane na licu nastale brijanjem i tako ne potiču njihovo koloniziranje i jačanje. Međutim,  mikrobiolog sa londonskog univerziteta dr. Adam Roberts je napravio istraživanje u kom je iz različitih uzoraka muških brada uspio izvući čak 100 različitih vrsta bakterija.

Najinteresantnije je što su neke od njih funkcionisale tako što su jasno uništavale druge bakterije. Dalje se otvorila mogućnost da sve to funkcioniše vrlo slično kao i čuveni Penicilin kog je inače pronašao Alexander Fleming i koji je izdvojen iz gljivica, a koji je od otkrića pa do danas spasio na milione ljudskih života.

Kada se s druge strane zna podatak da su infekcije otporne na antibiotike te koje godišnje usmrte najmanje 700.000 ljudi, te da će broj smrtno stradalih od strane istog uzroka do 2050 godine biti 10 miliona, a da već 30 godina nije pronađen novi antibiotik, vrlo logičnim se postavlja zaključak da bi i bradama trebalo dati priliku.