Items tagged Fizička aktivnost

1 od nas 4 će doživjeti moždani udar! Tjelesna aktivnost smanjuje rizik!

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjeti će moždani udar, te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije.

Moždani udar u brojkama
– Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto.
– Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 milijuna ljudi godišnje, a 5.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica.
– Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Posljedice moždanog udara
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Prevencija moždanog udara
Kao što je već naglašeno, gotovo svi moždani udari mogu biti prevenirani (i do 90%). Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. 10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:

– Hipertenzija (visoki krvni pritisak) – pregled umanjuje rizik
– Fizička aktivnost – Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta sedmično) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.
– Prehrana – smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog pritiska i holesterola
– Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!
– Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom
– Pušenje – Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
– Alkohol – smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.
– Holesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
– Diijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
– Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.

Zašto trebate vježbati svaki dan? 7 prednosti redovne tjelesne aktivnosti

Već znate da je redovna fizička aktivnost dobra za vas, ali znate li tačno koliko je dobra? Od jačanja raspoloženja do poboljšanja seksualnog života, evo kako vježbanje može poboljšati vaš život.

Zdravstvene prednosti redovnog vježbanja i tjelesne aktivnosti teško je zanemariti. Svi imaju koristi od vježbanja, bez obzira na dob, spol ili fizičke sposobnosti. Ako vam je potrebna motivacija da počnete trenirati, ovih 7 zdravstvenih koristi vam može poslužiti:

Vježbanjem kontrolišite težinu

Već je dobro poznato da je najbolji način da sagorite dodatne kilograme upravo vježbanje (naravno, ne treba zanemariti ni važnost zdrave ishrane). Kada se bavite fizičkom aktivnošću, sagorijevate kalorije. Što je intenzivnija aktivnost, više kalorija ćete sagorjeti.

Redovni odlasci u teretanu su odlični, ali nemojte brinuti ako ne pronađete vremena za vježbanje svaki dan. Bilo koja aktivnost je bolja nego ništa. Da biste iskoristili prednosti vježbanja, samo budite aktivniji tokom dana. Dosljednost je ključna.

Redovna vježba se bori protiv brojnih zdravstvenih problema i bolesti

Zabrinuti ste zbog bolesti srca? Želite smanjiti visok krvni pritisak? Vježbanje vam može pomoći u tome. Redovni treninzi pomažu u sprječavanju ili upravljanju brojnim zdravstvenim problemima, uključujući:

Moždani udar
Metabolički sindrom
Visok krvni pritisak
Dijabetes tipa 2
Depresija
Anksioznost
Mnoge vrste raka
Artritis

Vježbanje poboljšava raspoloženje

Ako ste imali stresan dan, ili se jednostavno u posljednje vrijeme ne osjećate baš najbolje raspoloženo, vježbanje vam definitivno može pomoći. Fizička aktivnost potiče moždane hemikalije zbog kojih se osjećate sretnije, opuštenije i manje anksiozno. Osim toga, redovno vježbanje će vam pomoći da se osjećate bolje i zadovoljnije sobom, što vam može dugoročno poboljšati samopouzdanje.

Vježbanje povećava energiju

Redovna fizička aktivnost može poboljšati vašu mišićnu snagu i pojačati izdržljivost. Vježbanjem prenosite kisik i hranjive tvari u vaša tkiva i pomažete vašem kardiovaskularnom sistemu da efikasnije radi. A kad se zdravlje vašeg srca i pluća poboljša, imate više energije za rješavanje svakodnevnih obaveza.

Vježbanje može poboljšati kvalitet vašeg sna

Ako imate probleme s insomnijom, te se već duže vrijeme osjećate umorno bez obzira na to koliko dugo ste spavali, vježbanje vam može pomoći da smanjite ovaj problem. Redovne fizičke aktivnosti mogu vam pomoći da brže zaspite i da poboljšate kvalitet sna.

Može poboljšati vaš seksualni život

Osjećate li se previše umorno ili previše izvan forme da biste uživali u fizičkoj intimnosti? Redovna fizička aktivnost može poboljšati nivo energije i povećati samopouzdanje o vašem fizičkom izgledu, što bi moglo poboljšati vaš seksualni život. Redovna fizička aktivnost može pojačati uzbuđenje kod žena. Osim toga, muškarci koji redovno vježbaju imaju manji rizik od erektilne disfunkcije, od onih koji nikako ne vježbaju.

Vježba može biti zabavna i društvena aktivnost

Vježbanje i fizička aktivnost mogu biti zaista ugodni, ako pronađete ono što vama najviše odgovara. Vježbanje vam daje priliku da se opustite, uživate na otvorenom ili se zabavljate s vašim prijateljima. Tjelesna aktivnost ne mora se nužno izvoditi samo u teretani. Igranje odbojke na pijesku s prijateljima, ili trčanje kroz prirodu sa slušalicama u ušima može biti idealna opcija za vas. Stoga, krenite na čas plesa, pridružite se fudbalskom timu ili odradite joga sesiju kod kuće. Pronađite fizičku aktivnost u kojoj uživate i budite dosljedni u njoj! (body.ba)

Koliko nam je potrebno fizičke aktivnosti?

Fizička se aktivnost može podijeliti u dvije vrste: aerobna i anaeroba. Aerobno vježbanje podrazumijeva velike pokrete mižića tijekom produženog vremenskog razdoblja i obuhvaća aktivnosti kao što su: trčanje, biciklizam, brzo hodanje, plivanje.

Aerobne aktivnosti su preporučljive za očuvanje zdravlja jer njihovom primjenom osposobljavate tijelo da dostavi što više kisika stanicama.te da ga one što bolje iskoriste. Na taj način jačate srce, krvne žile i pluća, piše budifit.net.

Izvrsne su za smanjenje tjelesne težine jer dugotrajnost i niski intenzititet pojačano iskorištavaju masti iz tijela kao izvor energije.
Dobre su za psihičko rasterećenje i smanjenje stresa. Preporučuju se starijim osobama zbog svog niskog intenziteta napora.

Anaerobno vježbanje razvija novo mišićno tkivo i ono obuhvaća aktivnosti kao što su: dizanje utega, vježbe izdržljivosti, tenis, squash, veslanje, brza trčanja do 1500 m.
Sa samo 20 minuta anaerobnog vježbanja dnevno možete postići nevjerojatne promjene u obliku i kondiciji vašeg tijela. Mišićna masa pomaže u zaštiti koštane mase , što je naročito važno za žene.

Uobičajeni svakodnevni poslovi :

Hodanje stubama 15 minuta
Čiščenje snijega 15 minuta
Hodanje 3.200 metara u 30 minuta
Grabljenje lišća 30 minuta
Rad u vrtu 30 – 45 minuta
Pranje prozora ili podova 45 – 60 minuta
Pranje i poliranje automobila koje traje 45 – 60 minuta

Sportske aktivnosti :

Trčanje 2.400m u 15 minuta
plivanje 20 minuta
Brzo plesanje 30 minuta
Vožnja biciklom 8 km u 30 minuta
Hodanje 2.800 metara u 35 minuta
Igranje nogometa 45 minuta
Igranje odbojke 45 – 60 minuta

Nadležna državna tijela preporučaju 30 minuta usmjerene tjelesne aktivnosti pet puta tjedno.

Hipertenzija i vježbanje: Smanjenje težine kod gojaznih osoba drastično smanjuje krvni pritisak

Visok krvni pritisak kao bolest je okidač brojnih drugih zdravstvenih problema koji se postepeno pojavljuju i tiho razvijaju u ljudskom organizmu.

Kako se radi o problemu za čije postojanje većina osoba i ne zna sve dok se ne jave komplikacije, važno je istaći da uvođenje promjena u životni stil predstavlja ključni korak u borbi s tim podmuklim neprijateljem.

Za pretile osobe to znači da je krajnje vrijeme za eliminisanje viška kilograma temeljnim preuređenjem prehrambenih navika, te uvođenjem fizičkih aktivnosti. Konkretno, pacijenti sa dijagnozom povišenog krvnog pritiska bili su podvrgavani cijelom nizu istraživanja s ciljem utvrđivanja korisnosti fizičkih vježbi na njihovo stanje.

Utvrđeno je da definitivno vježbanje pomaže, s tim da nije tačno utvrđeno kako, pa se pretpostavlja da je kompletno težište priče vezano za proces smanjenja masnih naslaga, a možda i o uticaju smanjenja ukupne periferne rezistencije i minulog volumena srca nakon izvođenja vježbi.

Ono što je posebno interesantno, a što bi mogla biti vrlo pozitivna i motivirajuća informacija za sve osobe sa viškom kilograma kojima je dijagnosticirana hipertenzija jeste zaključak da i samo 10 posto smanjenja tjelesne mase može vidno poboljšati stanje i sniziti krvni pritisak.

Budući da postoje različiti stadiji razvoja pomenutog oboljenja, vježbanju treba pristupiti na razborit način shodno zdravstvenom stanju.

Tako osobe sa I stepenom povišenog krvnog pritiska definitivno trebaju početi sa vježbanjem koje će im pomoći da regulišu hipertenziju.
Osobe sa II stepenom povišenog krvnog pritiska trebaju početi sa vježbanjem nakon što se pritisak reguliše lijekovima ili nakon što se ergometrijski ocijeni koji i koliki napor dolazi u obzir.
Osobe sa III stepenom povišenog pritiska trebaju početi razmišljati o vježbanju tek nakon što se njihov krvni pritisak dovede u granice normale ili u prihvatljive granice kroz promjenu načina života i primjenom lijekova.
Osobe sa IV stepenom povišenog pritiska se ne bi smjele izlagati većim fizičkim opterećenjima kakvo je vježbanje.

Inače, I stepen hipertenzije karakteriše krvni pritisak u rasponu od 140 do 159 sistolički (gornji) i 90 do 99 dijastolički (donji). II stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak između 160 i 179, a dijastolički između 100 i 109, dok III stepen podrazumijeva sistolički pritisak od 180 na više i dijastolički od 110 na više. (body.ba)

Neaktivnost je opasnija od dijabetesa i pušenja

Svi znaju da je fizička aktivnost i redovno vježbanje važan faktor ukupnog zdravlja ljudskog organizma i dobre tjelesne forme. Međutim, mnogi nisu svjesni da je neaktivnost gora i opasnija po zdravlje prema kliničkim faktorima rizika čak i od dijabetesa i od pušenja cigareta.

Upravo to poručuju ljekari stručnjaci koji su obavili istraživanja s ciljem da utvrde koliki je zapravo stvarni uticaj fizičke aktivnosti na ljudsko zdravlje.

Tako su dr. Kyle Mandsager i kolege istražili povezanost kardiorespiratornih sposobnosti i dugoročnog mortaliteta, slijedeći tvrdnje ranijih istraživanja da fizička aktivnost može omogućiti to da se živi duže i zdravije.

Podaci koje su koristili za potrebe ovog opsežnog istraživanja, obuhvatali su čak 122.007 pacijenata, koji su prolazili testiranja na pokretnoj traci, a s ciljem kako bi se ustanovio njihov nivo fizičke spreme i zatim uporedio s ostalim podacima.

Tokom analize istraživačima se počeo otkrivati šablon stanja. Prema njima, nivo fizičke spreme je obrnuto povezan sa smrtnošću i to bez opažanja gornje granice koristi aktivnog života.

Ono što poručuju je to da bi sami ljekari trebali početi prepisivati vježbanje kao način borbe sa određenim zdravstvenim stanjima, a posebno sa visokim krvnim pritiskom. Nije toliko važno ni koji je oblik vježbanja, ne mora to biti HIIT vježbanje i CrossFit, kao ni dizanje tegova. Čak je dovoljno i kraće redovno trčanje na pokretnoj traci, samo je važno postići suštinu – pokrenuti se i živjeti aktivnijim životom.

Kako hodanjem potrošiti što više kalorija?

Posljednjih godina se sve više piše o dobrobitima hodanja, a što je važnije sve više ljudi se okreće hodanju kao načinu ispunjavanja osnovne potrebe za kretanjem ili kao početak nekog oblika rekreacije. Stručnjaci upućuju i savjetuju da se sve više zadataka obavlja hodajući (odlazak na ručak, odlazak na 6. kat u zgradi da bi dostavili dokumentaciju..). Ako želite podignuti svoje hodanje na razinu više, nastavite čitati.

Hodanje je jednostavno i dostupno, ne zahtijeva visoke motoričke vještine i opremu, a istovremeno ne stvara preveliki stres na kosti i zglobove. Također, hodanje dozvoljava razgovor, pa je odličan način iskorištavanja vremena. Ukratko, ugodno s korisnim.

U pola sata hodanja možete potrošiti oko 120 kalorija, međutim postoje načini da potrošite nešto više kalorija. U nastavku je nekoliko opcija kojima možete aktivirati više mišićnih skupina ili pojačati kontrakciju obuhvaćenih te tako povećati potrošnju kalorija.

1. Dodajte hodanje uzbrdo
Ako hodate po ravnom, dodajte hodanje uzbrdo ili birajte rutu koja ima nekoliko uspona da bi time povećali broj otkucaja srca. Hodanjem uzbrdo vaši gluteusi i listovi se moraju pojačano aktivirati i time podižete potrošnju kalorija.

2. Hodajte u intervalima
Najveći napredak i beneficije vježbanja se vidi kada se osoba digne iz „kauč pozicije“ i počne se kretati. Međutim, ljudski organizam se nastoji prilagoditi novonastaloj situaciji i uspijeva u tome. Polako počinje ekonomično trošiti kalorije za napor koji je pred njega postavljen. Potrebno je ubrzati stvar!

Ubrzavanjem hodanja potrošit ćete nekoliko desetaka kalorija više. Ako vam se ne čini mnogo, pomnožite s tjednom ili mjesecom.. brojke će vas motivirati. Kombinirajte s dobrim starim intervalima, još efikasnijim načinom kako potrošiti više kalorija u istom vremenu. U prijevodu, određeno vrijeme hodajte bržim tempom, a određeno vrijeme sporijim tempom.

Ovaj će način hodanja ubrzati rad vašeg srca i pripremati ga na mogućnost bržeg hodanja u budućnosti, a istovremeno potrošiti više kalorija nego pri hodanju jednakim tempom.

3. Hodanje sa štapovima
Nordijsko hodanje povećava potrošnu energije na račun veće aktivacije mišića gornjeg dijela tijela i mišići trbuha. Pri pravilnom položaju tijela aktiviraju se mišići ruku u fazi odgurivanja štapom od podloge, dok se mišići trbuha aktiviraju pri održavanju uspravnog položaja u srednjem dijelu tijela.

4. Dodajte vježbe snage u hodanje ili nakon hodanja
Zašto ne bi napravili malu pauzu i dodali neke vježbe u svoju rutu hodanja. Nekoliko vježbi će pozitivno djelovati na izgradnju vaše mišićne mase. Možete izvoditi jednostavne vježbe kao čučnjevi, visoko podizanje nogu, vježbe na klupici i slično.

Zaista mnogo vježbi možete napraviti u parku ili uz put bez ikakvih pomagala. Možete napraviti i dinamičko istezanje kojim ćete unaprijediti mobilnost zglobova i postići dodatni benefit. Neke vježbe za dinamičko istezanje možete pogledati na linku.

Vježbe koje možete napraviti i vrlo lagano uklopiti u hodanje možete pogledati u videu.

-Čučnjevi u bočnom kretanju
-Čučnjevi u kretanju naprijed
-Visoko podizanje koljena uz zasuk
-Čučnjevi u iskoraku
-Čučnjevi u iskoraku s visokim podizanjem koljena
-Iskorak bočno uz čučanj
U izvođenju vježbi u kojima je čučanj obratite pažnju na položaj koljena koje u čučnju ne smije prelaziti projekciju prstiju na nogama. (fitness.com.hr)

Aktivna pauza je bolje pauza

Period odmora između vježbi, naročito tokom intezivnih kružnih treninga je naročito bitan za dobar povratak snage, ali uvijek zavisi šta se radi tokom odmora. I nemojte misliti da je pasivan i lijen odmor ono što vam treba. Treba vam kretanje, i za vrijeme pauze.

Istraživanja objavljenja u magazinu “European Journal of Applied Physiology” pokazaju da aktivno odmaranje za vrijeme pauze od intezivnog treninga pruža bolje kardio performanse od cjelovitog odmaranja.

U istraživanjima, 18 osoba koje redovno trče su bile podjeljenje u dvije grupe, jedna grupa je trčala najvišim tempom koji može da se dostigne u 30 sekundi i odmarali su narednih 30 sekundi, a druga grupa je trčala na istoj jačini inteziteta, ali tokom pauze ispitanici su džogirali.

Rezultati su pokazali da maksimalan kardio kapacitet (VO2 max), krucijalan parametar za cjelovit fitens nivo, je bio veći kod osoba koji su imali aktivno odmaranje.

Zanimljivo jeste, ali manje odmaranja ti u suštini pruža bolji povratak i veći aerobni “bust” tokom naredne vježbe. Jedan od doktora koji je radio na ovim istraživanjima je istakao: “Kada radite izmjene u intervalima, podizanje od 30 do 60 je mnogo lakše nego podizanje od 0 na 60. Samim tim što ostajete aktivni tokom pauze, održavate konstantan krvotok u mišićima koji pomaže u metaboliziranju laktativa u gorivo za narednu seriju vježbi.”

Prevencija je pola zdravlja: Treningom protiv oboljenja koje je najčešći uzrok smrtnosti

Kardiovaskularna oboljenja, i pored velikog porasta incidence raznih tumora, i dalje su broj 1 smrtnosti u svijetu.

Fizički trening se definiše kao sistematska fizička aktivnost na nivou većem od uobičajenih aktivnosti. Fizički trening dovodi do hemodinamskih, morfoloških, metaboličkih, neurohormonalnih, vaskularnih i psiholoških promjena.

Prof dr Ljubomir Hadži Pešić opisao je uticaj fizičke aktivnosti na prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.

Pod uticajem fizičkog treninga usporava se srčana frekvenca, odnosno broj otkucaja u minuti, smanjuje se arterijski krvni pritisak, kako sistolni, tako i dijastolni, povećava se fizički radni kapacitet i postiže se brži oporavak posle akutnih fizičkih opterećenja. Smanjen je dvostruki proizvod u miru i pri submaksimalnim opterećenjima.

Pacijenti kod kojih je dijagnostikovan akutni infarkt miokarda, poslije fizičkog treninga bilježe povećanje funkcionalnog kapaciteta. Neposredno poslije akutnog infarkta miokarda funkcionalni kapacitet iznosi 50-60% funkcionalnog kapaciteta zdravih osoba istog životnog doba i spola. Sa formiranjem ožiljaka, funkcionalni kapacitet iznosi 75% funkcionalnog kapaciteta zdravih. Pod uticajem fizičkog treninga, posebno višegodišnjeg, funkcionalni kapacitet dostiže vrijednosti zdravih osoba.

Povoljni efekti fizičkog treninga rezultat su prvenstveno perifernih adaptacija. U treniniranim skeletnim mišićima povećava se kapilarna mreža, sadržaj oksidativnih enzima, koncentracija mioglobina i broj i veličina mitohondrija. Ove promjene povećavaju protok krvi u skeletnim mišićima i ekstrakciju kiseonika i do 20%.

Trening većeg intenziteta, naročito kod mlađih osoba, dovodi i do centralnih (srčanih) adaptacija. Popravlja se oksigenacija miokarda i sistolna funkcija u opterećenju.

Sve ovo znači da je trening značajan i u prevenciji srčanog infarkta, kao i za poboljšanje postinfarktnog stanja kod osoba koje su doživjele infarkt miokarda. Samim tim što je trening značajan u smanjenu arterijskog pritiska i srčane frekvence, dovoljan je razlog da bude efikasan u prevenciji oboljenja srca.

Fizički trening kod mlađih osoba (do 40 godina) dovodi do morfoloških promjena u srcu. Povećava se mišićna masa srca, dijastolni volumen lijeve komore, promjer koronarnih arterija i odnos kapilara prema miofibrilama. Ove promjene dovode do efikasnijeg rada srca i bolje perfuzije srca u bilo kom stresu. Fizička aktivnost popravlja funkcionisanje mičićno-skeletnog sistema i kordinaciju pokreta.

Mnoge povoljne metaboličke promjene javljaju se kao rezultat fizičkog treninga. Popravlja se insulinska rezistencija. Fizička aktivnost direktno stimuliše transport glukoze u mišićne ćelije čime je potreba za insulinom smanjena. Fizički trening ima povoljan efekat i na dislipidemije. Dovodi do porasta HDL holesterola (HDL2), apoproteina AI, a smanjenja VLDL holesterola, triglicerida i, u manjem stepenu, LDL holesterola. Ove promjene mogu da se objasne uticajem treninga na smanjenje tjelesne težine, tjelesni sastav i raspored masnog tkiva, ali i neposrednim efektom treninga (povećana aktivnost lipoprotein lipaze i lecitin holesterol acetiltransferaze). Na sistem hemostaze fizički trening povoljno utiče jer se povećava fibrinolitička aktivnost, smanjuje adhezivnost trombocita i smanjuju se ili normalizuju prokoagulantne tendencije krvi.

Da pojednostavimo, ovo znači da je trening značajan u prevenciji šećerne bolesti i povišenja holesterola u krvi, a ta kombinacija je značajna u nastanku ateroskleroze. Aterosklerotične promjene mogu da začepe krvne sudove, ali i otkidanjem aterosklerotičnog plaka može nastati tromb koji će začepiti manje krvne sudove i dovesti do infarkta bilo gdje: u srcu, mozgu.. A da ne pričamo o komplikacijama šećerne bolesti koje su mnoge ljude koštale života.

Značajne psihološke promjene nastaju kod osoba kao rezultat fizičkog treninga. Povećava se emocionalna stabilnost, smanjuje se agresija i depresija, povećava motivisanost za adaptacijama. Fizički utrenirane osobe bolje se osjećaju. Postoji želja za radom i životom. Smanjen je broj bolovanja i hospitalizacija kod bolesnika sa koronarnom bolešću srca. Smanjen je broj pušača.

Dakle, sva negativna energija koja se akumulira u toku dana, sedmice ili mjeseca, stres iz škole, fakulteta, s posla ili u porodici “izbaci” se na treningu, tako da ostaje samo ona energija koja nas čini produktivnim i kreativnim u svakodnevnim aktivnostima.

Fizička aktivnost utiče i na imuni sistem. Povećava prirodne ćelije ubice i povećava njihova antikancerogena svojstva. Fizička aktivnost povećava nivo enzima koji su čistači slobodnih radikala, a koji su odgovorni za razvoj malignih bolesti.

Jednostavnije rečeno, treningom povećavamo broj ćelija koje ubijaju kancerogene, one loše supstance koje izazivaju tumore, ali i pojačavamo sintezu ćelija koje nas brane od različitih bakterija, virusa i drugih, po organizam štetnijih činilaca.

Sve u svemu, trening je jedan vid prevencije od raznih oboljenja, a prevencija je pola zdravlja! (B.Dž. / bodycontrol.ba)

Radite ovo svaki dan 40 minuta i vaše će tijelo biti 9 godina mlađe

Jedna od najmoćnijih tajni protiv starenja može biti u vašim rukama ili, kako bismo bili precizniji, nogama. Istraživači sa Sveučilišta Brigham Young otkrili su da visoka razina vježbanja može usporiti starenje tijela.

Za potrebe istraživanja, analizirali su podatke o aktivnostima od 5.823 odrasle osobe tokom 30 dana. Istraživači su otkrili da su one osobe koje su bile najaktivnije, odnosno koje su trčale 40 minuta pet dana u sedmici, imale znatno duže telomere (sitni komadići DNK koji utječu na dugovječnost i zdravlje) od onih ispitanika koji su bili puno manje aktivni ili neaktivni.

Zapravo, njihovo biološko starenje bilo je devet godina manje od neaktivnih ljudi, odnosno sedam godina manje od umjereno aktivnih ljudi.

“Želite li vidjeti prave rezultate u usporavanju vašeg biološkog starenja, čini se kao da ga malo vježbanja neće usporiti. Potrebno je redovito vježbati visokim intenzitetom”, rekao je dr. Larry Tucker, autor istraživanja.

Istraživači nisu u potpunosti sigurni kako redovita vježba pomaže očuvati cjelovitost vaših telomera, ali pretpostavljaju da je zato što pomaže smanjiti upale, što je pokazalo da skraćuje DNA kapsule. (Menshealth.hr)