Items tagged minerali

Šta izaziva manjak željeza i kojom prehranom ga možemo nadoknaditi!

Svjetska zdravstvena organizacija kao najčešći deficit u organizmu navodi nedostatak željeza, a ovaj se poremećaj može javiti u bilo kojoj dobnoj i spolnoj skupini.

Željezo je dragocjeni mineral, prijeko potreban za rast, razvoj i dobar imunitet. Od nedostatka željeza u organizmu gotovo dvostruko više pate žene nego muškarci, a s nedostatkom željeza „bori se“, prema nekim pokazateljima, čak 40 posto trudnica.
Željezo doprinosi normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica i hemoglobina. Sudjeluje u transportu kisika, rastu i diobi stanica te u mnogim drugim biokemijskim procesima.

Željezo se u organizmu taloži u vrlo malim količinama i upravo su one veoma važne. Željezo je u krvi sastavni dio hemoglobina, takozvanog krvnog pigmenta, koji se tako naziva jer daje crvenu boju krvi. Hemoglobin koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima ili eritrocitima prenosi kisik iz pluća u krv i dalje putem krvi u sva tkiva.

U našem organizmu željezo ima još jednu važnu ulogu, a to je da sudjeluje u specifičnim procesima u stanici kojima se proizvodi energija koju naš organizam koristi za rad i aktivnost. To je ujedno i razlog zašto su neki od prvih simptoma u stanjima povećanih potreba za željezom umor i manjak energije.

Manjak željeza može se prepoznati po nekim simptomima kao što su:
– opća slabost
– malaksalost i vrtoglavica
– bljedilo i lupanje srca
– listanje noktiju
– dnevni umor i pospanost.

Dnevno je potrebno unijeti 150 do 200 mg elementarnog željeza, najbolje u više doza, oko sat vremena prije obroka. Pripravak željeza može se uzeti s vitaminom C radi bolje apsorpcije, u obliku tableta ili sa sokom od naranče, naprimjer. Hranom unesemo oko 10 do 15 mg željeza, a iskoristimo tek 10 do 15 posto tog unosa.

Osjećate li se često iscrpljeno, to je jedan od najčešćih znakova nedostatka željeza. Premalo željeza u organizmu oduzima energiju, rezultira iscrpljenošću jer tijelo pokušava uzeti energiju gdje god može. Uz to, kratak dah za vrijeme vježbanja, ali i svakodnevnih aktivnosti poput hodanja do posla, pospremanja i penjanja po stepenicama također su znak da tijelu nedostaje željeza. Bljedilo kože, vjeđa ili noktiju također može ukazivati na nisku razinu željeza u organizmu. Naime, tijelo ne može stvoriti dovoljno zdravih crvenih krvnih stanica koje nose kisik, što dovodi do bljedila.

Najbolji prirodni lijek za povećanje željeza je prehrana:
– nemasno crveno meso
– iznutrice, posebice teleća i kokošja jetrica
– jaja i žitarice
– orašasto voća i sjemenke: bučine sjemenke, sezam, chia sjemenke
– voće i zeleno lisnato povrće kao što su špinat, blitva, kelj, brokula, prokulica, kupus
– mahunarke poput graha i graška
– riba i školjke

Željezo ima značajnu ulogu u razvoju djece jer je važno za razvoj njihova metabolizma i imunosnog sustava. Ako nam je prehrana siromašna namirnicama s visokim udjelom željeza, može doći do nedostatka željeza u organizmu i pojave anemije, odnosno kroničnog nedostatka željeza u organizmu.

Nedostatak cinka i selena uzrokuje mnoge fiziološke promjene!!

Uzimanje minerala poput cinka i selena ima sve veću važnost u samoliječenju, prevenciji i terapiji nekih bolesti. Ipak, treba ih uzimati prema preporuci liječnika, a ne na svoju ruku.
Minerali su anorganski hemijski elementi kojih ima ukupno 103, a u našem ih organizmu pronalazimo 80. Oni čine 4,5 posto naše tjelesne mase, a glavnina je u kostima. Kako minerale ne možemo stvarati, potrebno ih je unositi u organizam hranom ili suplementima.

CINK
Cink (Zn) je vrlo važan element u tragovima jer se nalazi u gotovo svakoj tjelesnoj stanici i ima važnu ulogu u našem organizmu. U prirodi dolazi samo u spojevima. Otkrio ga je Andreas Marggraf 1746. godine, ali se njegova legura koristila stoljećima prije tog otkrića. Cink je nakon željeza drugi element u tragovima. Ljudski organizam sadrži 2 – 3 grama cinka. On je prisutan u svim organima, a najviše ga ima u eritrocitima, leukocitima, jetri, prostati, kostima i mišićima. Sastavni je dio inzulina, hormona rasta i spolnih hormona. Cink je uključen u velik broj enzimatskih sustava. Fiziološke funkcije koje ovise o cinku su rast i dioba stanica, spolno sazrijevanje, reprodukcija te zacjeljivanje rana, a višestruko je uključen i u sam imuno sistem. Cink sudjeluje u razgradnji alkohola i metabolizmu ugljikohidrata. Važan je za pravilan rast i vrlo je važan za funkcioniranje reproduktivnih organa, osobito prostate kod muškaraca. Cink s vitaminom B6 smanjuje proizvodnju histamina i zato je vrlo djelotvoran u suzbijanju alergija. Neutralizira i štetno djelovanje bakra (jedan od uzročnika artritisa).

Nedostatak cinka javlja se kod osoba koje nemaju redovnu i pravilnu prehranu. Pušenje, kafa i alkohol glavni su krivci za iscrpljivanje cinka iz organizma.

Korisno djelovanje:
– jača prirodni imunitet,
– poboljšava zdravlje kože i ublažuje psorijazu,
– pomaže i u odstranjivanju otrovnog kadmija koji se nalazi u dimu cigarete.

Doziranje cinka
Prevelik unos cinka može izazvati iritaciju želuca i povraćanje. Gornja sigurna granica uzimanja cinka je 150 mg/dan. Preporučena dnevna doza za zdravu odraslu ženu je 12 mg, a za muškarca 15 mg/dan.

SELEN
Selen (Se) je mineral koji je nužan za sisavce, ali u malim količinama. Selen stimuliše i štiti organizam od slobodnih radikala. Sastavni je dio enzima koji su odgovorni za smanjenje oksidativnog stresa. Ovaj mineral ima sposobnost utjecaja na metabolizam nekih toksičnih minerala (arsen, olovo, živa), čime smanjuje njihovu toksičnost.
Selen je element u tragovima koji najbolje djeluje u prisutnosti vitamina E.

Selen se preporučuje uzimati zajedno s vitaminom E jer se pojačava antioksidativno djelovanje.

Uravnoteženom prehranom unosimo dnevno od 70 do 100 μg. Prirodni izvori selena su sjemenke suncokreta, zob, školjke, losos, smeđa riža, ječam, sok od naranče, kokos, češnjak.

Korisno djelovanje:
– antioksidans koji štiti tijelo od starenja
– jača imunitet
– poboljšava energiju i potenciju,
– usporava starenje,
– ublažava simptome menopauze.

Nedostatak selena izaziva prerano starenje, srčane udare i rak, a javlja se u osoba s nepravilnom prehranom i onih koje imaju smetnje u apsorpciji.
Elementarni selen nije toksičan, ali spojevi u kojima se on nalazi jesu. Granica između terapijske i toksične doze vrlo je mala stoga treba biti vrlo oprezan pri korištenju ovog minerala. Simptomi toksičnosti su gubitak kose, promjene na noktima, zamor, poremećaji probavnog sustava. Toksičnost se javlja pri unosu od 4 do 5 mg/dan.

Vitamini i minerali koji su ključni za mišiće, ali i energiju

Vitamini i minerali imaju važnu ulogu u našem cjelokupnom zdravlju. Oni omogućavaju održavanje normalnih tjelesnih funkcija, ali pomažu i oporavku od vježbanja ili stresa.

Za osobe s aktivnim životnim stilom, vitamini i minerali su vrlo bitni. Uslijed povećanih fizičkih napora te prilikom pojačanog znojenja dolazi do njihovog pojačanog izlučivanja. Tijelu su također potrebni za oporavak mišićnog tkiva od aktivnosti.

Vitamini B kompleksa

B vitamini sudjeluju u pretvaranju ugljikohidrata, proteina i masti u energiju. Važni su za živčani, ali i imunološki sistem te doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti. Za vegetarijance je posebno bitno da pripaze na dodatan unos B12, budući da je zastupljen samo u namirnicama životinjskog podrijetla.

Vitamin C

Vitamin C je važan za imunološki sistem tokom kao i nakon intenzivnog treninga. Sudjeluje u stvaranju kolagena za normalnu funkciju hrskavice i kostiju te povećava apsorpciju željeza iz hrane.

Kalcij, magnezij i vitamin D

Za kalcij je već dobro poznato kako je potreban za održavanje zdravih i jakih kostiju, ali je isto tako bitan za normalno zgrušavanje krvi te funkciju mišića. Magnezij je također bitan za normalnu funkciju mišića te sintezu proteina i ravnotežu elektrolita u organizmu. Vitamin D važan je za apsorpciju kalcija i njegovu razinu u krvi, te mišiće, kosti, imunitet i zdrav upalni odgovor.

Cink

Cink je važan za normalan metabolizam, kiselinsko-bazni metabolizam, sintezu proteina, zdrave i jake kosti te imunitet. Uz prave proizvode je lako brinuti o svom tijelu pa pažljivo odaberite proizvode koji zaslužuju vaše povjerenje. (body.ba)

Osnovni dodaci svakodnevnoj prehrani

Sigurno ste često u dilemi, trebate li uz svakodnevnu ishranu uzimati dodatke poput vitamina i minerala u vidu tableta i drugih preparata. Istraživanja su pokazala da dodatni vitamini i minerali neće spriječiti neke hronične bolesti, ali su svakako poželjni. Sve što je na prirodnoj bazi, nije višak.

Često, pripremanjem hrane gubite neke hranjive tvari koje su potrebne za zdrav organizam. Stoga, recite “DA” svakom prirodnom dodatku vašoj svakodnevnoj ishrani.

Naravno, niti jedan dodatak neće biti učinkovit ukoliko se ne hranite zdravo. Dobro uravnotežena ishrana trebala bi vam pružiti sve što je vašem organizmu potrebno. Međutim, postoje osobe koje jednostavno ne vole voće i povrće, ili pak mliječne proizvode. Tim osobama zasigurno nedostaje vitamina C, odnosno kalcija. Tada se preporučuje dodatak ovih suplemenata u vidu tableta.

Multivitaminske tablete, šumeće ili one koje trebate progutati, jednostavan su i jeftin način da nadomjestite vitamine i minerale koji su vam potrebni. Evo nekoliko dodataka koji mogu biti korisni za vaš organizam:

Kalcij
Mnogi ljudi ne jedu dovoljno hrane koja je bogata kalcijem. Nedostatak kalcija može rezultirati osteoporozom, odnosno slabljenjem kostiju. Preporučena dnevna doza kalcija za svaku odraslu osobu je oko 1200 mg. Ako ga ne unosite dovoljno putem ishrane, onda svakako uzmite dodatak.

Vitamin D
Vitamin D je važan za apsorpciju kalcija. Stoga, uz kalcij, obavezno uzmite i dodatak ovog vitamina.

Riblje ulje
Omega-3 masne kiseline pomažu u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti. Najbolji izvor omege-3 je riba, laneno sjeme također. Studije pokazuju da je organizmu dnevno potrebno 0,5 do 1,8 grama ribljeg ulja.

Folna kiselina
Folna kiselina se nalazi u zelenom lisnatom povrću, agrumima i mahunarkama. Folna kiselina se preporučuje svakoj ženi koja planira ostati u drugom stanju, a pomaže i u smanjenju nivoa homocisteina, što bi moglo pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca. Preporučena količina za odrasle osobe je 400 mcg (mikrograma) dnevno.

Antioksidansi i cink
Istraživanja su pokazala da kombinacija antioksidanata i cinka smanjuje rizik od makularne degeneracije u poodmakloj dobi.

Probiotici
Namirnice poput jogurta i fermentiranih namirnica prirodno sadrže probiotike bakterija. Ove bakterije su slične prijateljskim bakterijama koje se prirodno nalaze u vašem probavnom sistemu. Probiotici su dobri kao dijetetski dodatak, a mogu biti korisni i za osobe koje imaju nervozu želuca i probleme sa probavom.

U principu, prehrambeni dodaci nisu štetni, no svakako ne zaboravite jesti zdravu hranu. Multivitamini i drugi dodaci su uzaludni, ukoliko se ne hranite zdravo. Uzimajte dovoljno voća i povrća, mliječnih proizvoda sa malim udjelom masti, cjelovitih žitarica, nemasnog mesa, ribe, peradi, oraha, sjemenki i mahunarki.

Ukoliko uzimatke dodatke ishrani, pazite da se ne predozirate. Neki vitamini poput vitamina D, vitamina A i vitamina B6 mogu biti loši za vaše zdravlje, kada ih duži period uzimate u iznimo velikim količinama.

Ukoliko uzimate neke lijekove ili redovnu terapiju, u kombinaciji sa nekim od dodataka možete izazvati neželjene reakcije u organizmu. Stoga se posavjetujte s liječnikom prije nego počnete koristiti dodatke ishrani.

Najbitniji minerali za funkcionisanje organizma

Povećana potreba ili umanjen unos, bez obzira o kojem mehanizmu nedostatka minerala se radi, isti može uzrokovati niz neprijatnih simptoma. Donosimo vam listu od pet najvažniji minerala o kojima trebate voditi brigu da li ih unosite u dovoljnim količinama.

Kalcijum

Kalcijum sigurno povezujete sa čvrstim i zdravim kostima. I svakako da ste u pravu, ali kalcijum ima još jako puno drugih funkcija u organizmu, kao prenosnik signala do nervnog sistema, koagulacija krvi, enzimski regulator, regulacija krvnog pritiska. Isto tako ima ulogu da maksimizira efekat nekih vitamina, a jako je koristan i kod izbacivanja teških metala kao što je olovo. Zato obavezno koristite mlijeko i mliječne proizvode, ali i zeleno povrće kao što je špinat.

Natrijum

Natrujum je uvijek povezan ustvari sa njegovim nedostatkom. I dok se fanatično navija da se ne pretjeruje, ne smijemo biti fanatici i kod nikakvog unosa ovog minerala. Jedna važna funkcija jeste što održava bilans vode u tijelu, signale između nervnih ćelija i stvaranje mišićnih kontrakcija i relaksacija.

Hlor

Iako rijetko čujemo o njemu, ovaj mineral je ipak jedan od ključnih faktora kada je riječ o pretvaranju hrane u energiju. Pored toga što ima važnu ulogu u održavanju pH vrijednosti u tijelu, u protivnom do narušavanja pH bilansa dolazi do poremećenja osnovnih procesa u organizmu. Njegovu koncentraciju oprezno regulišu bubrezi.

Kalijum

Ovaj elektrolit ima važnu ulogu kao i natrijum, u regulaciji i raspodjeli tečnosti u organizmu, ali i njihovoj transportaciji. Djeluje kao neurotransmiter, a povezuje se stvaranje kamenja u bubrezima, a pri njegovom nedostatku se pojavljuje i povišen krvni pritisak. Banane i paradajz povećavaju kalijum.

Fosfor

Dio svake ćelije, ključni sastojak za formaciju DNK i svake ćelijske membrane. Osim toga, kao i kalcijum djeluje na zdravlje i čvrstinu kostiju i zubi. Za fosfor su važna pravila da se držite proteinske hrane i hrane bogate kalcijumom, onda će i nivo ovog minerala biti na zadovoljavajućem nivou. (body.ba)