Prije nego što krenemo pričati o preporučljivoj brzini mršavljenja, idemo vidjeti koje su negativne strane ako mršamo prebrzo. Prva stvar koju treba istaknuti je gubitak mišićne mase. Što brže mršamo, tj. što smo u većem kalorijskom deficitu, veća je šansa da dio mase koju izgubimo bude mišićna masa. To je nešto što nam apsolutno nije u interesu, iz kojeg god ugla gledamo – bilo to zdravlje, izgled ili pak dugoročno održavanje postignute kilaže.

Još jedna prednost ako ne mršamo prebrzo je to da imamo priliku usvojiti nove navike i vježbati ponašanja koja će nam omogućiti da te rezultate zadržimo. To je ono što je najbitnije – jedini način za dugoročno promijeniti svoju kilažu je promjena ponašanja i navika.

Možda će neko pomisliti da je onda idealno da mršamo što sporije, ali ni to nije neka sreća. Imamo više istraživanja koja pokazuju da se veći inicijalni gubitak masnog tkiva povezuje s boljim dugoročnim rezultatima. Tako da bi nam svakako trebalo biti u interesu da taj gubitak masti ne ide ni previše sporo. Ona ideja da brzi gubitak kilaže samo znači da ćemo je brzo i vratiti, to nije podržano literaturom, pogotovo kad je riječ o iole smislenim brzinama mršavljenja.

Koja brzina mršavljenja je onda preporučljiva?

Klasični raspon koji se preporučuje za gubitak kilaže je 0,5-1% tjelesne mase sedmicno. Za osobu od 70 kg to bi to bio gubitak u rasponu od 0,35 kg do 0,7 kg sedmicno, a recimo za osobu od 120 kg čak 0,6-1,2 kg na sedmicnoj bazi.

Iako to jest velika razlika, zapravo je sasvim u redu. Ljudi koji imaju veliki višak masnog tkiva mogu mršati i većim tempom bez brige oko gubitka mišićne mase, pogotovo kad su prehrana i trening smisleno posloženi. Ljudi koji nemaju puno masti za izgubiti, trebaju obratiti više pažnje na to da zadrže mišićnu masu pa nešto sporiji gubitak masti u apsolutnim terminima ima smisla.

Kad pričamo o baš naprednim vježbačima, ljudima koji imaju veliku mišićnu masu i malo masnog tkiva, oni mogu pokušati i nešto sporiji tempo gubitka masti, čak i ispod ovih 0,5% TM sedmicno.

Kalorijski deficit

Kalorijski deficit je naziv za proces veće potrošnje kalorija u odnosu na unos, što rezultira gubitkom masnih naslaga. Primjer: recimo da dnevno trebate unositi 2500 kalorija za održavanje trenutne tjelesne težine. Ako unesete 2300 kalorija; znači da ste unijeli manje kalorija nego što ste ih potrošili i ostvarili ste kalorijski deficit od 200 kalorija. Kalorija je energija koju naše tijelo koristi za sve fizičke aktivnosti i odvijanje osnovnih procesa unutar našeg tijela. Kada ste u deficitu, tijelo će tu energiju nadoknaditi prvo iz masnih naslaga i na taj način vi ostvarujete svoj cilj.

Brzina gubitka masnog tkiva ovisi o našem trenutnom stanju. Pretile osobe mogu mršati i nešto većom brzinom bez ikakvih problema, dok se za sportaše i ljude u dobroj formi preporučuje sporiji tempo. Ono što želimo osigurati je da prilikom gubitka kilograma što veći udio izgubljene mase bude masno tkivo, a što manje mišićna masa.

Razne instant-dijete, detoks protokoli i slične ekstremne gluposti nas ne podučavaju ničemu, eventualno dovode do usvajanja loših navika i iskrivljenog pogleda na prehranu.

Izvor: fitness.com.hr