Cardio vs. Crossfit (FOTO)

Tradicionalno se smatra da dugoročni ciklični treninzi ( trčanje, veslanje, vožnja biciklom, plivanje) mogu stvoriti prednost u podizanju sportske forme.

Smatram da Crossfit pruža mnogo bolju stimulaciju za podizanje kardio-respiratorne izdržljivosti nego „tradicionalne“ metode.

Vrhunski trkači na duge staze, biciklisti, plivači i triatlonci „trgaju“ se radeći jednostavne crossfit treninge. Uzrok tome je kardio-respiratorne prirode; dok crossfiteri ostvaruju poprilično dobre rezultate natjecanjima koja zahtijevaju vještinu ili aktivnost za koju nemaju puno treninga.

Mnogima je teško za shvatiti kako sportaši koju su se specijalizirali za sportove izdržljivosti mogu doživjeti krah uzrokovan kardio –respiratornim nedostatkom.

Prije svega treba objasniti koji su to standardi za procjenu kardio-respiratornog nedostatka. Simptomi koji se u crossfit-u povezuju sa kardio-respiratornim nedostatkom često se nazivaju „gassing“ ( ostati bez daha). Osim ostanka bez daha postoji i drugi simptom koji je uglavnom neuro-muskularnog porijekla i poznat je kao „muscular failure“ ( otkazivanje mišića ).

Primjer: radeći thruster ( front squat/push press ), ponavljanja teku glatko, dok vježbač odjednom ne stane, postane zelen, usne poplave, bori se za dah, puls mu je visok i osoba nije komunikativna. Što znači daje ostao bez daha. U usporedbi; radeći thrustere, ponavljanja postaju sporija dok najednom jednostavno ne stanu na ¾ ekstenzije, udisaji i puls nisu znatno povišeni, a vježbač je komunikativan, to se pripisuje otkazivanju mišića.

Kad vrhunski sportaši sa specijalizaciom u sportovima izdržljivosti rade jedan tipičan crossfit trening npr, „fight gone bad“ ne dolaze ni blizu broju ponavljanja kao vrhunski crossfiteri. Sportaši to objašanjavaju da su težine s kojima izvode vježbe preteške ( niti jedna ne prelazi 35 kg ). Istina je da su njihova ponavljanja s propisanom kilažom spora i često nemaju punu amplitudu pokreta. Tako da to pripisujemo otkazivanju mišića. Ako smanjimo početnu kilažu tako da se oni uspiju približiti crossfiterima po broju ponavljanja, tada ostaju bez daha.

Prednost  koju sportaši specijalizanti imaju u svojim sportovima, ništa nam ne govori o njihovim kapacitetima dok ih ne stavimo u druge uvjete.

Crossfit pristup pokazao se kao kvalitetan program za opću fizičku pripremu  u mnogim sportovima npr; triatlon, ragbi, borilački sportovi, skijanje, bacanja, olimpijska dizanja.

Rad na izdržljivosti sastavljen od funkcionalnih vježbi predodređen je svojom mehanikom za više radnih primjena i nudi puniju aplikaciju i veću mogućnost pretvorbe kardio-respiratorne izdržljivosti na druge aktivnosti. Funkcionalnost rada na izdržljivosti određuje efikasnost njezine primjene.

Za mnoge kardio je nešto dobro što se dešava za njihovo srce i pluća dok sjede na biciklu ili dok trče. Zanimljivo je vidjeti što se dešava sa srcem za vrijeme tradicionalnog kardio i crossfit treninga: evo par primjera:

Cilj ovih testova je pokazati da crossfit trening izaziva sličnu reakciju u domeni otkucaja srca kao i klasični kardio.

Ako trening sastavljen od zgibova, sklekova i čučnjeva izaziva sličan podražaj na kardio-respiratorni sustav kao i veslanje, koje su onda ostale prednosti za snagu, brzinu, jakost, fleksibilnost, agilnost, ravnotežu, preciznost, koordinaciju, koje veslanje ne može pružiti.

Za vrhunski sport opće i specifične sposobnosti ne mogu se razvijati optimalno odvojene jedne od drugih.

Da sumiramo, osobe i sportaši koji provode crossfit program treninga spremniji su za bilo kakve kardio-respiratorne zadatke u bilo kojoj aktivnosti dok specijalizanti za izdržljivost to nisu. (sportskitrening.hr)