Voda je jedan od esencijalnih čimbenika života i čini otprilike 60 posto našeg tijela, piše Ana Abrahamsberg.

Čak 98 posto krvi je voda, a i kosti sadrže 30 posto vode. Ona je medij u kojem se odvijaju svi biohemijski procesi u tijelu, zatim je medij u kojem nutrijenti dolaze do naših stanica i bez nje ne bismo mogli preživjeti više od četiri dana. U vodi se otapa sol odgovorna za sve biohemijske reakcije u tijelu. Voda pomaže u regulaciji krvnog tlaka i tjelesne temperature, čisti naše tijelo od nakupljenih toksina te osigurava normalan dotok kisika do svih stanica, potpomaže probavu i izbacivanje štetnih tvari van organizma. Nalazi se i u limfi koja koja je važan dio imunološkog sistema.

Koliko je vode potrebno piti za vrijeme vrućih dana?

Preporuka je dnevno unositi 1,5 do dvije litre vode, čak i ako ne osjećamo žeđ. Kao i obroke, unos vode je potrebno rasporediti kroz dan. Dobro je započeti dan s tri decilitra vode natašte. Takođe se preporučuje nakon svakog obroka popiti tri decilitra vode, što nas kroz dan dovodi do optimalnih 1,5 do dvije litre vode. Naravno, unos vode je individualan i ovisi o nekoliko faktora:

• o količini hrane koju jedemo,
• dobi,
• spolu,
• težini,
• visini,
• bolesti,
• režimu tjelesne aktivnosti.

Osobe s većom površinom tijela (koja se izračunava iz tjelesne visine i težine), osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i sportaši imaju veće potrebe za vodom. Osobe starije životne dobi često zaboravljaju popiti dovoljno vode i teže prepoznaju žeđ, pa su sklone dehidraciji te ih je potrebno redovito podsjećati na pijenje vode pogotovo u vrućim ljetnim danima. S obzirom na to da je voda svojevrsni lubrikant i bitna je za podmazivanje zglobova, dovoljan unos može olakšati kretanje starijim osobama.

Postoje li količine vode koje štete tijelu ili čak dovode do smrti?

Odrasla zdrava osoba teško će se „otrovati“ vodom. To je stanje pri kojem zbog prevelikog unosa vode (otprilike deset do 15 litara vode u kratkom roku) dolazi do razrjeđivanja svih tjelesnih tekućina. Posljedica je smanjenje koncentracije natrija u krvnoj plazmi. Natrij je vrlo bitan elektrolit koji direktno sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i u slučaju kada mu je koncentracija smanjena s obzirom na količinu vode u tijelu može dovesti do otkazivanja srca i bubrega. Početni simptomi su glavobolja, mučnina, grčevi i koma. Višak vode koji bubrezi ne mogu dovoljno brzo izbaciti van direktno ulazi u stanice koje onda bubre, što je posebno opasno za moždane stanice.

Pretjeran unos bilo koje namirnice, pa tako i vode, ne utječe blagotvorno na zdravlje. Vrlo je bitno unositi dovoljno vode, kako bi organizam mogao pravilno obavljati životne funkcije. No svako opterećivanje tjelesnih organa vodom, dugoročno može dovesti do neželjenih posljedica.