Ove namirnice smijemo jesti neograničeno!

Već ste umorni od stalnog mjerenja kalorija i paženja na to šta i koliko ste pojeli. Izbalansirana ishrana i vježbanje vas dovode do savršenog tijela ali svi bi voljeli da mogu jesti koliko žele i šta žele kad god im padne na pamet. Saznajte koje su to namirnice koje sadrže minimalne količine kalorija, pa neće naškoditi čak ni vašoj dijeti.

Ovo je popis čarobnih namirnica:

Celer– djelotvoran za mršanje i čišćenje organizma, odličan izbor vlakana, kalcijuma, magnezijuma, fosfora, vitamina B i B6, vitamina C i mnogih drugih minerala.

Rikola– 40g rikule sadrži oko 10 kcal, sadrži mnogo nutrijenata i fitokemikalija.

Krastavac– zahvaljujući fitonutrijentima krastavac ima jedinstvena antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva. Ima samo 16 kalorija po krastavcu.

Dinja– 150g dunje sadrži 53 kcal, pruža zaštitu od niza bolesti.

Jagode– sadrže obilje C vitamina, vitamina A, vlakana, željezo i folnu kiselinu koja je između ostalog potrebna trudnicama ili ženama koje planiraju trudnoću.

Rajčice– preporučuje se za dijetalnu prehranu zbog svoje hranjivosti i niskokaloričnosti.

Pored ovih namirnica tu su još i zelena salata, brokula, karfiol, alge, grašak, grejp, narandže, borovnice i maline.

 

Kako alkohol utiče na trening!!

Ako ste ovaj vikend odlučili izaći i popiti koju čašu alkoholnog pića, ovaj članak je idealan za vaš nedjeljni mamurluk.
Alkohol nije štetan ukoliko ga konzumirate u određenim količinama.
Čaša vina pred spavanje donosi mnogo pozitivnih učinaka:
Smanjuje rizik od srčanih bolesti, regulira potrebu za šećerom, poboljšava kvalitetu sna, itd…
Čaša piva također nosi mnogo pozitivnih karakteristika:
Jača kosti, prevenira prehlade i ima protuupalna svojstva, proljepšava kožu, smanjuje nadutost tijela, hidratizira nakon vježbanja, itd…

Ali, alkohol u većim količinama ima i mnoštvo štetnih posljedica, oštećuje srce, mozak, jetru i gušteraču, može poremetiti vašu koordinaciju, umoriti mišiće i usporiti motoričke sposobnosti.
Izaziva dehidraciju, usporava rast mišića, ometa oporavak i može izazvati debljanje.

Birajte kada ćete i koliko čega unijeti u svoj organizam.
Ukoliko ste na programu mršanja, svaka kalorija vam je bitna.
1 g alkohola ima 7kcal, gotovo jednako kao i gram masti.
Stoga slijedeći put dobro prokontajte kada je u pitanju izbor pića.

Evo koliko koji alkohol ima kalorija:
– Pivo 330ml = 150 kcal
– Šampanjac 125ml = 95 kcal
– Vino 125ml = 90 kcal
– Votka 25ml = 55 kcal
– Viski 25ml = 50 kcal
– Koktel Margarita 240ml = 455kcal

Six pack dijeta: Pravilna ishrana je ključna za izradu abdomena

Dobiti six pack nije lagan posao. Potrebna je ogromna disciplina i dosta treniranja kako bismo imali željene „pločice“. Vježbe s tegovima su glavne ukoliko želimo skinuti masne naslage oko struka i smanjiti struk.

Pravilna ishrana je ključna za izradu abdomena. Osigurati se da prehrana sadrži minimalnu količinu šećera i što veći broj proteina, koji su neophodni za izgradnju mišića i njihov oporavak.

Bez daljeg duženja, predstavljamo vam neke od namjernica koje su glavne u izgradnji takozvanog six pack-a.

Mlijeko

Prednosti: mlijeko sadrži najviše esencijalnih minerala i vitamina koji su potrebnu tijelu. Dobar je izvor proteina, pa je zbog toga dobar za izradnju mišićne mase što ga čini idealnim poslije intenzivnog treninga.

Hranjive vrijednost: jedna čaša nemasnog mlijeka sadrži 83 kalorije, 12 grama ugljikohidrata i 8 grama proteina. Pored toga je, također dobar izvor kalcija, kalija, magnezija i vitamina B12.

Preporučena količina je 2 čaše na dan.

Jaja

Prednosti: jaja sadrže malu količinu ugljikohidrata, pa su zbog toga neophodna u raznim dijetama. Regularan unos jaja može da smanji HDL nivo u krvi i, kao i da smanji rizik srčanog udara i drugih kardiovaskularnih problema.

Hranjive vrijednosti: jedno kuhano jaje sadrži 78 kalorija, 6 grama proteina, 5 grama masnoće i manje od 1 grama ugljikohidrata. Jaja su dobar izvor kalcija, željeza, magnezija, selena, cinka i bakra, kao i vitamina A, D, B6 i B12.

Preporučena su 2 jaja dnevno.

Badem

Prednosti: badem i drugi orašasti plodovi pomažu probavnom sistemu i također daju osjećaj sitosti što osigurava da unosite manje hrane nego inače. Badem je dobar izvor antioksidansa, pa zbog toga pomaže pri održavanju krvnog pritiska.

Hranjive vrijednosti: badem je veoma kaloričan sastojak, 100 grama sadrži oko 800 kalorija, 31 gram ugljikohidrata i 71 gram masnoće. Badem je izvor minerala kao što je kalijum, kalcij, magnezijum i željezo.

Iskombinujte dijetu tako da unosite bademe više puta sedmično.

Borovnice

Prednosti: nasuprot drugom voću borovnice ne sadrže mnogo šećera, što ih čini idealnim voćem za osobe koje žele da imaju poznati six pack. Pored toga, bornovnice su također dobar antioksidans i kontrolišu nivo šećera u krvi održavajući na taj način kardiovaskularno zdravlje.

Hranjive vrijednosti: jedna porcija Borovnica sadrži oko 85 kalorija, 21 gram ugljikohidrata i 1 gram proteina. Borovnice su također izvor magnezija, vitamina C i K.

Kinoa

Prednosti: kinoa daje osjećaj sitosti, a također i ona je dobar izvor proteina. Pored toga kinoa u regularnoj ishrani pomaže pri kontrolisanju nivoa šećera u krvi.

Hranjive vrijednosti: jedna čaša kuhane kinoe sadrži oko 220 kalorija, 40 grama ugljikohidrata, 4 grama masnoće i 8 grama proteina. Kinoa je, također dobar izvor željeza, bakra, fosfora, magnezija i manganezija, kao i vitaminima A, B1, B2, B6, i E pored folne kiseline.

Zob

Prednosti: zob sadrži tonu antioksidansa, što je neophodno za regulisanje krvnog pritiska. Zob također pomaže varenju ishrane.

Hranjive vrijednosti: jedna čaša zoba sadrži oko 160 kalorija, 27 grama ugljikohidrata, 6 grama proteina i 3 grama masnoće. Također je dobar izvor vitamina A i B6, pored željeza, magnezija, kalcija, kalija i natrija.

Preporučena je jedna šolja zoba pripremljena sa borovnicama ili voću po želji.

Kako smršati pomoću riže

Istraživanje je pokazalo da je moguće smanjiti unos kalorija ukoliko dodate riži kašiku kokosovog ulja. Ukoliko želite smanjiti unos kalorija koje unosite ugljikohidratima, evo i kako. Istraživači su dokazali da je moguće smanjiti unos kalorija u riži na pola.

Obićna porcija riže sadrži oko 240 kalorija, ali može se prepoloviti ukoliko se doda jedna kašika kokosovog ulja dok se riža kuha, a potom ohladi12 sati.

Istraživači su izučavali 38 vrsta riže u Sri Lanki. Otkrili su da: kada su dodali kokosovo ulje vodi, kuhali 40 minuta i potome ohladili 12 sati bilo je deset puta više otpornog škroba u riži.

Većina škrobnih ugljikohidrata se pretvaraju u glukozu (šećer) koja se upija u krvotok. Ta glukoza se može pretvoriti u energiju, ali također postoji mogućnost da poslije to pređe u masne naslage.

Otporni škrob ne prolazi kroz isti proces.

Dodavanjem ulja u vodu mijenja strukturu granula škroba koje se nalaze u riži, čineći ga otpornim našim digestivnim enzimima.

Znači ukoliko učinimo rižu otpornijom, tijelo će upiti manje kalorija.

Kada tijelo pretvori ugljikohidrate u glukozu, ostaci koji su pretvoreni u glukozu se čuvaju u jetri i u mišićima kao energija koja je odmah upotrebljiva. Definitivno je potrebno imati određen nivo glukoze u krvi, ukoliko nemate glukoze u krvi dolazi do hipoglikemije, što vas može i ubiti. Problem nastaje ukoliko imate višak glukoze koju ne koristite i koja se pretvara u masnoću, što dovodi do gojaznosti.

Izvori vitamina D

Vitamin D možemo pronaći u suncu, ali česti su kišoviti dani, pa tako je i česta pojava manjka D vitamina. Ovaj vitamin je neophodan za dobre kosti, ali i za još mnoštvo toga.

Vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcijuma i fosfora koji nisu jedino potrebni za kosti i zube, imaju također bitnu ulogu u dobroj funkciji imunološkog sistema. Također, sunčev vitamin može da pomogne pri gubljenju kilograma i smanjenju depresije. Zbog toga je vrlo bitno da održavate potrebne količine vitamina D za pravilnu funkciju tijela.

Ovo su 6 dobrih izvora vitamina D.

Jaja

Redovan unos jaja reguliše HDL ili pozitivni holesterol, što smanjuje rizik od moždanog udara i drugih srčanih bolesti. Također jaja su jako bogata proteinima i drugim osnovnim amino kiselinama, što ih čini bitnim za građu mišića i njihov oporavk.

Jedno kuhano jaje sadrži 80 kalorija, 6 grama proteina, 8 grama masnoće i manje od 2 grama ugljikohidrata. Pored toga što su jako dobar izvor vitamina D, jaja također sadrže dosta vitamina B6 kao i selena, željeza, kalcijuma i kalija.

Preporučen je unos jednog jajeta dnevno.

Mlijeko

Redovan unos mlijeka pomaže kardiovaskularnom razvoju i građi kostiju kao i zubnom zdravlju. Također je bogat izvor proteina.

Jedna čaša mlijeka sadrži 150 kalorija, 12 grama ugljikohidrada, 8 grama masnoće i 8 grama proteina. Mlijeko je dobar izvor vitamina A i B6, kao i osnovnih minerala.

Preporučena količina su 2 čaše na dan.

Losos

Losos je jedna od onih vrsta hrane koja bi vam mogla dati cijeli dnevni zahtjev za vitamin D. Unosom lososa jačamo kardiovaskularni sistem i smanjuje rizik moždanog udara i raznih srčanih bolesti. Također je izvor antioksidansa, ova riba može pomoći u spriječavanju oštećenja ćelija.

Jedan obrok sadrži 125 kalorija, 32 grama proteina i 6 grama masnoće. Losos sadrži i vitamine A, B6 i B 12, kao i magnezijum, selen, željezo i kalcijum.

Preporučeno je unošenje 2 komada sedmično.

Narandža

Narandža podstiče imuni sistem i dobar je izvor antioksidansa. Prisustvo folne kiseline i drugih vitamina u ovoj hrani povećava cirkulaciju krvi i pomaže u održavanju ukupnog kardiovaskularnog zdravlja. Pored toga, narandže smanjuju rizik od raka.

Jedna srednja narandža sadrži 40 kalorija, 9 grama ugljikohidrata i zanemarljive količine masti i proteina. Narandža sadrži i dosta vitamina A i C, kao i željeza, magnezijuma i kalija.

Preporučena je jedna čaša soka od narandže na dan.

Gljive

Gljive su pune antioksidansa i pomažu održavanju nivoa šećera i krvnog pritiska. Neka istraživanja su pokazala da gljive mogu smanjiti holesterol i smanjiti rizik od dijabetesa.

Osim što su dobar izvor vitamina D, gljive su također dobar izvor vitamina B1, B2, B3 I B5, kao i bakra, željeza, fosfora i selena. 100 grama gljiva sadrži 120 kalorija, 5 grama ugljikohidrata i 2 grama proteina.

Žitarice za doručak

Žitarice za doručak doprinosi zdravom razvoju kostiju i zubi, nervnog sistema i imunološkom sistemu. Pored toga, pomažu u održavanju pravilnog kardiovaskularnog zdravlja.

Žitarice su dobar izvor vitamina D, ali i vitamina B3, B5, B6 i B9. Osnovni minerali koje sadrže žitarice su željezo i kalcijum. Jedna porcija žitarica sadrži 100 kalorija, 25 grama ugljikohidrata i 1 gram proteina i masnoće.

LeBronova dijeta s kojom mršaju poznati

Legendarni košarkaš LeBron James, koji već godinama vodi glavnu riječ u NBA ligi, postavio je novi trend među poznatima, a ovoga puta se radi o jako efikasnoj dijeti koja je stekla takvu popularnost da je prozvana “LeBronovom dijetom”.

Ipak, ne može se reći da je King James sa svojim savjetnicima osmislio nešto novo, budući da je od ranije poznat ovakav pristup, a i 2012. godine doktorica Cate Shanahan je bila angažovana da pomogne igračima LA Lakersa da dostignu top formu, te je ona primijenila sličan sistem.

Radi se o temeljnoj rekonstrukciji plana ishrane na način da se drastično smanji unos ugljikohidrata, a neki tvrde da LeBron na kraće periode potpuno izbacuje ugljikohidrate što ipak nije tačno.

Suština je dakle u smanjenju unosa ugljikohidrata, te nadomještanju kalorijske razlike dobrim nezasićenim masnoćama, dok se konstantno unose jako velike količine proteina. Omjer ovih nutrijenata u nekoj idealnoj dijeti ovog tipa bi bio takav da 50% kalorija potiče od masti, 30% od proteina, a tek 20% od ugljikohidrata, što jako brzo rezultira topljenjem masti koje se tada počinju koristiti kao gorivo, dok mišićna masa ostaje netaknuta.

Ovakve vrste dijeta se obično nazivaju sportskim dijetama, a konkretno sam trend tzv. LeBronove dijete pokrenut je nakon što je ovaj košarkaš smanjenjem unosa UH za dva mjeseca izgubio gotovo 7 kilograma. Kasnije su isto na sebi primijenile dive poput Megan Fox, Jessice Biel i drugih, a učinak ponovo nije izostao što najbolje pokazuje izgled same Megan Fox nedugo nakon porođaja.

Paleo ishrana: kako funkcioniše, šta jesti, rizici

Gojaznost, srčane bolesti i dijabetes: to su samo neke bolesti za koje zagovornici paleolitske ishrane ili “ishrane pećinskog čovjeka” krive naš moderni način života sa previše sjedenja i ishranom, opterećenom šećerom, mastima i procesiranom hranom.

Rješenje koje predlažu? Izbaciti savremenu ishranu iz naše dijete i vratiti se načinu ishrane naših predaka.

Za početak, da budete i ostanete zradvi na paleo ishrani potrebno je redovno vježbanje dok slijedite strogu ishranu koja se sastoji od hrane koja se može loviti i sakupljati.

U svojoj najčistoj formi, paleo ishrana vam omogućava da jedete samo onu hranu koju su ljudi jeli prije milionima godina kada su ljudi tek počeli da borave na Zemlji.

Dijetom možete poboljšati svoje zdravlje eliminacijom masnih i prerađenih namirnica koje imaju malo hranjive vrijednosti ali sadrže previše kalorija. Ovaj plan naglašava da teba unositi što više voća i povrća koji su bogati vitaminima i mineralima. Brže ćete osjećati zasićenost, tako da ćete manje jesti a i tako izgubiti višak kilograma.

Ograničenjem cijele grupue hrane, vaš unos kalorija će biti manji i s tim će i vaša težina kreniti da spada. Kada sagorijevamo više kalorija od onih što unosimo, počinjemo da gubimo na težini.

Kreatori ove dijete tvrde da dijeta nije stvorena za mršavljenje.

I ako su orašasti plodovi i sjemenke dozvoljene namirnice, mogu sadržavati puno kalorija, oni koji hoće da skinu višak kilograma morati će da smanje njihov unos.

ŠTA IZBJEGAVATI I ŠTA JESTI NA PALEO DJETI?

U paleo dijeti možete pronaći malu količinu procesirane hrane, ali ćete morati izbaciti zrna, leguminoze i većinu mljećnih proizvoda.

ŠTA JESTI?

Iako nije dokazano da paleo ishrana funkcioniše, ako želite da isprobate ovaj plan ishrane moraćete da unosite što više prirodnih namirnica i prirodnih masti te sljedeće namirnice:

  • Pljeskavice od goveđeg mesa, svinjetine, peradi. Poželjno je da je organsko ili meso slobodnog dometa.
  • Ulovljene životinje kao prepelice, bizon ili srna.
  • Jaja, ali ne više od 6 jaja sedmično, po mogućnosti slobodnog dometa.
  • Sve vrste ribe.
  • Voće.
  • Svježe povrće.
  • Orašasti plodovi i sjemenke.
  • Maslinovo ulje, ulje od lanenog sjemena i ulje od oraha

ŠTA IZBJEGAVATI?

Procesirana hrana u koju su dodali puter, margarin i šećer ne bi trebali da budu dio paleolitske ishrane. Također i mliječni proizvodi i leguminoze su bili sastojci koji naši preci u paleolitu nisu konzumirali, za iste se tvrdi da nisu lahko svarljivi.

Postoje lakše verzije paleo dijete u kojima je dozvoljen unos malo mlječnih proizvoda i odeđenih mahunarki, kao što je kikiriki.

Prema paleolit dijeti sljedeće namirnice bi se trebale da izbjegavaju:

  • Svi mljećni proizvodi uključujući sir, mlijeko, jogurt i puter.
  • Žitarice.
  • Mahunarke, kao što su grah, leča, kikiriki…
  • Škrobno povrće, kao što je orah.
  • Slatko, uključujući bombone, med i šećer.
  • Rafinirani šećer.
  • Gazirani sokovi i sokovi koji su puni šećera.
  • Procesirano i sušeno meso.
  • Procesirana hrana.

Izgladnjivanjem nećete izgubiti višak kilograma

Općepoznata je računica: mršavljenje se događa kad je kalorijska potrošnja veća od kalorijskog unosa. No, nije sve tako jednostavno kako se čini. Prva prepreka koja se događa u ovoj računici jest – metabolizam o kojem ovise mnogi procesi u ljudskom organizmu, pa tako i gubljenje ili dobivanje kilograma.

Kako prenosi fitness.com.hr, radikalna razlika između unosa kalorija i potrošnje također nije garancija većeg gubitka kilograma. Upravo suprotno, prenizak kalorijski unos značajno povećava rizik od poteškoća u normalnom funkcionisanju organizma, manjka važnih nutrijenata i nastanka bolesti te pothranjenosti.

Prema nutricionistima, dnevni unos za zdravu osobu ženskog roda ne bi trebao biti ispod 1200 kcal, a za muškarca 1500 kcal. Ovi minimumi su bazirani na preporukama američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, a osiguravaju sigurno gubljenje kilograma s dovoljnim unosom nutrijenata i bez opasnosti od poremećaja.

Što se događa kad hronično premalo jedete?

Razlika između posta i hronično premalog unosa hrane (što može dovesti do gladovanja) je trajanje. Post se obično prakticira u trajanju od nekoliko sati i s aspekta gubitka kilograma, jedna je od metoda za koju se mnogi odlučuju i imaju dobre rezultate.

Ljudski organizmi su dizajnirani da se dobro nose s kratkotrajnim postovima jer i tokom sna tijelo ne dobiva hranu otprilike 8 sati, što je također vrsta posta. Tokom dana, zbog ubrzanog životnog ritma, mnogi ne stignu jesti, što takođe dovede do perioda od više sati bez hrane.

S druge strane, život bez hrane u trajanju od nekoliko dana ili unos hrane ispod minimuma u trajanju od više sedmica ili mjeseci, značajno povećava rizik od pothranjenosti. Naime, osoba s dovoljnim unosom hrane ima dovoljno pohranjenog goriva za 1-3 mjeseca u obliku mišićnog tkiva i masti. Tijelo može očuvati zalihe glikogena za samo 1-2 dana (zalihe ugljikohidrata) te ako on nije nadomješten, tijelo ga može koristiti za održavanje nivoa šećera u krvi.

Nakon samo nekoliko dana premalog i nedovoljnog unosa hrane, tijelo se “prebacuje” na način rada u kojem pokušava maksimalno uštedjeti energiju, što znači da se metabolizam drastično usporava, a osoba se osjeća umorno i iscrpljeno. Snižavanjem nivoa zaliha ugljikohidrata, proteini i masti postaju dominantan izvor energije. Nakon 48 sati bez hrane, tijelo je iscrpilo sve zalihe glikogena koje su organizmu potrebne za normalan rad crvenih krvnih zrnaca i mozga.

I dok je glukoza jedino gorivo koje pokreće crvena krvna zrnca, mozak će se početi prilagođavati na rad na ketonskim tijelima dobivenima iz masti. Da bi se zadovoljile osnovne energetske potrebe, tijelo u ovom stadiju uz razgradnju masti, razgrađuje i mišićno tkivo da bi dobio energiju za normalno funkcionisanje.

Je li ikada u redu nedovoljno jesti?

Iako nije preporučljivo jesti ispod gore navedenih minimuma, postoje pojedinci koji imaju pozitivne učinke ovakve dijete, ali je to preporučljivo raditi pod strogim medicinskim nadzorom. Prema američkom Nacionalnom institutu za dijabetes, digestivno i zdravlje bubrega, niskokalorična dijeta je ona u kojoj se jede manje od 800kcal na dan.

Uz takvu prehranu jako je teško unijeti sve potrebne mikronutrijente (vitamine i minerale) samom hranom. Ova prehrana podrazumijeva konzumaciju posebno osmišljenih napitaka, supa i pločica koje su obogaćene ovim potrebnim mikronutrijentima.

No, ovakva prehrana se nikako ne savjetuje bez ljekarskog nadzora, a i tada je njezino trajanje obično ograničeno na maksimalno 12 sedmica, koliko je dovoljno čak i osobama s jako velikim viškom kilograma, da počnu gubiti tjelesnu masu.

3 razloga zbog kojih je nedovoljan unos hrane loša ideja

Dugotrajno prenizak unos kalorija loš je jer vodi do 3 nepoželjna stanja organizma:

1. Usporava metabolizam i ima niz negativnih učinaka
S premalo kalorija i energije za svakodnevne aktivnosti, tijelo se privikava funkcionisati na manjem unosu tako što značajno uspori metabolizam. Kratkoročno gledano: osoba se osjeća izmoreno, nervozno i apatično. Čak i kad se počne unositi veća količina hrane, organizmu je potrebno neko vrijeme da se ubrza i vrati u normalan ritam funkcionisanja.

2. Gubitak vrijednih mišića i oštećenja organa
Činjenica da se tijelo privikne na korištenje ketonskih tijela, ne znači da mu glukoza uopće nije potrebna. Minimum nivoa glukoze u krvi mora se održati kako bi čovjek ostao na životu; zato je tijelo primorano razbijati mišićne ćelije i organe.

Ovo je najveći problem ako se radi o procesu koji traje duže vrijeme, jer tijelo ne zna prepoznati razliku između esencijalnih tkiva (poput srca, bubrega, krvnih ćelija) i manje bitnih tkiva poput skeletnih mišića. Nakon nekog vremena, ova razgradnja ugrožava organe i njihov rad i može biti životna prijetnja.

3. Visok rizik od manjka esencijalnih nutrijenata
Unos premale količine hrane smanjuje i raznolikost namirnica koje se jedu te se time povećava rizik od manjka mnogih esencijalnih nutrijenata. Vrsta manjka koji se može pojaviti ovisi o hrani koja je u režimu izbačena iz prehrane.

Iako se ne može svima s premalim unosom hrane dijagnosticirati neki poremećaj prehrane, anoreksija je dobar primjer manjka nutrijenata koji se događaju s premalim unosom hrane. Ona podrazumijeva deficijenciju kalcija, željeza, cinka, vitamina D te vitamina B skupine i mnogih drugih, uz opasne neravnoteže elektrolita i premalen unos proteina.

Imajte na umu da je svaki organizam i njegovo funkcionisanje različit, ali postoje zakonitosti koje vrijede za sve. Imajte na umu da dugoročno prenizak unos kalorija nije preporučljiv bez medicinskog nadzora, a pogotovo ne s ciljem gubitka viška kilograma jer se on time neće postići, a zdravlje će biti ozbiljno ugroženo.

Dijeta ili vježbanje?

Što se tiče mršavljenja, dijeta igra mnogo veću ulogu nego vežbanje.

Želite da smršate i vjerovatno ste čuli za mantru: “Pravilno se hranite i vježbajte”.

Međutim, postavlja se pitanje koja od te dve stvari će doprinijeti boljim rezultatima kada je u pitanju gubitak kilograma.

Da li je zaista bolje ići u teretanu i vježbati četiri puta sedmično, a ne samo redukovati ishranu odnosno jesti salate.

Filip Stanford, profesor nauke vežbanja na Univerzitetu u Teksasu i izvršni direktor Fitnes Instituta u Teksasu , dao je odgovor na ovo pitanje.

“Mnogobrojne studije su pokazale da dijete igraju važniju ulogu kod gubitka kilograma od vježbanja”, rekao je Stanford.

Evo i zašto:

Vježbanje zahtjeva vrijeme i uporno ulaganje truda, a potrebno je i više vremena da prođe da bi se vidjeli rezultati. Ono takođe sagorijeva mnogo manje kalorija nego što to većina ljudi misli.

Stanford je to objasnio na sljedeći način:

“Morali biste da pješačite 56 kilometara da biste sagorjeli 3.500 kalorija. To je dosta pješačenja. Međutim, ako se osvrnete na ishranu, jedna čokoladica može da sadrži oko 500 kalorija, tako da je mnogo lakše da se odreknete te čokolade nego da svakoga dana pješačite po 8 km”.

Ipak, to ne znači da je dovoljno samo hraniti se zdravo i umjereno i uopšte ne vježbati.

Idealno rešenje za gubitak kilograma i zadržavanje nove kilaže je pravilna ishrana i kretanje ili vježbanje. (b92.net)

Šta jede Conor McGregor? Zbog čega je ovaj način prehrane dobar?

UFC zvijezda Conor McGregor polako se priprema za svoju prvu MMA borbu nakon dvije godine. Ovaj 30-godišnji Irac će se 6. oktobra na UFC 229 eventu boriti protiv Khabiba Nurmagomedova, a tu borbu želi dočekati u top formi.

McGregor veliku važnost pridaje svojoj ishrani, a odnedavno je na “Sirtfood dijeti”, koju poznate i slavne ličnosti jednostavno obožavaju.

U nastavku pročitajte šta je to Sirtfood dijeta, te kako se hrani Conor McGregor. Možda se i iznenadite…

Šta je Sirtfood dijeta?

Sirtfood dijeta je više plan prehrane kojim se više želi postići zdrava prehrana, nego li mršavljenje. Jedini je plan prehrane u kojem se aktivno potiče konzumiranje crvenog vina i čokolade, zbog čega je mnogi obožavaju. Sirtfood su namirnice bogate sirtuinima, tipom proteina koji stanice u našem tijelu čuva od odumiranja i upala kroz bolesti. Sirtuini regulišu i ubrzavaju metabolizam, povećavaju efikasnost mišićnih vlakana, pokreću hemijski proces iskorištavanja masnih naslaga, smanjuju upalne procese i pokreću popravljanje oštećenja u stanicama.

Namirnice koje preferira McGregor

McGregor svaki dan počinje omletom i kafom, te jede mnogo voća. Pokušava da u organizam ne ne unosi previše ugljikohidrata, dok zbog proteina jede piletinu. Najviše uživa dok jede slatki krompir, što mu je omiljeno jelo.

Povremeno pivo, pasta…

McGregor je bio gost Svjetskog prvenstva u Rusiji, a na jednoj fotografiji se vidi kako jede tjesteninu gledajući utakmicu. Povremeno uživa i u ispijanju piva, naravno u ograničenim količinama.

Koje su namirnice bogate sirtuinima?

Zeleni čaj, crni ribizl, tamna čokolada (najmanje 85 posto kakaa), kelj, kurkuma, peršin, celer, kapare, masline, maslinovo ulje, crveni luk, čisti kakao (nezaslađen), crveno vino, rukola, omega-3 riblje ulje (iz lososa, tune, sardina, jesetra, cipal), heljda, jabuke, citrusno voće (naranče, limun, mandarine…), crveno grožđe, borovnice, orasi, jagode, radič, čili papričice, datulje, brokula, nar, kikiriki, zeleno lisnato povrće (kupus, špinat, potočnica…), proizvodi od soje (tofu, tempeh, miso), nezaslađena crna kafa…

Zbog čega je ovaj način prehrane dobar?

Za razliku od nekih drugih dijeta koje su usmjerene na brz i nezdrav gubitak kilograma, Sirtfood dijeta je savršena ako želite poboljšati svoje zdravlje i imunitet te smršati na zdrav način.

Conor McGregor se edukuje o novom načinu ishrane čitajući knjigu koju su napisali Aidan Goggins i Glen Matten, prati sve upute i čini sve kako bi maksimalno spreman dočekao borbu o kojoj se već uveliko priča.

12

Copyright © 2024 - Developed by Unomedia