Prevencija je pola zdravlja: Treningom protiv oboljenja koje je najčešći uzrok smrtnosti

Kardiovaskularna oboljenja, i pored velikog porasta incidence raznih tumora, i dalje su broj 1 smrtnosti u svijetu.

Fizički trening se definiše kao sistematska fizička aktivnost na nivou većem od uobičajenih aktivnosti. Fizički trening dovodi do hemodinamskih, morfoloških, metaboličkih, neurohormonalnih, vaskularnih i psiholoških promjena.

Prof dr Ljubomir  Hadži Pešić opisao je uticaj fizičke aktivnosti na prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.

Pod uticajem fizičkog treninga usporava se srčana frekvenca, odnosno broj otkucaja u minuti, smanjuje se arterijski krvni pritisak, kako sistolni, tako i dijastolni, povećava se fizički radni kapacitet i postiže se brži oporavak posle akutnih fizičkih opterećenja. Smanjen je dvostruki proizvod u miru i pri submaksimalnim opterećenjima.

Pacijenti kod kojih je dijagnostikovan akutni infarkt miokarda, poslije fizičkog treninga bilježe povećanje funkcionalnog kapaciteta. Neposredno poslije akutnog infarkta miokarda funkcionalni kapacitet iznosi 50-60% funkcionalnog kapaciteta zdravih osoba istog životnog doba i spola. Sa formiranjem ožiljaka, funkcionalni kapacitet iznosi 75% funkcionalnog kapaciteta zdravih. Pod uticajem fizičkog treninga, posebno višegodišnjeg, funkcionalni kapacitet dostiže vrijednosti zdravih osoba.

Povoljni efekti fizičkog treninga rezultat su prvenstveno perifernih adaptacija. U treniniranim skeletnim mišićima povećava se kapilarna mreža, sadržaj oksidativnih enzima, koncentracija mioglobina i broj i veličina mitohondrija. Ove promjene povećavaju protok krvi u skeletnim mišićima i ekstrakciju kiseonika i do 20%.

Trening većeg intenziteta, naročito kod mlađih osoba, dovodi i do centralnih (srčanih) adaptacija. Popravlja se oksigenacija miokarda i sistolna funkcija u opterećenju.

Sve ovo znači da je trening značajan i u prevenciji srčanog infarkta, kao i za poboljšanje postinfarktnog stanja kod osoba koje su doživjele infarkt miokarda. Samim tim što je trening značajan u smanjenu arterijskog pritiska i srčane frekvence, dovoljan je razlog da bude efikasan u prevenciji oboljenja srca.

Fizički trening kod mlađih osoba (do 40 godina) dovodi do morfoloških promjena u srcu. Povećava se mišićna masa srca, dijastolni volumen lijeve komore, promjer koronarnih arterija i odnos kapilara prema miofibrilama. Ove promjene dovode do efikasnijeg rada srca i bolje perfuzije srca u bilo kom stresu. Fizička aktivnost popravlja funkcionisanje mičićno-skeletnog sistema i kordinaciju pokreta.

Mnoge povoljne metaboličke promjene javljaju se kao rezultat fizičkog treninga. Popravlja se insulinska rezistencija. Fizička aktivnost direktno stimuliše transport glukoze u mišićne ćelije čime je potreba za insulinom smanjena. Fizički trening ima povoljan efekat i na dislipidemije. Dovodi do porasta HDL holesterola (HDL2), apoproteina AI, a smanjenja VLDL holesterola, triglicerida i, u manjem stepenu, LDL holesterola. Ove promjene mogu da se objasne uticajem treninga na smanjenje tjelesne težine, tjelesni sastav i raspored masnog tkiva, ali i neposrednim efektom treninga (povećana aktivnost lipoprotein lipaze i lecitin holesterol acetiltransferaze). Na sistem hemostaze fizički trening povoljno utiče jer se povećava fibrinolitička aktivnost, smanjuje adhezivnost trombocita i smanjuju se ili normalizuju prokoagulantne tendencije krvi.

Da pojednostavimo, ovo znači da je trening značajan u prevenciji šećerne bolesti i povišenja holesterola u krvi, a ta kombinacija je značajna u nastanku ateroskleroze. Aterosklerotične promjene mogu da začepe krvne sudove, ali i otkidanjem aterosklerotičnog plaka može nastati tromb koji će začepiti manje krvne sudove i dovesti do infarkta bilo gdje: u srcu, mozgu.. A da ne pričamo o komplikacijama šećerne bolesti koje su mnoge ljude koštale života.

Značajne psihološke promjene nastaju kod osoba kao rezultat fizičkog treninga. Povećava se emocionalna stabilnost, smanjuje se agresija i depresija, povećava motivisanost za adaptacijama. Fizički utrenirane osobe bolje se osjećaju. Postoji želja za radom i životom. Smanjen je broj bolovanja i hospitalizacija kod bolesnika sa koronarnom bolešću srca. Smanjen je broj pušača.

Dakle, sva negativna energija koja se akumulira u toku dana, sedmice ili mjeseca, stres iz škole, fakulteta, s posla ili u porodici “izbaci” se na treningu, tako da ostaje samo ona energija koja nas čini produktivnim i kreativnim u svakodnevnim aktivnostima.
Fizička aktivnost utiče i na imuni sistem. Povećava prirodne ćelije ubice i povećava njihova antikancerogena svojstva. Fizička aktivnost povećava nivo enzima koji su čistači slobodnih radikala, a koji su odgovorni za razvoj malignih bolesti.
Jednostavnije rečeno, treningom povećavamo broj ćelija koje ubijaju kancerogene, one loše supstance koje izazivaju tumore, ali i pojačavamo sintezu ćelija koje nas brane od različitih bakterija, virusa i drugih, po organizam štetnijih činilaca.
Sve u svemu, trening je jedan vid prevencije od raznih oboljenja, a prevencija je pola zdravlja! (B.Dž. / bodycontrol.ba)