Osnovni dodaci svakodnevnoj prehrani

Sigurno ste često u dilemi, trebate li uz svakodnevnu ishranu uzimati dodatke poput vitamina i minerala u vidu tableta i drugih preparata. Istraživanja su pokazala da dodatni vitamini i minerali neće spriječiti neke hronične bolesti, ali su svakako poželjni. Sve što je na prirodnoj bazi, nije višak.

Često, pripremanjem hrane gubite neke hranjive tvari koje su potrebne za zdrav organizam. Stoga, recite “DA” svakom prirodnom dodatku vašoj svakodnevnoj ishrani.

Naravno, niti jedan dodatak neće biti učinkovit ukoliko se ne hranite zdravo. Dobro uravnotežena ishrana trebala bi vam pružiti sve što je vašem organizmu potrebno. Međutim, postoje osobe koje jednostavno ne vole voće i povrće, ili pak mliječne proizvode. Tim osobama zasigurno nedostaje vitamina C, odnosno kalcija. Tada se preporučuje dodatak ovih suplemenata u vidu tableta.

Multivitaminske tablete, šumeće ili one koje trebate progutati, jednostavan su i  jeftin način da nadomjestite vitamine i minerale koji su vam potrebni. Evo nekoliko dodataka koji mogu biti korisni za vaš organizam:

Kalcij
Mnogi ljudi ne jedu dovoljno hrane koja je bogata kalcijem. Nedostatak kalcija može rezultirati osteoporozom, odnosno slabljenjem kostiju. Preporučena dnevna doza kalcija za svaku odraslu osobu je oko 1200 mg. Ako ga ne unosite dovoljno putem ishrane, onda svakako uzmite dodatak.

Vitamin D
Vitamin D je važan za apsorpciju kalcija.  Stoga, uz kalcij, obavezno uzmite i dodatak ovog vitamina.

Riblje ulje
Omega-3 masne kiseline pomažu u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti. Najbolji izvor omege-3 je riba, laneno sjeme također. Studije pokazuju da je organizmu dnevno potrebno 0,5 do 1,8 grama ribljeg ulja.

Folna kiselina
Folna kiselina se nalazi u zelenom lisnatom povrću, agrumima i mahunarkama. Folna kiselina se preporučuje svakoj ženi koja planira ostati u drugom stanju, a pomaže i u smanjenju nivoa homocisteina, što bi moglo pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca. Preporučena količina za odrasle osobe je 400 mcg (mikrograma) dnevno.

Antioksidansi i cink
Istraživanja su pokazala da kombinacija antioksidanata i cinka smanjuje rizik od makularne degeneracije u poodmakloj dobi.

Probiotici
Namirnice poput jogurta i fermentiranih namirnica prirodno sadrže probiotike bakterija. Ove bakterije su slične prijateljskim bakterijama koje se prirodno nalaze u vašem probavnom sistemu. Probiotici su dobri kao dijetetski dodatak, a mogu biti korisni i za osobe koje imaju nervozu želuca i probleme sa probavom.

U principu, prehrambeni dodaci nisu štetni, no svakako ne zaboravite jesti zdravu hranu. Multivitamini i drugi dodaci su uzaludni, ukoliko se ne hranite zdravo. Uzimajte dovoljno voća i povrća, mliječnih proizvoda sa malim udjelom masti, cjelovitih žitarica, nemasnog mesa, ribe, peradi, oraha, sjemenki i mahunarki.

Ukoliko uzimatke dodatke ishrani, pazite da se ne predozirate. Neki vitamini poput vitamina D, vitamina A i vitamina B6 mogu biti loši za vaše zdravlje, kada ih duži period uzimate u iznimo velikim količinama.

Ukoliko uzimate neke lijekove ili redovnu terapiju, u kombinaciji sa nekim od dodataka možete izazvati neželjene reakcije u organizmu. Stoga se posavjetujte s liječnikom prije nego počnete koristiti dodatke ishrani. (body.ba)

Namirnice koje sadrže iznenađujuće mnogo šećera

Neugodno iznenađenima bi se mogli osjećati svi oni koji se pokušavaju hraniti zdravo i koji pokušavaju svoje tijelo dovesti u što je moguće bolju formu, nakon što shvate koliko velike količine šećera se nalaze u nekim od “provjereno kvalitetnih” namirnica.

Jogurt

Iako jogurt zahvaljujući svojim probiotičkim sredstvima važi za jako zdravu namirnicu, rijetki shvataju da kao mliječni proizvod sasvim normalno sadrži 5 do 10 grama šećera u svom sastavu. Kako bi se još više popravio okus, proizvođači često dodaju još šećera pa sve to na kraju dovede do činjenice da jogurt nerijetko u 100 grama sadrži od 15 do ogromnih 30 grama šećera.

Sosovi

Sosovi ili umaci, kao dodaci slanoj hrani, iznenađujuće su ozbiljni neprijatelji dobroj formi i to sve zbog prosječne 2 kašike šećera sadržane u 100 grama umaka. Šećer pruža mogućnost otvaranja raznovrsnijeg osjećaja za okus, pa zbog toga ne treba čuditi što kečap i velika većina drugih umaka u sastavu ima 15-ak grama problematične supstance.

Sušeno voće

Dok ga većina ljudi smatra savršeno zdravim namirnicama, nutricionisti i sportisti dobro znaju da ti ukusni i zdravi mali obroci i nisu toliko zdravi koliko se misli i dobri za tjelesnu formu. Naime, većini sušenog voća se dodaje šećer kako bi postalo još ukusnije, a čak i da sušenje prođe bez tog koraka, činjenica da voda isparava, obim se smanjuje, a šećer i dalje ostaje, dovoljno govori o koncentraciji šećera u sušenom voću.

Voćni sokovi

U ponudi niza gaziranih pića i voćnih sokova, ova druga grupa se sama nameće kao daleko zdraviji izbor, pa oni zdravstveno osvješteniji uvijek biraju baš te napitke smatrajući da su jako blizu izvornom voću. Nažalost, istina je dosta drugačija, jer “prirodni” sokovi su u stvari mješavine pravog soka, vode, hemijskih dodataka i ogromnih količina šećera. Dok gazirana pića imaju oko 40 grama šećera u sastavu, energetska i do 60, voda je uvijek ona čista varijanta s kojom organizam najbolje funkcioniše, a koja nema nikakvih loših efekata. Zbog svega toga, to jedinstveno prirodno piće nikada nijedno drugo neće moći zamijeniti i prestići u kvaliteti. (body.ba)

Dodaci prehrani – proteini

Ukoliko trenirate i želite dobiti na mišićnoj masi vrlo je teško unositi sve proteine koji su potrebni tijelu preko standardnih namirnica. Upravo zbog toga tu su dodaci prehrani. Whey proteini, tj. proteini sirutke se preporučuju svim osobama koje treniraju kao dopuna prehrani.

Također preporučuju se kod nekih bolesti i kod ljudi koji nemaju uravnoteženu prehranu.

Whey proteini nisu štetni

Većina ljudi misli da su proteini štetni, ali naprotiv proteini su zdravi ukoliko ih konzumirate u preporučenim količinama. Proteini se probavljaju čak 3 puta brže u crijevima, nego obični proteini iz hrane. Korištenje proteina se ne preporučuje ljudima koji nemaju enzim za razgradnju laktoze, tada proteini štetno djeluju na tijelo i uzrokuju napuhavanje.

Whey proteini konzumiraju se nakon treninga

Proteini se najčešće uzimaju poslije treninga, zato što je tada tijelu potreban brzi oporavak, a proteini sirutke najbrže stižu do mišića. Ukoliko ne trenirate whey proteini vam neće pomoći u dobivanju mišićne mase. Također whey proteini ne mogu zamijeniti prehranu. Ukoliko uzimate proteine, morate se i hraniti pravilno zato što su proteini samo dopuna prehrani!

Whey proteini nisu neophodni za dobivanje mase

Naravno, whey proteini nisu neophodni za dobivanje mišićne mase. Proteine možete dobiti iz raznih namirnica (koliko koja namirnica sadrži proteina, ugljikohidrata i masti možete pogledati na kalorijskoj tablici), a neke od najboljih su jaja (uglavnom bjelanjci, jer se sve nezdravo u jajetu nalazi u žumanjku, zbog toga bi omjer trebao biti cca 3 cijela jaja – 3 bjelanjka), mlijeko (po mogućnosti mlijeko s čim manje masti, najbolje je 1,5%), jogurt, posni sir… (body.ba)

Jelo kasno navečer – zdravo ili ne?

Uobičajena pretpostavka je da ako jedete kasno navečer, tj. prije spavanja, vaše tijelo neće moći spaliti sve kalorije i zato ćete dobiti na težini.

Istina je da vaše tijelo obrađuje kalorije na isti način i noću i danju. Problem s noćnim jelom je da ljudi imaju tendenciju da jedu u fast foodu, umjesto da pojedu nešto zdravo i upravo to unošenje masti u tijelo ih dovodi do debljanja. Dakle, ako jedete zdravu hranu, naravno ako ne pretjerujete s jelom, ne morate brinuti o tome kada ćete jesti. Naravno, neposredno prije spavanja, ne biste trebali previše pojesti jer to može utjecati na vaš san.
Vjerojatno ste već negdje čuli teoriju da nije zdravo jesti poslije 7 sati navečer. To je česta zabluda. Naše tijelo treba energiju stalno, a ne samo kada smo budni.

Kao što smo prethodno napisali, zdravo je jesti navečer ako jedemo zdravu hranu u umjerenim količinama. Pretjerivanje s ničim nije zdravo, a to je upravo problem, što ljudi sjednu pred televiziju i krenu jesti čips, smoki, te ne znaju za granice. To vam se ne bi trebalo događati, zato pazite i zapamtite ovu rečenicu: Nije važno kada jedete, važno je što jedete! (vjezbanje.net)

Popravite raspoloženje sa tri dokazane namirnice

Ishrana ne samo da stoji u direktnoj vezi sa zdravljem i da stoji u čvrstoj vezi sa samim izgledom ljudskog tijela, već može poslužiti i kao jako oružje za upravljanje psihičkim procesima.

Sve što treba znati je napraviti kvalitetan odabir namirnica, tako da se u svakom trenutku može uspješno podići nivo energije, ali izazvati lučenje endorfina, poznatijih kao hormona sreće.

Tamna čokolada

Tamna, crna čokolada, u suštini je najkvalitetnija vrsta čokolade, čije konzumiranje je preporučeno i od svih stručnjaka zdravstvene struke. Tajna je u kakaovcu, osnovnom sastojku čokolade kog u tamnoj obično ima u najvećem procentu, ali i tome što nema puno nezdravih primjesa kakav je šećer. Koncentracija aktivnih sastojaka čokolade ima jako dejstvo na mozak i podizanje raspoloženja.

Paradajz

Povrće bez kog je nezamisliva većina salata, u suštini je fantastično za popravljanje raspoloženja. Paradajz je bogat antioksidansima, te se odlično bori protiv moždanih zapaljenja i depresivnih stanja.

Jaja

Da su jaja sastavni dio idealnog doručka, znale su i generacije mnogo starije od svih laboratorija i istraživačkih radova. Sadrže prijeko potrebni vitamin D, omega 3 masne kiseline, holesterol za koji je sve jasnije da nije štetan, te znatne količine cinka. Sve to zajedno pomaže podizanju i održavanju dobrog raspoloženja. (body.ba)

Proteinski kolač s kikiriki puterom i čokoladom

Kolači mogu biti itekako zdravi i hranjivi, ako su složeni od pravih sastojaka i ako su prilikom njihove pripreme eliminisani svi oni elementi sa crne nutricionističke liste, a koju predvode rafinirani šećeri, inače osnovi sastojak velike većine kolača.

Dok se mnogi sada pitaju kako je uopšte moguće napraviti kolač bez šećera, prijedlog sa detaljnom listom sastojaka i načinom pripreme kolača s kikiriki puterom i čokoladom, biće sasvim dovoljan odgovor.

Sastojci potrebni za čokoladni kikiriki kolač

– 1 šolja (227 grama) prirodnog kikiriki putera

– 1/2 šolje (108 grama) nešećerenog bademovog mlijeka

– 1/2 šolje (75 grama) badema

– 3 mjerice (75 grama) whey proteina s aromom čokolade

– 1 kašićica stevije

Priprema kolača

U posudi ugrijati kikiriki puter kako bi omekšao, dodati bademovo mlijeko i izmiješati masu. Samljeti ili izdrobiti bademe, te ih dodati u ugrijanu mješavinu zajedno sa mjericama whey proteina i stevija sladilom, te dobro izmiješati masu kako bi dobila jedinstvenu strukturu.

Masu formiranu u kvadrat prebaciti na masni kuhinjski papir ili plastičnu foliju, a zatim uviti krajeve kako bi se kolačići mogli prenijeti u frižider. Nakon sat vremena hlađenja, kolače izrezati 8 redova i držati ih u frižideru svaki put do posluživanja.

Sastav jednog kikiriki čokoladnog proteinskog kolača

1 kolač u prosjeku ima oko 61 gram, a sastav izgleda ovako:

Kalorija: 254

Ugljikohidrati: 12 grama

Masnoće: 17 grama

Proteini: 16 grama

Zdrava užina na poslu

Mnogi muku muče oko hrane koju jedu na poslu.

Osobe koje su na dijeti uglavnom odustaju od nje jer ne znaju kakvu hranu da jedu, a ono što unose na dnevnoj bazi deblja i ne zasićuje. Svima je poznato da poslije nekog vremena provedenog na poslu se javlja želja za hranom. Kako bi zadovoljili svoju glad ili žeđ mnogi se odlučuju na grickalice, gazirane sokove ili kavu. Kasnije kada se javi dehidracija, manjak sna i glad nastaje problem.

Mnogima su hranidbene navike poremećene jer ne mogu kontrolirati što jedu na poslu. Ono što je njima potrebno je unaprijed isplanirana užina. Evo primjera zdrave užine na poslu.
Sve što je potrebno je nekoliko vrećica sa zip zatvaračem ili kutija sa poklopcem i povrće.

Recept za užinu:
– 1 vrećica mrkve
– 1 glava celera
– 5 paprika
– nekoliko paradajza
– pola kilograma izgnječenog graška
– 1 čaša jogurta
– sok od jedne polovine limuna
– 1 žlica svježe isjeckanih mirodija

Zatim se očisti povrće i isječe na komade veličine zalogaja i odvoji u 5 kutija ili zip vrećica. Kasnije se dodaju mirodije i limunov sok u jogurt i dobro izmiješa, a zatim skladišti u kutiju. U ponedjeljak ujutro svih 5 kutija se donosi zajedno sa jogurtom na posao.

Zašto je ovo zdrava užina:
– Većina ljudi ne konzumira dovoljno povrća u toku svoje dijete, a ove vrećice sa povrćem su jednostavan način da se ubaci svježe povrće u ishranu.
– Onima koji ne vole povrće i ova ideja o užini im se ne čini najboljom, savjetuje se da jednu sedmicu probaju ovakav način ishrane i zasigurno će im se svidjeti. Prvih nekoliko dana će biti kao da se jede trava, ali poslije nekoliko dana osoba će žudjeti za povrćem.
– Vrećica sa povrćem ima oko 50 kalorija, a umak oko 25 do 50 kalorija. U usporedbi s keksom ili gaziranim sokom, uštedi se oko 400 kalorija na najjednostavniji mogući način.
– Hrana poput svježeg povrća je mnogo zdravija od proteinskih šejkova ili energetskih pločica. Na primjer jedna šalica paprike sadrži 195 posto vitamina C, 57 posto vitamina A i još nekoliko esencijalnih vitamina i minerala.
– Ovo povrće ima visok udio vlakana, hrskavo je i ima veliki udio vode što pomaže da se osoba osjeća sito. – Ukoliko ovo povrće ne zasiti, može se dodati i nekoliko tvrdo kuhanih jaja što je dodatnih 150 kalorija.

Naravno, osoba sebi može dodati od povrća što god da želi. (vjezbanje.net)

Prehrana za dobivanje mišićne mase

Osim vježbanja u teretani, za povećanje mišićne mase našem tijelu je potreban odmor i pravilna prehrana.

Uz nedovoljan unos proteina naše tijelo neće povećavati mišićnu masu, iako treniramo u teretani. Mišići pod treningom se iscrpljuju, “paraju” i za njihov oporavak potreban je odmor i dovoljan unos kalorija. Na internetu i u raznim časopisima, može se pronaći dosta članaka o prehrani za povećanje mišićne mase, ali svaki od njih ima svoje gledište, no unatoč tomu mi ćemo vam u ovome članku napisati neke osnove o dobivanju mišićne mase.

Trebate povećati unos kalorija i proteina

U prosjeku biste trebali unositi između 40 i 60kcal i od 1,6 do 2,5g proteina dnevno po jednom kilogramu tjelesne težine. U jednom obroku ne biste smjeli prekoračiti 40g proteina, jer tijelo u tako kratkom vremenu ne može apsorbirati više od 40g proteina. Znači ako na primjer imate 87 kilograma, trebali biste dnevno unositi 3480-5220kcal i 140-217g proteina. Također ako trenirate trebali biste tijelu osigurati dovoljan izvor vitamina, a naročito je važan vitamin B.

Raspored prehrane

Prehranu biste trebali rasporediti na 5-7 obroka dnevno. Najvažniji obrok je 1-2h prije treninga i onaj poslije treninga, jer je tada tijelu unos proteina i ugljikohidrata veoma važan, kako bi nadoknadilo ono izgubljeno na treningu. Važno je i piti dovoljno vode tijekom dana i izbaciti nezdravu hranu.

Proteini

Osim unošenja proteina iz hrane, proteine možete unositi i preko proteinskih shake-ova, ali o dodacima za prehranu možete pročitati u drugome članku koji je vezan isključivo za proteine. Ovakva prehrana se ne preporučuje ljudima koji treniraju, jer bez treniranja ne mogu dobiti mišićnu masu. Kako biste detaljno mogli izračunati unos proteina i kalorija pogledajte kalorijsku tablicu. (vjezbanje.net)

12 razloga zašto su jaja dobra za vas

Postoji dosta mitova o jajima. Da su zdrava, nezdrava, da povečavaju kolesterol i mnogi drugi. Donosimo vam 12 raloga zašto su jaja dobra za vas i vaše tijelo.

1. Jaja su puna vitamina i minerala, uključujući vitamine B, C, D, E, K, i još mnogo toga.
2. Izvrstan su izvor proteina, jedno jaje sadrži oko 6 grama proteina.
3. Sadrže visoku razinu omega 3 masne kiselina koja je dobra za vaše srce.
4. Jaja su poznata kao savršena hrana, jer posjeduju svih 9 esencijalnih aminokiselina.
5. Jaja sadrže kolesterol, no istraživanja su pokazala da oni koji redovno konzumiraju jaja imaju smanjeni LDL i pojačan HDL (dobar kolesterol).
6. Sadrže Lutein i Zeaksantin koji su dvije bitne komponente za zdravlje oči.
7. Sadrže vitamin B12, vitamin A, vitamin D…
8. Jaja su dobra za rast kose i noktiju.
9. Smanjuju rizik tumora – Sadrže selen koji je povezan sa sprečavanjem raka.
10. Smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara – Nekoliko istraživanja su pokazala da će hranjive tvari u jajima spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka, što smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara.
11. Poboljšana funkcija memorije, velika količina vitamina i hranjivih tvari u jajima, posebno kolina, poboljšava funkciju memorije i spoznaje.
12. Jaja su jeftina, a zdrava hrana! (vjezbanje.net)

Pet beneficija posta koje će vas iznenaditi

Konstantno se povećava broj naučnih istraživanja koja otkrivaju nove beneficije povremenog odgođenog načina ishrane svojstvenog postu, tako da je sve više onih koji se čak i mimo religijskih razloga povremeno odlučuju za ovakav radikalno promijenjen način ishrane.

Radi se o vrsti dijete koja uključuje dva kružna perioda unutar 24 sata, od kojih veći dio otpada na onaj u kom je isključeno bilo kakvo konzumiranje hrane i pića, te drugi, tokom kog je dozvoljeno sve i u neograničenim količinama.

Post promoviše održivi gubitak težine

Istraživanja su pokazala da kratkoročni post može ubrzati metabolizam od 4 do 14 posto, što automatski omogućava spaljivanje većeg broja kalorija na dnevnoj bazi. Pored toga, stimulira se veća razgradnja masnog tkiva kroz smanjenje nivoa inzulina i povećanje nivoa hormona rasta i noradrenalina, rezultirajući s tim da organizam koristi više goriva iz masnih naslaga kao gorivo.

Potrebno je nekoliko sedmica da se organizam prebaci na taj režim funkcionisanja, a kada se to desi, čak i želja za šećerima i brzom hranom će biti manja, što za posljedicu ima bolju tjelesnu formu. Ovakav režim ishrane izaziva daleko manji gubitak mišića od kontinuirane restrikcije kalorija.

Post poboljšava osjetljivost na inzulin

Otpornost na inzulin je ključni element bolesti poput dijabetesa, bolesti srca i karcinoma, što su ujedno i vodeći zdravstveni problemi ljudi širom Planete. U tom slučaju, rezultati naučnih istraživanja ponovo idu u prilog postu, kao fantastičnom načinu poboljšanja osjetljivosti organizma na inzulin i leptin, koji omogućava ćelijama da crpe glukozu iz krvi dosta efikasnije.

Naučni izvještaji ukazuju na to da post u prekidima može pomoći smanjenju nivoa glukoze u krvi i samoj varijabilnosti glukoze, dok značajno povećava osjetljivost na inzulin kod osoba s dijagnozama dijabetesa i preddijabetesa. Neki stručnjaci čak vjeruju da je post jedan od najmoćnijih načina povećanja osjetljivosti poznat čovjeku.

Otpornost na inzulin dovodi do nakupljanja masti u tkivima koja nisu predviđena za skladištenje masti, te do neželjenog gomilanja glukoze u krvi. Baš zbog toga je efekat posta jako značajan jer tada tijelo nema drugog izbora nego da spaljuje masti iz masnih naslaga, značajno reducirajući veličine kapljica masnoće u ćelijama mišića i jetre, čineći da bolje odgovaraju na inzulin.

Post potiče uspostavljanje sistema zdrave ishrane

Grelin, hormon gladi koji se proizvodi u želucu, tankom crijevu, gušterači i mozgu, jedan je od glavnih razloga prejedanja i pojave pretilosti kod ljudi. Poremećen sistem ishrane upravo rezultira neuravnoteženom proizvodnjom ovog vitalnog hormona, a jedenje previše često ili prevelikih količina hrane, gubi se sposobnost razlikovanja stvarnog osjećaja gladi od navike. Kroz post, lučenje grelina se vraća na normalan nivo, pa je moguće unijeti mnogo manji broj kalorija tokom dana, prateći čisto kada je vrijeme za jelo, i ne služeći se samo osjećajem gladi koji često vodi i do tzv. “emocionalnog konzumiranja hrane”.

Posteći dva dana zaredom ili više, tijelo se prilagođava promjenama i smanjuje nivo grelina, smanjujući i glad kao posljedicu toga. Dodatna beneficija je to što omogućavajući grelinu da bude prisutan u krvi tokom posta, podiže se i nivo hormona rasta o čijim efektima ne treba mnogo trošiti riječi. Vrhunac njegovog lučenja se najbolje može iskoristiti treniranjem neposredno pred kraj perioda posta.

Post poboljšava funkcionisanje mozga

Naučna istraživanja su pokazala da post može optimizirati zdravlje mozga na više od jednog načina.

Prvi je pomaganje važnog ćelijskog procesa koji se zove autofagija, poznat kao mobilno čišćenje, a koje pomaže ćelijama da se riješe svog otpada koje se ponajviše sastoji od oštećenih molekula. Radi se o načinu detoksikacije, popravke i regeneracije, a što u konačnici omogućava optimalno funkcionisanje svih tkiva.

Drugo, tokom posta se povećava nivo jednog od najvažnijih neurotropina (BDNF) kada je riječ o stimulisanju i upravljanju neurogenezama, i to za ogromnih 40 posto. Radi se o faktoru ključnom za sprečavanje smrti postojećih moždanih ćelija, koji izaziva rast novih neurona i sinapsi, te poboljšava kognitivne funkcije. Također je dokazano da isti faktor poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sistema i regulaciju glukoze u krvi. S druge strane, niski nivoi BDNF-a su vezani za loš neuronski razvoj, Alzheimerovu bolest, disfunkciju neurotransmitera, te psihijatrijske poremećaje kao što su klinička depresija, šizofrenija i ubrzano starenje.

Važno je napomenuti da povećanje nivoa pomenutog neurotropina kroz post, zahtijeva nešto duži period konstantnosti u takvom načinu ishrane.

Post smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja

Smanjenjem rizika od razvoja dijabetesa i preddijabetičkog stanja, post podiže zdravlje srca na viši nivo. Uz to, posteći ljudi su u mogućnosti da omoguće svom tijelu da poboljša metaboliziranje holesterola, što rezultira smanjenjem nivoa lošeg i povećanjem nivoa dobrog holesterola u organizmu.

Također, više studija je pokazalo da se nivo triglicerida i glukoze u krvi značajno smanjuje tokom posta, a nedavno predstavljen izvještaj na Američkom univerzitetu kardiologije u New Orleansu, otkrio je da ljudi koji redovno poste imaju za 58 posto niži rizik od dobijanja koronarne bolesti srca, od osoba koje nikada ne poste. (body.ba)