1 od nas 4 će doživjeti moždani udar! Tjelesna aktivnost smanjuje rizik!

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjeti će moždani udar, te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije.

Moždani udar u brojkama
– Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto.
– Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 milijuna ljudi godišnje, a 5.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica.
– Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Posljedice moždanog udara
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Prevencija moždanog udara
Kao što je već naglašeno, gotovo svi moždani udari mogu biti prevenirani (i do 90%). Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. 10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:

– Hipertenzija (visoki krvni pritisak) pregled umanjuje rizik
– Fizička aktivnost – Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta sedmično) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.
– Prehrana – smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog pritiska i holesterola
– Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!
– Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom
– Pušenje – Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
– Alkohol – smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.
– Holesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
– Diijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
– Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija  i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.

Masaža ovog dijela tijela vraća krvni pritisak na normalu za 5 minuta

Da biste imali normalan krvni pritisak potrebno je da se zdravo hranite i dovoljno krećete. Visok krvni pritisak nemojte olako shvatati jer može dovesti do raznih oboljenja i srčanih ali i drugih.

Ovdje ćemo vam dati savjet koji će vam dobro doći da smanjite pritisak. Radi se o dvije tačke čija masaža pomaže.

Prva tačka, bolje rečeno linija, polazi iza ušne resice do sredine ključne kosti. Potrebno je da tu liniju mazite (nemojte pritiskati niti masirati) rukom gore dole, jedva dodirujući vrhovima prstiju. Radite to 10 puta na jednoj strani, a onda još 10 puta na drugoj starni.

Druga tačka – Nalazi se na nivou ušne resice na udaljenosti pola cm u pravcu prema nosu. Ovu tačku masirajte vrhovim prstiju 1 minutu s obje strane lica.

Pritisnite jako, ali ne previše. Važno je da imate osjećaj pritiska u toj tački. Ovaj način vam može pomoći. Ipak nikako ne zaboravite regulisati hranom i kretanjem. (novi.ba)

ISTRAŽIVANJE dokazalo: Jačina stiska ruke govori mnogo u krvnom pritisku

Naučno istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Lancet”, a koje je imalo za predmet da istraži vezu krvnog pritiska i stiska šake kod ljudi, ukazalo je na jasnu vezu smanjenja snage i povećanja rizika od srčanog i moždanog udara.

Analiza podataka koja je obuhvatila detalje o 14.000 osoba iz 14 različitih zemalja, ukazala je na jasnih 16 posto šansi za dobijanje srčanog, te 17 posto za dobijanje moždanog udara kod osoba kojima se jačina stiska šake smanjila bržim tempom nego što je to inače prirodno.

stisakzaclanak

Inače, prirodni ciklus smanjenja snage stiska šake je takav da pripadnici muškog spola u dvadesetim godinama života imaju prosječnu snagu od 59 kg, dok ona u sedamdesetim pada na 24 kg. Kod žena je prirodan tok da se sa 34 kg u dvadesetim, snaga stiska spušta na 24 kg u sedamdesetim godinama života.

Istraživači navode da su pronašli jasne dokaze koji upućuju na to da bi se ubuduće mjerenjem snage stiska šake uz ispunjenje određenih upitnika, mogli predviđati problemi sa zdravljem i krvnim pritiskom, te da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se iskristalizirali odgovori na detaljnija pitanja o tome.

(body.ba)