Sjedite cijeli dan? 6 istezanja za vas!

Moderni stil života i potrebe svijeta za sve većim brojem uposlenika čije se kompletno radno vrijeme doslovno provodi sjedeći, ima za rezultat svakodnevno povećanje broja osoba koje pate od raznih problema sa kičmom, zglobovima, te kompletnim tijelom koje malo po malo propada provodeći većinu vremena u neprirodnim pozama.

Zbog svih tih silom prilika nametnutih okolnosti, čovjek današnjeg vremena bi pod hitno morao uključiti određene fizičke aktivnosti u svoj život, ako želi sačuvati zdravlje. Jedan od najefikasniji načina spasa mišića i direktno s tim povezano kičmenog stuba i zglobova, je istezanje tokom i nakon završetka radnog vremena, odnosno višesatnog sjedenja.

Podržani most

Most je tipična gimnastičarska vježba s kojom se aktiviraju mišići koji podržavaju kičmu. Izvodeći jednostavniju verziju ove vježbe s podrškom od zid, moguće je upravo pomenute, sjedenjem prilično umrtvljene mišiće aktivirati i tako pomoći svojoj kičmi koja je u sjedećem položaju izložena pravom mučenju za koji u principu i nije kreirana.

Rotacijski iskorak

Sam iskorak je jedna od najboljih vježbi za donji dio tijela, uz istovremeno snažno aktiviranje gluteusa, kao mišića koji imaju značajnu ulogu u stabilizovanju donjeg, kritičnog dijela kičme. Uz pomenute beneficije, sa rotacijom na desno pa na lijevo u položaju iskoraka, dodatno se utiče na mobilnost kičme i kukova, što je u dobroj mjeri spasonosna vježba.

Otvaranje ramena

Kako višesatne poze vršenja poslova za radnim stolom i kompjuterom obično sadrže i povijenost ramena prema naprijed, vježba istezanja tzv. otvaranje ramena, ostvaruje velike beneficije za prsa, ramena, kičmu, te mišiće leđa. Jednostavno treba stati raširenih nogu, te šake prvo sklopiti kako bi se istegao jedan dio, a zatim uzevši kaiš ili otpornu sajlu istegnuti i drugi dio ramena i samog torza.

Istezanje stomaka

Trbušni mišići predstavljaju podršku mišićima donjih leđa, pa kako tokom sjedenja ovi mišići bivaju potpuno povijeni i bez kontrakcije, od velike važnosti je njihovo istezanje i aktiviranje. Poza sa nogama i karlicom uz tlo, te podignutim gornjim dijelom tijela i ispravljenim rukama, ne samo da djeluje na trbušne mišiće, već i na mišiće fleksora kukova, koji su također jako ugroženi sjedenjem.

Vertikalno istezanje

“Dosezanje zvijezda” kako drugačije zovu ovu vrstu istezanja, predstavlja istezanje kompletnog tijela od nožnih prstiju, koljena, kukova, prsa, ramena, pa sve do ruku. Jednostavno treba stati s nogama postavljenim u širini ramena, podići se na prste i podići ruke uspravno do najviše moguće tačke.

“Broj 4” sjedenje

Sjedenje ja jednom nogom savijenom preko druge, tako da tijelo formira izgled broja 4, poboljšava fleksibilnost svih zglobova od kukova pa naniže. Uz to, istezanje mišića je od velike važnosti za pokretanje cirkulacije u sjedenjem degradiranom dijelu tijela. Dodatni pritisak se može napraviti laganim naginjanjem prema naprijed, što istezanje čini još efikasnijim.

Zdravlje: Ovih pet stvari je opasno koliko i pušenje

Pušenje je jedna od najnezdravijih navika, a opet je mnogo onih kojima prolazi “ponedjeljak za ponedjeljkom”, a oni nastavljaju da puše.

Ipak, stvari se kreću nabolje, američka statistika kaže da je procenat odraslih osoba koje puše sa 42 odsto, koliko je bio 1965. godine, opao na 15 odsto u 2015.

Ali, postoji još mnogo opasnih navika, mnogo rizičnih ponašanja koja su pogubna koliko i uživanje u duhanskom dimu, o kojima se mnogo manje govori nego o štetnosti pušenja.

Evo šta vam još može “doći glave”:

Usamljenost

Nova istraživanja pokazuju da je društvena izolacija jednako štetna po zdravlje, kao i pušenje ili brza hrana na primjer.

Društvene mreže i sve rjeđe viđanje “uživo” s prijateljima doveli su do toga da usamljenost poprimi razmjere epidemije. A efekat usamljenosti na skraćenje životnog vijeka jednak je onom koji izaziva 15 ispušenih cigareta dnevno, kaže dr Džulijen Holt Lunstad sa Brigam univerziteta.

Dugotrajno sjedenje

“Sjedalački” način života povećava rizik od različitih tipova kancera, pokazalo je istraživanje sprovedeno 2014. godine, prenosi britanski “Indipendent”.

Svaka dodatna dva sata sjedenja u toku dana povećavaju rizik od raka debelog creva, endometrijuma, raka pluća, i to bez obzira na to da li osoba tokom dana vježba. Čak i uz redovno vježbanje, sjedenje duže od osam sati u toku dana povećava rizik od različitih oboljenja.

Nedovoljno sna

Od različitih vrsta poremećaja sna pate milioni ljudi širom svijeta. Stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije upozorili su još 2015. godine da hronična neispavanost podiže rizik od moždanog udara i infarkta u istoj mjeri kao i svakodnevno pušenje.

Solarijum

Iako nam solarijum djeluje kao “sunčanje u kontrolisanim uslovima”, to je daleko od istine. Stručnjaci su još 2014. godine dokazali da pretjerano korištenje solarijuma izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje izazove slučajeva raka pluća.

Nezdrava hrana

Prerađena hrana sa visokim udjelom dodatih šećera i zasićenih masnih kiselina utiče na razvoj potencijalno smrtonosnih bolesti koliko i pušenje.

Studija iz 2016. pokazala je da rizik od smrti povezan sa lošom i nekvalitetnom ishranom nadilazi one od alkohola, droge, se*sa bez zaštite i duvana zajedno. (mondo.rs)