Kako zaustaviti usporavanje metabolizma koje se javlja s godinama?

Vjerojatno svaka osoba zna dok stari da ne može više jesti toliko mnogo kao u mladosti. Razlog tome je usporavanje metabolizma s godinama. Usporavanje metabolizma olakšava dodavanje nekoliko kilograma i težak gubitak istih. Istovremeno gubi se mišićna masa i snaga što je znak prirodnog starenja metaboličkih procesa. Na sreću postoji mnogo stvari koje se mogu učiniti protiv slabljenja metabolizma povezanih sa životnom dobi.

Metabolizam je proces koji kalorije iz hrane pretvara u energiju. Energija se koristi za izgradnju novih stanica, tkiva i skladištenje energije u obliku masti za normalno funkcioniranje i čuvanje zdravlja cijelog organizma.

Mišićna masa i dob
Odrasla osoba gubi tri do osam posto mišića nakon tridesete godine sa svakim idućim desetljećem života. Istraživanja pokazuju da kada osoba navrši osamdeset godina ima 30% manje mišića nego kada je imala dvadeset godina. Takav gubitak mišićne mase može dovesti do ozljeda i lomova. Budući da na aktivnost utječe mišićna masa, smanjena aktivnost je jedan od razloga zbog kojih se ubrzano gubi mišićna masa. Drugi razlog gubljenja mišićne mase je unos manje kalorija i proteina kao i smanjenje hormona estrogena i testosterona.

Pravila kako spriječiti metabolizam da usporava s godinama
Iako metabolizam usporava s godinama, postoje mnoge stvari koje možete učiniti protiv toga.

Redovito vježbanje.
Redovito vježbanje je odličan način za sprječavanje metabolizma da usporava. Najbolje vrijeme za vježbanje je onda kada se fizički napor najbolje podnosi. Za veliku većinu žena to je u jutarnjim satima. Jutro je vrijeme kada hormoni postižu svoj najviši nivo te je to izvrstan način poticanja metabolizma. Ujutro se troši više kalorija nego poslije podne kada se nivo hormona smanjuje.

Mnogi stručnjaci se slažu da najviše može pomoći treniranje treninzima intervala visokih intenziteta (HIIT High-Intensity Interval Training). Radi se o treninzima gdje je istovjetan omjer treninga visokog intenziteta i odmora. HIIT vježbanje mogu biti pravila od 60 sekundi intenzivnog treninga i 60 sekundi odmora. Naravno ti intervali ovise o intenzitetu vježbanja i mogu biti kraći – 30 sekundi treninga, 30 sekundi odmora ili neka druga formula.

Trening snage

Kako mišići troše više kalorija od masnoća, što ih više imate to ćete lakše izgubiti kilograme. Vježbajte sve velike grupe mišića, poput nogu, leđa, trbuha, prsa ramena i ruku.

Više manjih obroka
To pravilo za koje gotovo svi znaju je istinito. Trebate imati pet do šest obroka tijekom dana ali da budu manji. Često a manje je bolje za vaš metabolizam. Kako bi se ubrzao metabolizam postoje korisne namirnice koje valja konzumirati: zeleni čaj, grèjpfrut, bademi …

Istraživanja stručnjaka pokazuju da metabolizam s godinama usporava. Smanjena aktivnost, gubitak mišićne mase i starenje unutarnjih organa sve doprinosi usporenom metabolizmu. Srećom da postoji mnogo načina za borbu protiv starenja od usporavanja metabolizma. To kod svih žena uključuje vježbanje, konzumiranje koliko je potrebno kalorija, proteina i dovoljno spavanja. Pokušajte dodati neke od ovih strategija u naviku svakodnevnog života i to može ubrzati vaš metabolizam.

 

Izvor: www.klimakterij.hr

Kalorijski deficit – koliki je poželjan za zdravo mršanje, a koji je dugoročno kontraproduktivan

Prije nego što krenemo pričati o preporučljivoj brzini mršavljenja, idemo vidjeti koje su negativne strane ako mršamo prebrzo. Prva stvar koju treba istaknuti je gubitak mišićne mase. Što brže mršamo, tj. što smo u većem kalorijskom deficitu, veća je šansa da dio mase koju izgubimo bude mišićna masa. To je nešto što nam apsolutno nije u interesu, iz kojeg god ugla gledamo – bilo to zdravlje, izgled ili pak dugoročno održavanje postignute kilaže.

Još jedna prednost ako ne mršamo prebrzo je to da imamo priliku usvojiti nove navike i vježbati ponašanja koja će nam omogućiti da te rezultate zadržimo. To je ono što je najbitnije – jedini način za dugoročno promijeniti svoju kilažu je promjena ponašanja i navika.

Možda će neko pomisliti da je onda idealno da mršamo što sporije, ali ni to nije neka sreća. Imamo više istraživanja koja pokazuju da se veći inicijalni gubitak masnog tkiva povezuje s boljim dugoročnim rezultatima. Tako da bi nam svakako trebalo biti u interesu da taj gubitak masti ne ide ni previše sporo. Ona ideja da brzi gubitak kilaže samo znači da ćemo je brzo i vratiti, to nije podržano literaturom, pogotovo kad je riječ o iole smislenim brzinama mršavljenja.

Koja brzina mršavljenja je onda preporučljiva?

Klasični raspon koji se preporučuje za gubitak kilaže je 0,5-1% tjelesne mase sedmicno. Za osobu od 70 kg to bi to bio gubitak u rasponu od 0,35 kg do 0,7 kg sedmicno, a recimo za osobu od 120 kg čak 0,6-1,2 kg na sedmicnoj bazi.

Iako to jest velika razlika, zapravo je sasvim u redu. Ljudi koji imaju veliki višak masnog tkiva mogu mršati i većim tempom bez brige oko gubitka mišićne mase, pogotovo kad su prehrana i trening smisleno posloženi. Ljudi koji nemaju puno masti za izgubiti, trebaju obratiti više pažnje na to da zadrže mišićnu masu pa nešto sporiji gubitak masti u apsolutnim terminima ima smisla.

Kad pričamo o baš naprednim vježbačima, ljudima koji imaju veliku mišićnu masu i malo masnog tkiva, oni mogu pokušati i nešto sporiji tempo gubitka masti, čak i ispod ovih 0,5% TM sedmicno.

Kalorijski deficit

Kalorijski deficit je naziv za proces veće potrošnje kalorija u odnosu na unos, što rezultira gubitkom masnih naslaga. Primjer: recimo da dnevno trebate unositi 2500 kalorija za održavanje trenutne tjelesne težine. Ako unesete 2300 kalorija; znači da ste unijeli manje kalorija nego što ste ih potrošili i ostvarili ste kalorijski deficit od 200 kalorija. Kalorija je energija koju naše tijelo koristi za sve fizičke aktivnosti i odvijanje osnovnih procesa unutar našeg tijela. Kada ste u deficitu, tijelo će tu energiju nadoknaditi prvo iz masnih naslaga i na taj način vi ostvarujete svoj cilj.

Brzina gubitka masnog tkiva ovisi o našem trenutnom stanju. Pretile osobe mogu mršati i nešto većom brzinom bez ikakvih problema, dok se za sportaše i ljude u dobroj formi preporučuje sporiji tempo. Ono što želimo osigurati je da prilikom gubitka kilograma što veći udio izgubljene mase bude masno tkivo, a što manje mišićna masa.

Razne instant-dijete, detoks protokoli i slične ekstremne gluposti nas ne podučavaju ničemu, eventualno dovode do usvajanja loših navika i iskrivljenog pogleda na prehranu.

 

Izvor: fitness.com.hr

5 savjeta kako ojačati imunitet ove zime: VJEŽBANJEM DO ZDRAVLJA!

Kako smo već duboko zagazili u jesen, polako dolazi i razdoblje prehlada, viroza i gripe. Manje sunca, manje vitamina, više rizika za obrambeni sustav. Sukladno tome, bilo bi zgodno prisjetiti se nekih trikova kako to izbjeći.

Imunost predstavlja sve obrambene reakcije našeg tijela u borbi protiv raznih bolesti, ali ne može on sam sve odraditi, trebat će pomoć izvana.

1. Jedite zdravo
Dovoljan unos proteina, kao i voća i povrća najjednostavniji je način za poboljšanje imuniteta. Osobe koje ne jedu meso, poput vegetarijanaca ili oni koji su na dijeti koja ga isključuje imaju slabiji imunitet. Zimi si tu i tamo priuštite i špeka i jaja, ali pazite na dobru podlogu vitaminima. Bez njih vam to nema svrhe.

Dakle, moraju postati obavezan dio menija. Gutanje velike količine vitaminskih pripravaka vjerojatno neće smanjiti šanse infekcije. Mnogo je važnije zdravo se hraniti i u prehranu uvesti namirnice bogate vitaminima.

2. Vježbajte
Istraživanja su pokazala kako redovito vježbanje povećava imunitet za 50%. Ako vam se ne da vježbati po zimi onda vodite ljubav. Ljudi koji imaju aktivan seksualni život imaju jači imunitet od onih koji žive u svojevrsnom celibatu. Pročitajte naš članak o seksu kao tjelovježbi.

3. Pijte jogurt
Dnevna doza probiotika, tzv. prijateljskih bakterija, smanjit će rizik prehlada, ali i njihovo trajanje. Kalcij u mliječnim proizvodima odlična je pomoć u dijeti, održava čvrstoću kostiju i nivo mišićne mase, ali i pomaže pri sagorijevanju masti.

Probiotici su korisni za zdravlje te je dobro provjeravati sastav proizvoda da biste se uvjerili da sadrži dobru bakteriju Lactobacillus rhamnosus GG (LGG). (op.a. AB kultura ima samo 0,1%mm i odlična je za probavu).

4. Pijte zeleni caj
Zeleni čaj je zahvaljujući visokom udjelu antiksidansa flavonoida te vitamina, izvrsno sredstvo za jačanje imuniteta, dok visoki udio fluorida u čaju pomaže u očuvanju zdravih i čvrstih zubi. No ne mora to biti zeleni čaj, dajte si na volju (npr, crni, indijski, bijeli) ove zime jer ćete to najvjerojatnije piti svaki dan da se ugrijete.

Pa da vam ne dosadi svaki dan isto, kombinirajte. Imate čajeve koji se zovu “zimski” dakle posebne mješavine trava prilagođene ovom godišnjem doba.

5.Detoksikacija

Kako ste je primjenjivali na proljeće oslobađajući se negativnosti zime tako se njome opet pripremite za zimu. Temeljito pročistite organizam iznutra da bi ga ojačali izvana.

 

Izvor: www.fitness.com.hr

Privatni treninzi 1 na 1

Program “Private class” podrazumijeva personalne treninge 1 na 1 sa klijentom, svi treninzi se rade uz prethodni dogovor klijent – instruktor.

Struktura programa je:

  • Izrada Fitness Passporta (personalni karton koji služi za praćenje karakteristika i sposobnosti od 
  • početka do postizanja željenog stanja)
  • Preporuka programa vježbanja,
  • Izrada programa ishrane,
  • Aktivno sudjelovanje u provođenju treninga i izvođenju vježbi, motivacija,
  • Rad s klijentom tokom treninga, stručno vođenje treninga, korigovanje te pomoć pri izvođenju vježbi,
  • Vježbe iz područja kineziterapije za osobe smanjenih fizičkih sposobnosti zbog ozljede, bolesti ili urođene mane.

Dijagnosticiranje:

  • Tjelesne visine,
  • Tjelesne  mase,
  • Sastava tijela (količina masti,mišića,vode…),
  • Obima tijela (grudi, trbuh, natkoljenica),
  • Funkcionalne sposobnosti (testiranje radne fitness zone),
  • Motoričkih sposobnosti (npr.snage u pojedinim mišićnim skupinama),
  • Dijagnosticiranje pulsa i  pritiska u stanju mirovanja.

Termini treninga se kreiraju u dogovoru sa klijentom.

PERSONALNI TRENINZI

Individualni rad sa našim stručnjacima fokusiran je samo na vas, eliminiše rizik od povrede tokom treninga, vježbanje je sigurnije, a napredak je neuporedivo brži sa zagarantovanim rezultatima. Shodno dobijenim rezultatima testiranja i samom cilju klijenta, izradjuje se specifičan i individualno prilagođen program treninga.

Vrijeme provedeno na treningu je iskorišteno na najefikasniji način, a treninzi se zakazuju kada vama odgovara i nisu vremenski ograničeni.

Osteoporoza: uzroci, liječenje, prevencija!

Među bolestima kostiju, jedna se jako često pojavljuje i karakteristična je za žene (u 80% slučajeva) – osteoporoza. Osteoporoza je metabolička bolest karakterizirana smanjenom masom i gustoćom koštanog tkiva, te povećanom lomljivošću kostiju.

Kao i druge metaboličke bolesti koje izazivaju oštećenja ili promjene oblika, čvrstoće i sastava kostiju, i osteoporoza nastaje zbog poremećaja mineralnog sastava kostiju (kalcij, fosfor i magnezij).

Masa koštanog tkiva se procjenjuje dijagnostičkim postupkom koji se naziva denzitometrija, a koja mjeri gustoću minerala u kostima.

Razlog zbog kojeg od ove bolesti tako značajno češće obolijevaju žene jest postmenopauzalni prestanak lučenja ženskog spolnog hormona, estrogena.
Bolesti, neadekvatna prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti i genetska predispozicija taj proces mogu ubrzati i tako ubrzano dovesti do patološkog smanjenja koštane mase koji nazivamo osteoporoza.

Među bolestima koje utječu na razvoj osteoporoze su upalne reumatske bolesti (reumatoidni artritis), endokrine bolesti (šećerna bolest, bolest štitnjače, hipogonadizam), neurološke bolesti (multipla skleroza), poremećaj u radu probavnih organa, psihičke bolesti (anoreksija nervosa), maligne bolesti, opstruktivne bolesti pluća, bubrežne insuficijencije i dijaliza.

Također, među rizičnim skupinama su pušači, osobe koje su fizički neaktivne ili nepokretne, osobe nedovoljno izložene suncu, ali i one premale tjelesne težine (indeks tjelesne težine ili BMI manji od 19 kg/m2).

Zdravlje kostiju
U očuvanju zdravlja kostiju izrazitu ulogu ima kalcij. Upravo ovaj mineral, uz fosfor i kolagen, čini osnovu koštanog tkiva. Upravo stoga, smanjene razine kalcija izazivaju smanjenje kvalitete kostiju i ubrzavanje razvoja osteoporoze.

Za pravilnu i dostatnu apsorpciju kalcija u organizmu je potreban vitamin D pa i njegov manjak utječe na količinu kalcija u kostima te njihovu čvrstoću.

Kako je rečeno, osteoporoza se dijagnosticira denzitometrijskim mjerenjem gustoće kostiju. Mjeri se odstupanje koštane gustoće u odnosu na vrijednosti zdrave i mlade populacije. Osim ovog mjerenja, uzima se anamneza i detekcija rizičnih čimbenika te neki laboratorijski nalazi.

Prema procjenama, od ove bolesti boluje oko 10% svjetske populacije, a predviđa se da bi se broj u naredna dva stoljeca mogao udvostručiti. Naime, ubrzan životni stil, sve manje fizičke aktivnosti te sve lošija prehrana, značajno potiču razvoj osteoporoze. Stoga, liječnici kao najvažnije načine prevencije osteoporoze navode redovitu fizičku aktivnost, zdravu i izbalansiranu prehranu, izbjegavanje alkohola, pušenja i kofeina.

Liječenje osteoporoze
Osteoporoza se liječi farmakološki (lijekovima) i nefarmakološki – svakodnevnom tjelesnom aktivnošću i tjelovježbom. Upravo je tjelovježba najbolji tretman koji potiče stvaranje kosti, usporava ili zaustavlja gubitak koštane mase, poboljšava mišićnu koordinaciju te smanjuje rizik od pada i prijeloma. Vježbanjem se jačaju mišići koji „drže“ kralježnicu i koštani sustav ugrožene razvojem osteoporoze.

Također, savjetuje se uravnotežena prehrana bogata izvorima kalcija i vitamina D te prestanak pušenja i konzumacije alkohola.

Kako dobro postaviti ciljeve u novoj godini?

U zadnjim danima godine često donosimo novogodišnje odluke, pa tako već s prvim danima godine krećemo s novim ponašanjima u nadi da će se zadržati kroz cijelu godinu.

Koliko puta ste odlučili početi vježbati baš nakon dočeka? Početi štedjeti? Prestati pušiti? Početi se zdravo hraniti? Vjerojatno svake godine, ali pitanje je koliko je odluka dugo trajala i zašto tako kratko.

Problem je u tome smo što smo donijeli odluku, a nismo postavili konkretan cilj.

Uzmimo, naprimjer, vježbanje: svake godine u decembru pojedemo više nego smo planirali jer znamo da donosimo odluku o vježbanju odmah nakon proslave Nove. Zatim počnemo s nekom vrstom tjelesne aktivnosti, prvih nekoliko dana ili sedmica osjećamo se odlično, pa odlučimo malo smanjiti intenzitet jer – ljeto je daleko. Pa neke sedmice u potpunosti preskočimo trening, jer eto, jednostavno nije bio dobar dan. I šta se dogodilo?

Zaista smo ispunili odluku da započnemo s vježbanjem, to je i bila želja, ali bila je nedovoljno konkretna kako bi opstala i kako bismo imali motivaciju ostvariti je do kraja.

Kada donosimo odluke, želimo želje, ili postavljamo ciljeve važno je biti jako konkretan, u detalje definisat koja je tačno namjera i željeni ishod. Dobro je znati i na koji period se naš cilj odnosi, i naravno, koliko je važno ili potrebno da se to ostvari.

Upravo zato se često spominje tehnika SMART prilikom određivanja ciljeva. SMART tehnika kaže da cilj treba biti: specifičan (Specific), mjerljiv (Measurable), ostvariv (Attainable), relevantan (Relevant) i vremenski ograničen (Time- based).

Odluka o početku vježbanja poprimila bi potpuno drugačiju formu ako je želimo postaviti kao cilj. Naravno, početak vježbanja kod različitih ljudi može imati različit željeni ishod – za nekog će to biti mršavljenje, za nekog želja za dobrim osjećajem u svom tijelu, za nekog je to pitanje samopouzdanja, a za neke zdrav život.

SMART cilj za osobu koja želi početi vježbati kako bi smršala i dobro izgledala u haljini na ljeto bio bi: “Kad 1. juna stanem na vagu ću imati x kilograma, jer sam išla u teretanu ponedjeljkom i četvrtkom od početka godine i svaku nedjelju hodala pet kilometara. Osjećat ću se sjajno i odjenuti ću haljinu koja će mi stajati kao salivena”.

Kada tako postavimo cilj, jako je lako provjeriti njegovu provedbu i odrediti uspješnost. Dobro je uzeti u obzir još nekoliko faktora koji će svaki cilj učiniti lakše dostižnim i raditi na njegovoj provedbi.

SAMO POZITIVNO
Kod postavljanja ciljeva ključno je da oni budu u pozitivnom, afirmativnom tonu. Umjesto da cilj bude “prestat ću jesti masnu hranu i neću se debljati”, fokus stavljamo na ono što želimo, naprimjer – “počet ću se više kretati i bit će mi ugodnije u mom tijelu jer ću se zdravo hraniti”.

Naš mozak ne procesuira u negacijama i važno je sebi postaviti pitanje što želimo, a ne što ne želimo. Kada sami sebi krenemo komunicirati što želimo, nekako se i naše želje i ciljevi fokusiraju u tom smjeru jer smo podsvjesno smo počeli raditi na njima.

Moguće je izvježbati dobro oblikovanje ishoda, odnosno postavljanje ciljeva, a samo nekoliko ključnih pitanja može pomoći u kvalitenom postavljanju cilja, što je gotovo pola ostvarenja.

– Šta želite? (u pozitivnom, afirmativnom obliku)
– Kad, gdje, s kim, koliko, kako? (specifično)
– Šta ćete vidjeti, čuti ili osjetiti kad dostignete cilj? (dokazi)
– Kontrolirate li vi sve što je potrebno za ostvarenje?
– Koliko je ovaj cilj prikladan za vas? Koliko je važan?
– Šta će se dogoditi ako postignete to što želite? (hoćete li nešto izgubiti)

Kada na ovaj način počnemo razmišljati o ciljevima, shvatimo koliko “detalja” uopšte ne uzimamo u obzir prilikom postavljanja ciljeva, možda zato naša provedba ponekad manjka.

Dobro je fokusirati se na manji broj većih ciljeva odjednom, ali ne pretjerati kako se ne bi izgubio fokus. Iznimno je zadovoljavajuće kad s popisa krenete križati ciljeve jer su ostvareni.

Vrtoglavica tokom vježbanja – koji su mogući uzroci?

Prije svega da naglasimo najbitnije: Vrtoglavica tokom vježbanja nije uobičajeno stanje i treba mu pristupiti ozbiljno te pronaći uzrok. Najčešći uzroci vrtoglavice tijekom fizičke aktivnosti je nedovoljan unos hrane, dehidracija ili nepravilno disanje tokom aktivnosti, ali ponekad ovo neugodno stanje može biti znak ozbiljnijih problema, poput visokog krvnog tlaka ili srčanih bolesti.
Vrtoglavicu ne treba ignorisati već se njome treba pozabaviti.

Prije svega, kada osjetite vrtoglavicu, odmah prekinite s fizičkom aktivnošću jer možete izgubiti ravnotežu i pasti i ozlijediti se. Sjednite, bitno je da glava bude u razini iznad srca i pokušajte se smiriti. Ukoliko je problem dehidracija ili pad šećera, popijte veću količinu vode ili neki brzi i šećerom bogati zalogaj.

Ako vrtoglavica ni nakon toga ne prođe, svakako posjetite doktora, posebno ako vrtoglavica dolazi uz druge simptome, poput boli u prsima, ubrzanog pulsa, kratkog daha, slabosti, slabije mogućnosti pomicanja udova ili promjenama u vidu i govoru.

Mogući uzroci vrtoglavice su:

1.Nizak šećer u krvi
Organizma koristi šećer u obliku glukoze za obavljanje većine svojih funkcija. Ako tijelo ne može proizvesti dovoljne količine glukoze, organizam pada u stanje hipoglikemije. Najčešće se to događa osobama koje trening rade ujutro, kada su razine šećera u krvi niske pa to može biti uzrok vrtoglavice. Uz vrtoglavicu, ovo stanje karakteriziraju mučnina, povišen puls i tremor.

Niskom šećeru u krvi se može doskočiti tako da se jede prije tjelesne aktivnosti (idealno je jesti 2-4 sata prije aktivnosti). Ukoliko dođe do vrtoglavice uzrokovane padom šećera, komadom voća popravi se stanje.

2.Manjak vode
Nedovoljan unos vode prije, tijekom ili nakon treninga može biti uzrok dehidracije. Kada tijelo nema dovoljno tekućine, ne može normalno funkcionisati. Dodatno, uz vodu koja se gubi znojenjem, iz tijela izlaze i elektroliti, posebno natrij koji pomaže održati ravnotežu tekućine u organizmu. Znakovi dehidracije su mučnina, glavobolja te suha i ljepljiva usta.

Dehidraciju se može izbjeći dovoljnim unosom tekućine prije, tijekom i nakon aktivnosti. Ukoliko se treningom izgubilo mnogo znoja, tada je nakon aktivnosti potrebno nadomjestiti i izgubljene elektrolite.

3.Nepravilno disanje
Ako ste novi u vježbanju, postoji velika šansa da nepravilno dišete tokom izvođenja vježbi.
U tom slučaju disanje nije usklađeno s aktivnošću već je prebrzo ili presporo. Ovo može dovesti do mučnine, slabine i osjećaja da ćete se srušiti. Ukoliko disanje nije sinhronizovano s aktivnošću, tijelo ne dobiva dovoljnu količinu kisika i ne ispušta ugljen dioksid van iz organizma, što može uzrokovati vrtoglavicu.
Različite aktivnosti zahtijevaju prilagodbu disanja i različite načine disanja pa je preporučljivo konzultirati se s trenerom oko pravilnog disanja.

4.Posturalna (ortostatska) hipotenzija
Posturalna hipotenzija je preveliki pad arterijskog krvnog pritiska kod naglog ustajanja, a očituje s kroz nekoliko sekundi presinkope, vrtoglavice, zanošenja, zbunjenosti ili zamagljenja vida. Uzrok mogu biti lijekovi ili nizak krvni tlak.

Ukoliko određeni pokret izaziva ovo stanje, savjetuje se kroz taj pokret prolaziti sporije nego obično kako bi se ova vrsta vrtoglavice izbjegla.

5.Presnažna kontrakcija trbušnih mišića
Mnogim vježbačima, cilj vježbanja jesu lijepi i izraženi trbušnjaci. No, u snažnoj želji da taj cilj ostvare mnogi pretjeraju u konstantnom i presnažnom kontrahiranju trbušnih mišića, što se najčešće događa na satovima pilatesa.

6.Zdravstveni problemi
U nekim slučajevima vrtoglavica tokom treninga može biti znak problema s pritiskom, srčanih smetnji ili problema s unutrašnjim uhom. Ukoliko vrtoglavica ne prođe nakon nekog od ranije opisanih savjeta, svakako posavjetujte liječnika kako bi vam odredio dijagnozu.

Šta tačno predstavlja “u zdravom tijelu zdrav duh”

Izreka „u zdravom tijelu zdrav duh“ prati nas još od malih nogu kada su roditelji brinuli o našoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i zdravlju. Ali šta se dogodi kada malo odrastemo i kada nas sustignu sve obaveze i nađemo se u situaciju kada sve češće čujemo sebe kako govorimo: „ Ma nemam vremena za trčanje.“, „Pojest ću nešto iz fast-food-a, nemam vremena za nešto drugo.“? Energija koju nosimo u našem duhu pada, a sa njom i mi.

Mladi današnjice sve manje pažnje posvećuju svojoj fizičkoj aktivnosti i zdravlju jer su uhvaćeni u koštac brzog vremena gdje je jako teško odvojiti nekoliko minuta za par vježbi koje možemo uraditi u svojoj sobi. Na prvipogled te vježbe izgledaju beskorisno i kao trošenje vremena. Međutim kada bi odvojili samo 7 minuta dnevno za vježbanje, nakon nekoliko dana osjetili bi razliku. Ako još uz to dodamo i zdravu ishranu – dosta voća, povrća, vitamina i minerala imali bi bingo.

Ovakav način života donio bi nam mnogo više energije za funkcionisanje na dnevnoj bazi i unio pozitivu u naš život. Jer doista vrijedi izreka: „U zdravom tijelu, zdrav duh!“ Sve dok držimo svoje tijelo zdravim, aktvnim i brinemo se o njemu, naš duh će da prati ritam i ubrzo ćemo vidjeti kako nam energija koju nismo imali polako počinje da nam se vraća i time smo sebi dali najbolji mogući poklon – dobar život.

Zato brzo, zgrabite prijatelja/icu, patike na noge, slušalice u uši, voće u ruke i dajte svom tijelu i svom duhu najzdraviji ritam!

 

Osteoartritis uskoro vodeći uzrok invaliditeta!

Osteoartritis (OA) je kronična upalna degenerativna bolest zglobova koja se obično pojavljuje nakon 45. godine života. S obzirom na to da se radni i životni vijek stanovništva kontinuirano produljuje, osobito u zapadnim razvijenim zemljama, proporcionalno s fenomenom starenja populacije, nažalost, raste i broj oboljelih od te bolesti.

Kako se procjenjuje da će do 2030. osteoartritis postati vodeći uzrok invaliditeta u općoj populaciji, struka sve češće podsjeća na važnost uvođenja odgovarajuće terapije i kontrole progresije bolesti. Iako je prevencija najbolji način borbe, o prevenciji osteoartritisa teško je govoriti jer su čimbenici rizika brojni i raznoliki – od genetske predispozicije, preko dobi i spola pa sve do životnog stila i tjelesne težine. Usto, nastanku pogoduju preopterećenje zglobova, ozljede hrskavice, meniskusa i ligamenata te prijelomi kostiju.

Degenerativna i progresivna bolest
Osteoartritis je kronična degenerativna i progresivna bolest zglobova koja zahvaća hrskavicu i područje kosti ispod hrskavice. Čak 80 posto osoba starijih od 50 godina može imati simptome osteoartritisa koji im uvelike narušava kvalitetu života, ali i produktivnost, a dugoročno može dovesti i do određenog stupnja onesposobljenosti. Bolest najčešće zahvaća male zglobove šaka, a zatim i velike zglobove kukova i koljena. Problemi vezani uz osteoartritis jedan su od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine, kao i upućivanja pacijenata na specijalistički pregled kod fizijatara, reumatologa ili ortopeda.

Vodeći simptomi
Vodeći simptom osteoartritisa je bol u jednom ili više zglobova. Bol je različite jačine, ovisno o fazi bolesti, mirovanju ili opterećenju, a uz nju se ponekad mogu pojaviti oteklina i ograničeno crvenilo. U tom slučaju govorimo o proliferativnoj fazi koja može trajati i po nekoliko dana, nakon čega se otok i crvenilo povuku, no bol i dalje ostaje. Bolesnici se mogu žaliti i na smanjenu pokretljivost, a u težim slučajevima, osobito kada su zahvaćeni kuk i/ili koljeno, otežano ustajanje, sjedanje i hod po stubama. Pacijenti se žale i na nespretnost u šakama i ispadanje predmeta iz ruku. Nakon postavljanja sumnje, najvažniji koraci u dijagnostici su klinički pregled i radiološka obrada.

Mogućnosti liječenja
Temelj liječenja OA je kombinacija lijekova i nefarmakoloških mjera. Nefarmakološke mjere su, primjerice, redukcija tjelesne težine, prilagođena tjelesna aktivnost koja pomaže održavanju mišićnog tonusa, primjena rehabilitacijskih pomagala za rasterećenje oštećenog zgloba (štap ili štaka).

Nadalje, važno mjesto pripada radnoj terapiji, primjeni pasivnih fizikalno-terapijskih postupaka, koji u prvom redu imaju simptomatski učinak, te aktivan pristup, tj. medicinska gimnastika individualno prilagođena s obzirom na dob bolesnika, eventualne druge dijagnoze i slično. Ipak, uz nefarmakološki pristup, okosnicu liječenja čini primjena lijekova zbog njihova bržeg djelovanja u smislu smanjenja boli i zakočenosti.

1 od nas 4 će doživjeti moždani udar! Tjelesna aktivnost smanjuje rizik!

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjeti će moždani udar, te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije.

Moždani udar u brojkama
– Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto.
– Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 milijuna ljudi godišnje, a 5.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica.
– Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Posljedice moždanog udara
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Prevencija moždanog udara
Kao što je već naglašeno, gotovo svi moždani udari mogu biti prevenirani (i do 90%). Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. 10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:

– Hipertenzija (visoki krvni pritisak) – pregled umanjuje rizik
– Fizička aktivnost – Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta sedmično) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.
– Prehrana – smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog pritiska i holesterola
– Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!
– Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom
– Pušenje – Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
– Alkohol – smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.
– Holesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
– Diijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
– Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija  i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.

‹ 12345 ›Last »

Copyright © 2024 - Developed by Unomedia