Velik obim struka je pokazatelj bolesti, čak i kad niste pretili!

Ako se širite u struku, pa čak i ako ne dolazi do značajnijeg debljanja, može biti znak narušenog zdravlja i svakako je promjena koju ne treba ignorisati.

Studija koju su proveli  naučnici pokazala je da se radi o tzv. središnjoj pretilosti, odnosno koncentraciji masti oko abdomena. Ova vrsta pretilosti se događa čak i kod osoba koje nemaju visok BMI, odnosno ne ubraja ih se među pretile.

Struk širok 90 cm i više pokazuje povišen rizik od preuranjene smrti, pogotovo kod starijih žena od 49 godina, čak i kad je njihov BMI normalan. Stoga, stručnjaci upozoravaju da bi uz opće pretilost i opseg struka treba biti prepoznat faktor rizika za niz bolesti.

Najčešći uzrok smrti kod osoba koje nisu pretile, ali imaju velik opseg struka su srčane bolesti i karcinomi povezani s pretilošću.

Kako opseg struka utiče na zdravlje?
Kod izvođenja zaključaka o nečijem zdravstvenom riziku treba voditi računa o nizu faktora u kojima su indeks tjelesne masti (BMI), opseg struka te raspodjela masti po tijelu. U slučaju postojanja srednje pretilosti savjetuje se svakako poraditi na uvođenju zdravijih prehrambenih navika, redovnoj tjelesnoj aktivnosti i smanjenju drugih čimbenika koji mogu uticati na nakupljanjem masti u ovom području (stres, alkohol, nedovoljno sna…).

Ova vrsta visceralne masti usko je povezana s razvojem upalnih procesa, pojačanom proizvodnjom inzulina te inzulinskom rezistencijom, prekursorom dijabetesa. Dodatno, ova tri faktora zajedno mogu biti odgovorni za razvoj dijabetesa, začepljenja arterija i srčanih bolesti, pojašnjavaju doktori.

Budući da ne postoji dijeta koja će istopiti masno tkivo samo s jednog dijela tijela, stručnjaci savjetuju svima koji imaju prekomjerne količine masti na trbuhu, da krenu s uvođenjem promjena u prehrambenim navikama, te uključivanje redovne tjelesne aktivnosti u tjedni raspored, kako bi se postupno i dugoročno istopile zalihe visceralne masti i tako doprinijelo smanjenju rizika od niza bolesti i preuranjene smrti.

Zdravlje: Zašto nije dobro prebrzo jesti?

Osobe koje imaju naviku da jedu prebrzo, izlažu sebe i svoje tijelo većem broju ozbiljnih rizika. Par faktora stoji kao razlog, a kreću se od prekratkog žvakanja i gutanja nedovoljno izdrobljene hrane, pa do konzumiranja veće količine hrane nego što je potrebno.

Zdravstveni stručnjaci su izdvojili pet najvećih prijetnji po zdravlje osoba koje jedu prebrzo, pa ako ste jedna od njih u nastavku možete provjeriti o čemu se radi.

Debljanje

Posebno kod osjećaja jake gladi, informaciji da je želudac dovoljno napunjen treba duže vremena da dođe do mozga. Kada se sporije jede, to vrijeme dolaska informacije i konačna pojava osjećaja zasićenja se koliko-toliko poklapa sa stvarnim stanjem u želucu, međutim, osobe koje jedu brzo, do pojave osjećaja sitosti se već i prejedu. Logično, to na duže staze vodi do debljanja pa se zato svima preporučuje da prije jela popiju dvije čaše vode.

Gastritis

Osobe koje se prejedu, u želucu duže zadržavaju hranu kojoj treba dosta više vremena da se provari. Posljedica toga je lučenje povećane količine želučane kiseline koja ponavljanjem istog procesa oštećuje sluznicu. Tada se počinju javljati nadutost, bolovi u gornjem dijelu stomaka, mučnina, povraćanje, pad apetita, pa sve do pojave tamne stolice.

gastritis

Metabolički sindrom

Problem protiv kog se dosta teško boriti jer izaziva otpornost na inzulin, nakupljanje masnog tkiva na području trbuha, povećan krvni pritisak i visok nivo holesterola. Prebrzo jedenje može biti također uzrok pojave metaboličkog sindroma, pa se tokom liječenja pacijentima savjetuje da porade na smanjenju tjelesne mase, odnosno na smanjenju unosa kalorija.

Gušenje

Problem gušenja je posebno važno izbjeći kod djece, i istovremeno učeći ih da duže žvaču svaki zalogaj koji unesu, razviti naviku s kojom bi kroz život mogli izbjeći sve probleme o kojima je bilo govora, a koji su uzrokovani istim faktorom. Kada se svaki zalogaj sažvače do potpunosti, rizik od gušenja se automatski svodi na minimum.

Dijabetes

dijabetes

Najveći zdravstveni problem vezan za ishranu, koji se indirektno također dovodi u vezu sa prebrzim jedenjem hrane. Ukratko, ljudi koji prebrzo jedu, obično su deblji nego što je normalno, a to je onda jedan od glavnih dokazanih uzročnika dijabetesa tipa 2. Zbog svega toga, svi bi trebali razmisliti o tome da jednostavno uspore konzumiranje svojih obroka i malo više uživaju u samim okusima hrane.

(body.ba)