Za odlično funkcioniranje mozga najbolje je plivanje ili trčanje, no idealno ih je kombinirati s vježbama snage jer tako još više kisika dolazi u središte živčanog sustava, tvrdi Ozioma Okonkwo, profesor s medicinskog fakulteta u američkom Wisconsinu, piše zdravlje.ba.

On je proučavao 93 odraslih ljudi čiji su roditelji oboljeli od Alzheimerove bolesti. Kod ispitanika koji su jednom dnevno vježbali najmanje 60 minuta zabilježio je bolju razgradnju glukoze u metabolizmu, što je osnovni uvjet za zdrav mozak. No vježbanje nije samo dobra prevencija za razne bolesti, nego i za bolje pamćenje, sposobnost učenja i usporavanje gubitka kognitivnih funkcija koje dolazi s godinama.

“Napravili smo nekoliko istraživanja koja potvrđuju da aerobne vježbe povećavaju strukturu, volumen i funkcije mozga, a osigurat će i dobro raspoloženje”, kaže Okonkwo.

Tajna je u tome da vježbanje povećava otkucaje srca pa u mozak dolazi više kisika, što je pogodno za razvoj novih stanica. Redovitim vježbanjem mozak se navikava na ‘navalu’ krvi te se tako štiti od bolesti poput Alzheimera, Parkinsona, pa čak i moždanog udara.

Okonkwo preporučuje kombiniranje aerobnih i vježbi snage kako bi se smanjio rizik od dijabetesa, hipertenzije i pretilosti.

Vježbanje potiče navalu endorfina, neurotransmitera koji stvaraju osjećaj ekstaze. Nakon vježbanja osjećamo se bolje i zbog serotonina koji daje osjećaj sreće.

Aktivne žene starije od 65 bolje pamte i brže uče od neaktivnih vršnjakinja, dok tinejdžeri koji vježbaju 10 minuta dnevno imaju bolju koncentraciju.

Tjelovježba poboljšava raspoloženje i bori se protiv nesanice te ublažava posljedice stresa. Tako se bori protiv glavnih uzroka slabljenja kognitivnih sposobnosti.