ISHRANA: Tablica sa kalorijama namirnica

Profesionalnim sportistima i bodybuilderima, ali i osobam koje žele zdrav život i pravilan raspored unosa svih nutrijenata potrebna je tablica koja govori koliko kalorija nose određene namirnice. Tako mogu izračunati potrebni dnevni unos kalorija i napraviti obroke prema potrebama tijela.

  • Mlijeko, mliječni proizvodi i jaja

Mlijecni-proizvodi

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Bjelanjak kokošji 184 44 0 11 0
Čokoladno mlijeko (punomasno) 385 92 10 3 4
Jaje kokošje (cijelo) 631 151 0 13 11
Jaje prepelice (cijelo) 648 155 0 13.3 11.1
Jogurt 0,5% 142 34 4 3.2 0.5
Jogurt 1,5% 188 45 4.1 3.3 1.5
Jogurt 3,2% 255 61 4.7 3.5 3.2
Jogurt voćni (iz obranog mlijeka) 414 99 18.6 4 1.1
Kefir 251 60 3 3 4
Mlijeko kozije 297 71 4.7 3.8 4.2
Mlijeko kravlje (1,8%) 205 49 5 3.5 1.8
Mlijeko kravlje (3,3%) 255 61 4.7 3.3 3.3
Mlijeko kravlje obrano 138 33 4.7 3.4 0.2
Mlijeko kravlje punomasno 268 64 4.7 3.3 3.7
Mlijeko obrano u prahu 1404 336 50.9 34.9 0.7
Mlijeko ovčije 414 99 3.8 5.7 6.9
Mlijeko punomasno u prahu 2006 480 39.8 26.3 25.1
Mozzarella 1260 300 2.2 22.2 22.4
Parmezan 1718 411 2 40 27
Sir kravlji sviježi (cottage) 397 95 3 14 3
Sir kravlji sviježi (obrano) 301 72 2.7 12.4 1
Sirni namaz 20% 727 174 1 20 10
Sirni namaz 30% 915 219 1 20 15
Sirni namaz 40% 1049 251 1 19 19
Sirutka sviježa 109 26 5.1 0.9 0.3
Sirutka u prahu 1459 349 73.5 12.9 1.1
Sladoled mliječni 644 154 22 3 6
Žumanjak kokošji (sirovo) 1509 361 0 16 33
  • Meso i mesne prerađevine

meso i mesne prerađevine

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Bubrezi goveđi 359 86 0 15.7 2.6
Bubrezi janjeći 376 90 0 16.5 2.7
Fazan 602 144 0 24.3 5.2
Fileti goveđi 443 106 0 16.1 4.6
Govedina bez masti 539 129 0 20.7 5.1
Govedina but 748 179 0 19.6 11.2
Govedina rostbraten 1212 290 0 16 25.1
Govedina srednje masna 895 214 0 18.8 15.4
Hamburger (od goveđeg mesa) 1505 360 4 14 32
Hrenovke (pileće) 1078 258 6.8 12.9 19.6
Janjetina bez masti 506 121 0 20 4.6
Janjetina masna 1166 279 0 18 23
Janjetina srednje masna 882 211 0 19 15
Jetra pileća 535 128 1 22 4
Jetra teleća 640 153 1.9 20.1 7.3
Jetrena pašteta 1359 325 2 14 29
Kokoš (cijela) 777 186 0.2 21.5 11
Konjetina (srednje masno) 460 110 0 20.9 2.8
Kozje meso 690 165 0 18.7 9.4
Mljeveno, miješano meso 878 210 0 18.8 15.4
Ovčetina (prosiječno) 1225 293 0 17 25
Patka (samo meso) 510 122 0 19.7 4.8
Patka (srednje masna) 1425 341 0 20 29
Piletina (bijelo meso bez kostiju) 485 116 0 21.8 3.2
Piletina (cijelo – prosiječno) 961 230 0 17.6 17.7
Piletina (crno meso – batak) 527 126 0 19.1 5.5
Prepelica 560 134 0 21.8 4.5
Puran (bijelo meso) 560 134 0 22 4.9
Puran (cijeli) 598 143 0 20 7
Salama, pileća, pureća 823 197 0.7 16.6 13.8
Teletina bez masti 472 113 0 21.3 3.1
Teletina masna 853 204 0 18.1 14.6

 

  • Ribe

ribe tablica

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Bakalar 318 76 0 17.4 0.7
Bakalar (suhi) 1413 338 1.1 80 2
Dagnja 276 66 2 12.1 1.9
Gavun 414 99 0 6.1 8.2
Grgeč 314 75 0 15.4 1.5
Hlap (rarog) 380 91 0.5 16.9 1.9
Inćun 372 89 0 16.8 2.4
Inćun (slani) 732 175 0 19.3 10.4
Iverak (pasara, ploča) 330 79 0 16.7 0.8
Jakopska kapica 330 79 3.3 15.3 0.2
Jastog 359 86 1 16.2 1.9
Jegulja 991 237 0.7 14.6 19.6
Jesetra 431 103 0.1 13.1 5.6
Kamenica (ostriga) 205 49 4 6 1
Kavijar granulirani 1095 262 3.3 26.9 15
Klen 330 79 0 13.4 2.8
Kozica 380 91 1.5 18.1 0.8
Lignja 322 77 1 16 1
List 347 83 0.9 15.9 1.7
Losos 907 217 0 22.5 13.4
Mrena 351 84 0.1 14 3.1
Murina 414 99 1.3 17.6 2.7
Oslić 297 71 0.1 17 0.3
Šaran 531 127 0.7 15.8 6.8
Sardela 410 98 0 17.4 3.2
Sardela konzervirana (samo riba) 907 217 0 23.7 13.6
Sardine konzervirana (u ulju) 1396 334 0 19.7 28.3
Škampi 380 91 0.5 16.9 1.9
Škrpina 364 87 0 19.3 0.5
Skuša (lokarda) 769 184 0 19 12
Som 727 174 0 15.3 11.3
Štuka 355 85 0 17.4 1.7
Tuna 945 226 0 21.5 15.5
Tuna konzervirana (u ulju) 1208 289 0 22.8 22
  • Žitarice i proizvodi od žitarica

zitarice

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Grah beli (tetovac) 1133 271 45.5 21.4 1.6
Grah šareni (trešnjevac) 1141 273 49.8 19.1 1.1
Graham 861 206 40 7 2
Grašak suhi 1296 310 56.6 22.1 1
Heljdina kaša 1446 346 74 8 2
Heljdino brašno 1446 346 72 10 2
Hljeb kukuruzni žuti domaći 920 220 31 4.7 8.8
Hljeb miješani (pšenica+raž) 961 230 39 14 2
Hljeb pšenični bijeli 978 234 46 8 2
Hljeb pšenični bijeli mliječni 999 239 44 9 3
Hljeb pšenični crni 928 222 43 8 2
Ječmena kaša 1505 360 83.6 7.9 1.7
Kokice 1572 376 72 13 4
Kukuruz u zrnu (suhi) 1455 348 72.2 8.9 3.9
Kukuruzne pahuljice (cornflakes) 1538 368 85.1 8.6 1.6
Kukuruzno brašno ili krupica 1538 368 76.8 7.8 2.6
Mrvice (ili dvopek od bijelog hljeba) 1480 354 77.5 11.6 1.9
Muesli (prosijek) 1313 314 55.8 11.4 6.4
Pecivo (bijelo brašno) 1070 256 47 8 4
Pšenica u zrnu (mekane sorte) 1363 326 72 10.2 2
Pšenica u zrnu (tvrde sorte) 1388 332 70 12.7 2.5
Pšenična krupica, griz 1392 333 70 11 1
Pšenične klice 1200 287 20 27 11
Pšenične mekinje 861 206 26.8 14.1 5.5
Pšenično brašno (puno zrno) 1329 318 65.8 13.2 2
Pšenično brašno bijelo 1463 350 80.1 9.8 1.2
Pšenično brašno crno (85% ekst.) 1367 327 68.8 12.8 2
Pšenično brašno polubijelo (72% ekst.) 1409 337 74.8 11.3 1.2
Raženo brašno (100% ekst.) 1400 335 75.9 8.2 2
Raženo brašno (60% ekst.) 1392 333 73 8 1
Riža (nepolirana) 1432 347 73.4 7.22 2.2
Riža (polirana) 1453 348 77.7 6.83 0.62
Riža (smeđa) 1500 360 77 7.1 1.9
Slanutak suhi 1246 298 45.1 16.6 6.9
Soja fermentirana 861 206 25 13 6
Soja komadići, ljuskice 1492 357 31.7 52 1.5
Soja u zrnu 1785 427 26 38 19
Sojin sir (tofu) 301 72 2.5 7.8 4.2
Sojino brašno (mast ekstrahir.) 1446 346 30 52 2
Sojino brašno punomasno 1923 460 24 37 24
Tjestenina bez jaja 1404 336 77.4 10.8 0.3
Tjestenina kuhana 589 141 28.35 4.7 0.6
Tjestenina sa jajima 1538 368 78.6 13 2.4
Tost (bijelo brašno) 1241 297 64.9 9.6 1.7
Zobene pahuljice 1555 372 72.8 8 7.5

 

  • Voće i proizvodi od voća

voće tablica

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Ananas 192 46 11.6 0.5 0
Banane 385 92 23.5 0.5 1
Borovnice 234 56 14.3 0.6 0.6
Breskva 155 37 9.1 0.6 0
Brusnice 63 15 3.5 0.4 0
Datulje sušene 1037 248 63.9 2 0
Dinja 100 24 5.3 1 0
Dunja 105 25 6.3 0.3 0
Grejpfrut 117 28 7 0 0
Grožđe bijelo 251 60 15.3 0.6 0
Grožđe crno 226 54 13.5 0.5 0.1
Grožđe suho 1028 246 64.4 1.1 0
Grožđice 1243 296 58.5 2.5 0.5
Jabuka 192 46 11.9 0.3 0
Jagode 109 26 6.2 0.6 0
Kiwi 167 40 9 1 0
Kokosovo brašno bez šećera 2755 659 24.3 6.7 64.6
Kokosovo brašno zašećereno 2015 482 44 3.9 33
Kompot od ananasa 322 77 20.2 0.3 0
Kompot od bresaka 364 87 22.9 0.4 0
Kompot od krušaka 322 77 20 0.4 0
Kompot od šljiva 293 70 17 0.4 0
Kompot od trešanja ili višanja 326 78 19 0.4 0
Kruška 171 41 10.6 0.3 0
Kupine 121 29 6.4 1.3 0
Limun 50 12 3 0 0
Lubenica 88 21 5.3 0.4 0
Maline 105 25 5.6 0.9 0
Mandarina 142 34 8 0.9 0
Mango 247 59 15.3 0.5 0
Naranđa 146 35 8.5 0.8 0
Nektarina 209 50 12.4 0.9 0
Ribizl bijeli 109 26 5.6 1.3 0
Ribizl crni 117 28 6.6 0.9 0
Ribizl crveni 88 21 4.4 1.1 0
Rogač mljeveni 1350 323 80.7 4.5 1.4
Šipak sušeni mljeveni 711 170 79.2 4.5 1.5
Sirup od borovnica 1062 254 63.4 0 0
Sirup od jabuka 1007 241 60.3 0 0
Sirup od malina 1012 242 60.4 0 0
Sirup od ribizli 1003 240 60.1 0 0
Sirup od višnje 1037 248 62 0 0
Sjemenke bundeve oljuštene (sušene) 2316 554 15 29 46
Sjemenke maka (sušene) 2286 547 23 16.7 43
Sjemenke suncokreta oljuštene (suhe) 2341 560 20 24 47
Sjemenke susama oljuštene (suhe) 2491 596 9.6 26 55
Šljiva 159 38 9.6 0.6 0
Šljiva suha 673 161 40.1 2.4 0
Smokve sušene 890 213 52.9 3.6 0
Smokve zelene 171 41 9.5 1.3 0
Trešnje 201 48 11.7 0.8 0.1
Višnje 171 41 10.2 0.8 0

 

  • Povrće i proizvodi od povrća

vegetable-normal

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Artičoka (mladi cvijetovi) 71 17 2.3 1.7 0.2
Blitva 50 12 1.5 1.3 0.1
Brokoli, sirov 142 34 6.64 2.82 0.37
Buranija zelena (mlada) 75 18 2.4 2.1 0.1
Buranija žuta (zrela) 117 28 5 2 0
Celer korijen 96 23 3.8 1.9 0.1
Celer list 50 12 2 1 0
Cikla 150 36 7 2 0
Cikla (kuhana, konzervisana) 134 32 7 1.1 0.1
Gljive sušene 614 147 15.6 11.8 4.6
Grah mladi (sirovi) 460 110 20.7 6.4 0.6
Grašak zeleni (smrznuti) 222 53 7.5 5.7 0.4
Grašak zeleni (u zrnu) 280 67 10.6 5.8 0.4
Hren 247 59 11 4.5 0
Karfiol (listovi i cvijet) 54 13 1.5 1.9 0.1
Karfiol (samo cvijet) 105 25 2.7 3.2 0.2
Kečap 263 63 13.7 1.5 0.01
Kelj (glavica) 109 26 3.3 3.3 0.1
Kelj lisnati 171 41 4 4 1
Kelj papučar (prokulica) 109 26 2.7 4 0.1
Komorač (samo list) 113 27 5 1.5 0
Krastavac (kiseli) 42 10 2 0.5 0.2
Krastavac (sviježi) 59 14 1.8 0.7 0.5
Krompir mladi 297 71 17.6 0.9 0.2
Krompir slatki 502 120 29 1 0
Krompir zreli 364 87 20.8 2.1 0.1
Kukuruz slatki mladi na klipu 531 127 23.7 4.1 2.4
Kupus (glavica) – crveni 84 20 3.5 1.7 0.1
Kupus (glavica) zeleni – zimski 92 22 2.8 2.8 0
Kupus bijeli (glavica) 92 22 3.8 1.9 0.1
Kupus i repa kiseli 84 20 3 2 0.3
Luk (mladi) 146 35 8.5 0.9 0
Luk bijeli 568 136 28 6 0
Luk crni 100 24 5.2 0.9 0
Masline (zelene) 611 146 2.9 1.4 13.9
Matovilac (repušac) 84 20 3 2 0
Mrkva 150 36 8 1 0
Paprika kisela 63 15 1.7 0.8 0.6
Paprika zelena 67 16 3.1 0.5 0.3
Paprika žuta (mesnata) 92 22 5 0.2 0.3
Paradajz 59 14 2.8 0.9 0
Paradajz (koncentrat 10%) 163 39 7 1.7 0
Patlidžan 67 16 2.9 1.1 0.1
Peršin list 84 20 1 4 0
Radić crveni 50 12 1.7 1.2 0
Radić savinjski 67 16 3.2 0.7 0.3
Radić zeleni 100 24 3.2 1.8 0.5
Repa bijela 84 20 3.8 0.8 0.3
Repa žuta (koraba) 88 21 4.3 1.1 0
Rotkva crna 117 28 5 2 0
Rotkvica crvena 63 15 2.8 1 0
Salata glavatica 50 12 1.2 1 0.4
Salata zelena 59 14 2.2 1.1 0.1
Šampinjoni 67 16 1 2.3 0.4
Šparoge divlje 146 35 4 4.6 0.2
Šparoge povrtne 92 22 2.3 3 0.1
Špinat 50 12 1 2 0
Tartuf 155 37 0.2 4.4 2
Tikva 63 15 3.4 0.6 0
Tikvice zelene 63 15 2.3 1.3 0.1
Vrganj 105 25 1.6 3.4 0.6

 

  • Orašasti plodovi

orašasti plodovi

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Badem 2362 565 4.3 16.9 53.5
Kesten 711 170 36.6 2 2.7
Kikiriki prženi slani 2383 570 8.6 24.3 49
Kikiriki sirovi neslani 2383 570 8.6 24.3 49
Kokosov orah 1467 351 3.7 3.2 36
Lješnjak sirovi 1588 380 6.8 7.6 36
Lješnjak suhi 2930 701 6 14 69
Orah sirovi 2211 529 5 10.6 51.5
Orah suhi 2713 649 8.8 15.8 61.4

 

  • Masnoće

Olive-Oil1

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Majoneza 2968 710 2.2 1 76.6
Majoneza light 1425 341 6.51 0.05 35
Margarin (od biljnih ulja) 3051 730 0 0.1 81
Margarin diet 1588 380 0 0 38
Margarin slani (biljna + živ. mast) 3051 730 0.1 0.1 81
Maslac (neslani) 3139 751 0 1 83
Maslac (slani) 3139 751 0 1 83
Ulje maslinovo 3762 900 0 0 99.9
Ulje sojino 3762 900 0 0 99.9
Ulje suncokretovo 3762 900 0 0 99.9

 

  • Poslastice

candies

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Biskvit masni 1931 462 52 5 26
Biskvit obični – nemasni 1467 351 73 8 3
Biskvit punjen pekmezom 1262 302 64.2 4.2 4.9
Bomboni tvrdi obični 1613 386 97 0 0
Bomboni voćni 1221 292 73 0 0
Čokolada 2140 512 51 5 32
Čokolada mliječna 2207 528 51 9 32
Čokolada s lešnjacima 2550 610 28 12 50
Čokolada za kuhanje 2358 564 63.5 14.11 28.22
Čokoladni bomboni 2048 490 68 5 22
Čokoladni bomboni s likerom 1672 400 42 3 19
Čokoladni namaz – nutela 2232 534 59 7 30
Guma za žvakanje 1170 280 70 0 0
Gumeni bomboni 1446 346 87.5 0.7 0
Jaffa cakes 1662 397.7 70.1 4 10.8
Kakao instant 1568 375 82 5 3
Kakao prah 961 230 54.3 19.8 13.8
Keks petit beurre 1735 415 67.4 6 8.2
Keks sa čokoladnim preljevom 2190 524 67.4 5.7 27.6
Krekeri (masni) 1944 465 70 8 17
Manchmallow 1371 328 80 2 0
Med 1338 320 80 0.4 0
Napolitanke 2299 550 62 4 32
Pekmez 1091 261 69 0.6 0
Pepermint bomboni 1639 392 98 0 0
Piškoti 1634 391 70 12 7
Plazma keks 1827 437.2 70.4 11.9 12
Prženi badem u šećeru 1919 459 65 7.9 18.6
Puding u prahu 1588 380 95 0 0
Šećer kristal 1672 400 99.9 0 0
Šećer smeđi (djelomično raf.) 1588 380 95 0 0
Šećer u prahu 1588 380 95 0 0
Slatko od trešanja 1200 287 71.42 0.51 0.06
Vafli 1835 439 73.5 7.1 15

 

  • Sokovi

sokovi

Namirnica (100 gr) Energija UH Proteini Masti
kJ kcal g g g
Limunada 210 49 12 0 0
Sok od jabuke 200 47 12 0 0
Sok od naranče 200 47 11 1 0
Sok od grejpa 170 40 9 1 0
Sok od ribiza 210 50 12 0 0
Sok od mrkve 120 28 6 1 0
Sok od grožđa 300 71 18 0 0

(workout.ba)

4 najvažnija dodatka prehrani za poslije treninga

Trening je aktivnost tijekom koje se stvaraju opterećenja i stres na mišićnom tkivu, a dodacima prehrani koje uzimamo nakon treninga, potičemo oporavak i mišićni rast te stvaramo preduvjete za sigurnu izvedbu sljedećeg treninga. Naime, upravo je neprikladan oporavak nakon napornog treninga te nezacijeljeno mišićno tkivo čest razlog nastanka ozljeda i mišićnih oštećenja.

Osim toga, kvalitetna suplementacija pomaže u ostvarenju fitness ciljeva, bili oni gubitak viška kilograma ili dobivanje mišićne mase. Bez kvalitetne prehrane i suplementacije u periodu nakon treninga, duže bi se zadržao osjećaj umora, neželjeni kortizol bi se dulje zadržavao u organizmu, a tijelo bi se nalazilo u kataboličkom okruženju koje produljuje mišićnu razgradnju i uništavanje tkiva.

Treneri i nutricionisti biraju ova 4 suplementa kao nezaobilazna nakon treninga kako bi se spriječili svi gore navedeni negativni utjecaji treninga na mišićno tkivo.

voda tablete

1. BCAA – aminokiseline razgranatog lanca

  • Primarno djelovanje: potiče anaboličko stanje mišića kojem se odvija mišićni rast i oporavak
  • Doza: 5g nakon treninga, 20 g tijekom dana

BCAA sadrže tri aminokiseline leucin, izoleucin i valin koje čine 40% dnevne potrebe od ukupno 9 esencijalnih aminokiselina, a čine i cca 35% mišićnog tkiva. Leucin potvrđeno potiče mišićnu sintezu te sprječava mišićna oštećenja i razgradnju proteina koji grade mišićna vlakna.

Od namirnica, BCAA nalazimo u namirnicama bogatima proteinima, poput mesa, jaja i ribe, a dobar izvor BCAA je i protein sirutke (whey).

Osim kao dio hrane ili whey proteina, BCAA je moguće unositi i kao zaseban dodatak prehrani, a niz znanstveno potvrđenih prednosti konzumacijeovih aminokiselina svakako potvrđuje da ove aminokiseline svakako treba unositi nakon treninga, kako bi se maksimizirao rezultat treninga i aktivirao oporavak.

kardio

2. Ugljikohidrati

  • Primarno djelovanje: obnova zaliha glikogena
  • Doza: 35 g

Trening visokog intenziteta troši zalihe glikogena (pohranjenih ugljikohidrata) i snižava razinu šećera u krvi. Tijekom treninga, ponavljane mišićne kontrakcije brzo koriste mišićni glikogen za energiju, izazivajući receptore GLUT-4 locirane u mišićima da dopreme glukozu u stanicu, što instantno dovodi do pada razine šećera u krvi.

Unos brzih ugljikohidrata (jednostavnih šećera) nakon treninga obnavlja zalihe glikogena i podiže razinu glukoze, što je posebno važno ukoliko se ubrzo ponovo ima neka fizička aktivnost. Dodatno, kombinacija brzih ugljikohidrata i BCAA pojačavaju anaboličko stanje u kojem mišići rastu i oporavljaju se.

Trening snage je anaerobna aktivnost koja za energiju koristi ugljikohidratepa je nakon treninga izrazito važno da oni budu nadoknađeni. Ako se ugljikohidrati nadoknade u kratkom periodu nakon treninga, iskoristit ćete prednost GLUT-4 receptora i brzo dopremiti glukozu u stanice da nadoknadite zalihe glikogena koje će biti spremne za sljedeću aktivnost. Najčešći izvor brzog šećera za nakon treninga je dekstroza.

zena gym

3. Antioksidansi (vitamin C)

  • Primarno djelovanje: neutralizacija djelovanja slobodnih radikala
  • Doza: 400 mg nakon treninga; 2 g tijekom dana

Osim što antioksidansi imaju zaštitne mehanizme u borbi protiv slobodnih radikala koji nastaju tijekom treninga, oni igraju i važnu ulogu u mišićnom anabolizmu. Zaštita protiv slobodnih radikala je izravno i zaštita protiv mišićne razgradnje, a što se više stanica očuva od ovog negativnog procesa, to će veći biti napredak i mišićni rast.

Uz vitamin C kao snažan antioksidans, tu je još i vitamin W koji, kad se uzima zajedno s vitaminom C ima pojačano zaštitno djelovanje te skraćuje trajanje umora nakon treninga i fizičke aktivnosti te pojačava djelovanje na slobodne radikale, Unos vitamina E svakako ne smije biti veći od 1 grama.

vitamini

4. Kreatin monohidrat

  • Primarno djelovanje: povećava učinkovitost u treningu visokog intenziteta
  • Doza: 2,5-5g nakon treninga

Kreatin je jedan od najpopularnijih i najprodavanijih dodataka prehrani na svijetu, a radi se o dušičnom spoju koji prirodno nastaje u jetri kombinacijom 3 aminokiseline: glicina, arginina i metionina, a koji sudjeluje u obnovi ATP-a, energetskog supstrata u mišićnim stanicama. Kreatin monohidrat u kombinaciji s treningom snage povećava čistu mišićnu masu i snagu.

Četiri navedena dodatka prehrani za uzimanje na kraju treninga zaista su osnova kvalitetne suplementacije koja će podržati mišićni oporavak i omogućiti vam napredak i realizaciju željenih ciljeva.

Dodatno, da biste maksimizirali svoje trening rezultate, pazite na dovoljno visok unos tekućine (najbolje vode). Iako je ovo tema o kojoj se stalno govori i dalje je jako velik broj onih čiji je dnevni unos tekućine ispod minimuma, čime se ugrožava normalno funkcioniranje organizma.

Zapamtite, što se bolje oporavite nakon treninga, to ćete spremniji biti za sljedeći trening, a kad vam se tako zareda niz dobrih treninga, svakako ni rezultati neće izostati.

(fitness.com.hr)

Uzimanje jela prije i nakon treninga

Već je otrcana fraza da u bodybuildingu i općenito u fitnessu 70-80% uspjeha ovisi o prehrani. U šali znaju reći da se mišići pripremaju u kuhinji, a ne u teretani. Nije samo važno koliko jedemo, nego i što i kada jedemo. Zapravo, vježbanje je najlakši dio, to znači tjedno oko sat, sat i pol vremena zanimacije. Razvijanje obično stane uslijed neodgovarajuće prehrane i količinski nedovoljnog odmaranja i kvalitetnog odmora, što zapravo traži 24-satnu pažnju.

Ako biste sada pitali nekoga ko je donekle upućen u bodybuilding i fitness koji su najvažniji obroci s gledišta bodybuildinga, većina bi odgovorila – doručak i obrok nakon treninga. U tome ima istine, međutim, ne smijemo zaboraviti na važnost jela i prije treninga. U ovom članku govorit ćemo o jelu prije i nakon treninga.

Konzumiranje hrane prije i nakon treninga ima presudan značaj s gledišta rezultata u teretani, odnosno regeneracije nakon treninga i razvitka. Ima nekoliko pravila koja se odnose na oba obroka.

Npr. i prije, kao i nakon treninga, konzumirani se obroci u osnovi moraju sastojati od ugljikohidrata i bjelančevina. Masti kod oba obroka trebamo izbjegavati jer uspore probavu, što prije i nakon treninga nikako ne želimo. Esencijalne masne kiseline koje su potrebne organizmu trebamo unositi tijekom drugih obroka. Međutim, isplati se konzumiranje druge vrste ugljikohidrata i druge vrste bjelančevina prije i nakon treninga. U daljnjem dijelu članka pisat ćemo o ovim razlikama i pokušati dati odgovore na pitanja. Jelo nakon treninga kompliciranije je pitanje, ima više toga za objasniti i zato ćemo o tome opširnije pisati.

JELO PRIJE TRENINGA

Jelo prije treninga određuje hoće li neko biti sposoban na treningu odraditi maksimum, hoće li imati onih dodatnih ponavljanja ili postići veću težinu, što će tijekom odmaranja natjerati mišiće na superkompenzaciju.

Jelo prije treninga osigurava da dizanju utega ne pristupimo s ‘praznim rezervoarom’. Sigurno se već dogodilo da ste otišli gladni u teretanu, niste jeli 5-6 sati. Sjetite se koliko snage ste imali i usporedite s time kad ste prije treninga imali 1-2 sata vremena za dobru porciju (naravno, ne preveliku i ne premasnu) i potom započeli s treniranjem. Ogromna razlika!

DVA OSNOVNA PRAVILA UZIMANJA OBROKA PRIJE TRENINGA:

  • Uzmite obrok 1-2 sata prije treninga (oni s brzim metabolizmom 1 sat prije treninga, oni sa sporijim 2 sata prije treninga).
  • 30 minuta prije treninga uzmite odgovarajuće dodatke prehrani.

zdrava hrana

ŠTA TREBA JESTI PRIJE TRENINGA?

Jelo prije treninga mora sadržavati u najvećoj mjeri ugljikohidrate koji ‘sporo izgaraju’, tj. one koji osiguraju neko duže vrijeme kontinuiranu energetsku opskrbu mišića. To su tzv. ugljikohidrati s niskim glikemijskim indeksom. Najbolji takav ugljikohidrat su zobene pahuljice, slatki krumpir, smeđa riža, kruh od integralnog brašna, durum tijesto, itd. Nikako ne želimo prije treninga brzo povećanje šećera u krvi i veliki inzulinski vrh te nakon toga brzi pad baš onda kada bismo krenuli s vježbanjem. Potreban je ugljikohidrat čija je apsorpcija dostatna do kraja treninga.

PROTEINI

Jelo prije treninga svakako treba sadržavati i bjelančevine. Potrebno je dati prednost onima koje se sporo apsorbiraju. Možemo konzumirati krto meso, jaja ili kazein (kao dodatak prehrani ili u obliku sira). Bjelančevine takve vrste nakon konzumiranja razinu aminokiselina drže povišenom u krvi tijekom nekoliko sati. To se ne može zanemariti jer treniranje samo po sebi razara bjelančevine u mišićima.

Ima stručnjaka koji predlažu, da ako vrijeme trajanja našeg treninga prelazi 100 minuta, uvrstimo i malo masti (naravno, one dobre i nezasićene masti) u naše jelo prije treninga kako bismo malo produljili vrijeme apsorpcije. Prije treninga možemo pojesti i nešto voća. Puno je vitamina i u mineralnim tvarima koje smanjuju grčenje mišića.

Ali nije potrebno mnogo jesti prije treninga. 40-50 grama ugljikohidrata i 30-40 grama bjelančevina i više je nego dovoljno. Previše jela isto će tako usporiti probavu i opteretiti želudac. Najbolje je ako u želucu nema hrane kada započinjemo s treningom.

suplementi

IMA DODATAKA PREHRANI KOJE JE UPUTNO UZETI PRIJE JELA. OVDJE SPADAJU:

  • stimulansi koji povećaju mentalno fokusiranje i energiju – kofein, tirozin, niacin, ginkgo biloba, acetil L-karnitin, ginseng, itd.
  • dušični-oksid i stimulansi prokrvljenosti – arginin-alfa-ketoglutarat, arginin-etil-ester, arginin-ketoizokaroat, citrulinmalat, nikotinska kiselina, itd.
  • multivitaminski kompleksi i drugi antioksidanti – može i nakon treninga,
  • kreatin – isto i nakon treninga.

Proizvođači dodataka prehrani olakšavaju našu situaciju tako što proi­zvode proizvode koji sadrže sve nabrojene djelotvorne tvari, ne treba ih posebno nabaviti. To su jako korisne ‘Pre-Workout’ formule, ali moramo prekontrolirati da li sadrže sve, što nam je potrebno (ako ne, trebamo dopuniti sa stvarima koje nedostaju).

UZIMANJE OBROKA NAKON TRENINGA

Nakon treninga postoji period u trajanju od dva sata koji je od presudnog značaja na kakvoću regeneracije, odnosno u kojoj mjeri će se superkompenzacija odvijati za vrijeme odmora. Za ta dva sata odigrava se vrlo brza i djelotvorna upotreba hranjivih tvari u organizmu. Nakon treninga mišići su kao spužva, samo upijaju hranjive tvari i zato je vrlo važno što i koliko pojesti u ta dva sata. Po mom mišljenju, u ta dva sata treba ugurati dva obroka.

ŠTO SE DOGAĐA S NAŠIM TIJELOM NAKON TRENINGA

Što mi zapravo želimo neposredno nakon treninga? Treningom smo iscrpili glikogenske zalihe mišića i njih treba što brže napuniti. Glikogeni su uskladišteni ugljikohidrati (u mišićima i u jetri). To je gorivo mišića. Ako ga nema dovoljno, funkcioniranje mišića nije optimalno, odnosno mišići će krenuti s razgradnjom molekula bjelančevina kako bi na taj način došli do goriva, dakle počet će ‘trošiti’ same sebe. Kada su mišići puni glikogena, njihov izgled je puniji, zategnutiji (zahvaljujući tome što 1 gram ugljikohidrata veže oko 4 grama vode u mišićima u mišiću, a ne ispod kože, izgled neće biti «vodenast»).

UGLJIKOHIDRATI NAKON TRENINGA

Koliko točno ugljikohidrata treba konzumirati nakon treninga? Vjerujem da je većina vas čula za Dana Duchainea, koji je bio jedan od najpoznatijih gurua u svijetu bodybuildinga (nažalost, već je umro). On je smatrao da u fazi povećanja mase (dakle, ne tijekom skidanja kila) unutar dva sata nakon vježbanja treba uzeti 2 grama ugljikohidrata po kilogramu bezmasne tjelesne mase. Važno je da ne računamo s ukupnom težinom, nego od toga oduzmemo procijenjenu količinu masti.

Jedan čovjek od 100 kila pored 15 %-tnog omjera tjelesnih mast treba uzeti 170 grama ugljikohidrata unutar dva sata nakon treninga. To je otprilike u skladu s mišljenjem Chrisa Aceta (drugi guru prehrane), koji je čovjeku od 90 kilograma predložio uzimanje dnevno 600 grama ugljikohidrata, s time da mu je savjetovao da jednu četvrtinu toga konzumira nakon treninga. Drugi stručnjaci savjetuju manje: 0.8 – 1.2 grama po kilogramu tjelesne težine (onima, koji definiraju mišiće, donja granična vrijednost je mjerodavna, dok je onima koji rade na razvijanju mišića, gornja granična vrijednost). Dapače, ima onih koji  (kao što je Mauro Di Pasqule, također ugledni stručnjak ) uzimanje ugljikohidrata nakon treninga uopće ne smatraju važnim u pogledu razvijanja mišića, ali su ti ljudi ujedno glasnogovornici dijete s niskim ugljikohidratnim sadržajem. Ako organizam čovjeka pređe na prehranu na bazi masti i bjelančevina (uz malo ili čak sa gotovo nula ugljikohidrata), biokemijski procesi unutar tijela nisu sasvim isti kao kod tradicionalne bodybuilderske prehrane ‘ mnogo bjelančevina, mnogo ugljikohidrata, malo masti’. To bi mogla biti tema posebne studije, tako da ću u ovom članku ostati uz metode ‘ mnogo bjelančevina, mnogo ugljikohidrata’, priznajući kako u nekim slučajevima dijeta na bazi ketogenskih bjelančevina-masti može biti djelotvorna. Primjerice, kada moramo mršavjeti na brzinu. Bilo je pokušaja tijekom eksperimenta ujediniti ova dva pristupa.

Dan Duchaine je u svojoj knjizi Bodyopus predložio dijetu u kojoj tijekom pet dana u tjednu treba pratiti nula ugljikohidrata, mnogo masti i mnogo bjelančevina (ali ne previše jer je organizam sposoban od bjelančevina napraviti ugljikohidrate), dok u preostala dva dana (najbolji je vikend za to) mnogo ugljikohidrata i bjelančevina treba uzimati uz nula masti. U ta dva dana propisuje svakih dva sata konzumiranje ugljikohidrata (čak i noću).

Tabata trening

Koliko ugljikohidrata trebamo uzimati jedno je pitanje, a drugo je ako želimo postići optimalne rezultate. Najbolje rješenje je tekući maltodekstrin i dekstroza, u 50:50 omjeru. Ali, zapravo ne treba komplicirati jer odgovara bilo koji napitak sa šećerom. Nije pogreška, predložio sam konzumiranje šećera. Šećer je problematičan ako ga prečesto i u neodgovarajućem vremenu konzumiramo. Nakon treninga treba uzimati ugljikohidrat koji je brz i rezultira inzulinski vrh. Nemojmo zaboraviti da je inzulin ‘transporter’ hranjivih tvari i ima važnu ulogu u sprječavanju nastanka negativne dušične ravnoteže. Slična je situacija i ujutro kada ustanemo. Nakon 7-8 sati gladovanja (spavanja) naša glikogenska skladišta skoro su prazna i tada je preporučljivo uzimanje jednostavnih ugljikohidrata.

 

VOĆE NAKON TRENINGA?

Mnogi jedu voće nakon treninga jer i u voću ima šećera kao i drugih korisnih tvari. Ako pod svaku cijenu želimo jesti voće nakon treninga (što nije najbolje rješenje), odaberimo ono u kojem ima više glukoze nego fruktoze. Jer, naime, fruktoza samo polako diže razinu šećera u krvi i samo je jetra sposobna uskladištiti ih u obliku glikogena, mišići ne. Trebamo pojesti voće s visokim glikemijskim indeksom kao što su banana i grožđe. Vlakna u voću ne čine dobro u apsorpciji hranjivih tvari.

Paralelno s punjenjem glikogenskih skladišta imamo još jedan cilj neposredno nakon treninga – poimenično stimuliranje bjelančevinske sinteze, odnosno sprječavanje proteolize (razgradnje bjelančevina). Unos bjelančevina u odgovarajućoj količini i kvaliteti od presudnog je značaja ako ne želimo naše tijelo dovesti u katabolično stanje. Prema mišljenju nekih stručnjaka, nakon vježbanja može biti iskorišteno 50% više proteina nego kod ostalih obroka. Ako pri normalnim obrocima konzumiramo 30-40 grama bjelančevina, neposredno nakon treninga mirno možemo unijeti 50-60 grama. Mnogi proizvođači dodataka prehrani u 90-im godinama postigli su uspjeh jer su u formule koje zamjenjuju obrok (MRP – Meal Replacement Powder) stavili po obroku 45-50 grama bjelančevine, dok je još bila naširoko rasprostranjena zabluda kako je ljudski organizam u stanju odjednom probaviti samo 30 grama bjelančevina, o bilo kojem obliku se radilo. Ima onih koji predlažu da neposredno nakon treninga naše jelo (odnosno, napitak) bude u 2:1 omjeru ugljikohidrati:bjelančevine. Pri povećanju mase ovo se čini dobrim pravilom. Primjerice, 80 grama ugljikohidrata i 40 grama bjelančevina (čovjek od 80 kilograma – odnosno po kilogramu tjelesne težine 1 gram ugljikohidrata). Pri definiranju mišića radije približimo taj omjer na 1:1 (40 grama ugljikohidrata i 40 grama bjelančevina). No, nije svejedno ni kakve bjelančevine uzimamo neposredno nakon treninga. Suprotno konzumiranju obroka prije treninga, sada moramo koristiti one koje se najbrže apsorbiraju i koje se u potpunosti daju iskoristiti. A to su proteini mliječne sirutke. Postoji mnogo vrsta na tržištu. Najkvalitetniji su izolati. Ono čega se moramo čuvati neposredno nakon treninga su masti i vlakna. I masti i vlakna uspore apsorpciju hranjivih tvari. Ono što može biti korisno u neko drugo doba dana, nakon treninga može biti neproduktivno.

 

NAPITCI NAKON TRENINGA

Nakon treninga uputno je unijeti hranjive tvari u obliku napitka koje su potrebne za brzo punjenje glikogenskih skladišta za sprječavanje razgradnje bjelančevina, odnosno za stimuliranje bjelančevinske sinteze. Istraživanja jednoglasno dokazuju kako se iz tekućih dodataka prehrani koji sadrže bjelančevine koje brzo probavimo (mliječna sirutka) i jednostavne ugljikohidrate (dekstroza, maltodekstrin, Vitargo) hranjive tvari mnogo brže apsorbiraju, nego iz čvrstih jela sličnog hranjivog sadržaja. Jednoj tekućoj formuli potrebno je oko 30-60 minuta za kompletnu apsorpciju, a čvrstoj hrani 2-3 sata. Ne možemo dovoljno često naglasiti kako, što više ugljikohidrata i bjelančevina dospijeva nakon treninga u mišiće, naša šansa za razvijanje mišića i potpunu regeneraciju je veća. Nije uputno nakon treninga shake napraviti s mlijekom ili voćnim sokom. Ostanimo kod vode. Masnoća u mlijeku, odnosno kazein te fruktoza u voćnom soku tada nisu korisni.

suplementi

KREATIN I GLUTAMIN

Mnogo dodataka prehrani najučinkovitije je konzumirati neposredno nakon treninga. Ovdje spadaju npr. kreatin (koji nije štetan niti prije treninga) i glutamin, ali je tada jako korisno unositi i vitamine i mineralne tvari, posebice antioksidante protiv slobodnih radikala. Radi povećanja inzulinske osjetljivosti koristan je unos kroma i alfa-liponske kiseline. Na izvanredan način potpomaže proteinsku sintezu ako nakon treninga uzimamo aminokiseline razgranatog lanca (BCAA).

 

TEKUĆINA

Kako za oko sat vremena naš probavni sustav zgotovi shake nakon treninga, vrijeme je za sljedeći obrok. Dopuna tekućinom još je uvijek vrlo važna i zato uz ovaj obrok pijemo mnogo vode, ali jelo neka bude u čvrstom obliku. Potrebno je jesti isto ono što smo jeli i prije treninga, s tim da sada možemo više pojesti. Dakle, možemo jesti ugljikohidrate i bjelančevine koje se sporo apsorbiraju. Količina ugljikohidrata i bjelančevina neka bude slična kao što je bila u shakeu nakon treninga. Najbolje je krto meso s rižom ili slatkim krumpirom i nešto povrća. Pojedimo npr. goveđi steak, čime ćemo u naš organizam unijeti dodatni kreatin.

 

PAZI ŠTO JEDEŠ!

To si, što pojedeš. Nemojmo olako uzimati što unosimo u organizam. Samo zbog toga što smo se umorili na treningu nećemo biti mišićaviji. Ako ne unosimo gradivne tvari, nećemo izgraditi ‘kuću’. I vidjeli smo, nije svejedno kada i koje gradivne tvari unosimo. Postoji period (dva sata nakon treninga) kada su ‘zidari’ jako vrijedni. Ishrana bodybuildera zahtijeva cjelodnevnu pažnju, ali nije nemoguće naučiti. Moramo biti načisto s osnovama, a nakon toga nam pomaže zdrav razum. Srećom, industrija dodataka prehrani mnogo je napredovala proteklih 15 godina i plasirali su na tržište doista učinkovite proizvode i kombinacije proizvoda koji su znatno olakšali anaboličnu ishranu. Ako naš novčanik dozvoljava, koristimo ove proizvode, ali uvijek odaberimo pouzdane marke!

(building-body.com)

Imate bol u mišićima: Ovo je top pet namirnica koje ga ublažavaju

Koliko vam se puta do sada desilo da se poslije napornog treninga mučite sa upaljenim mišićima u cijelom tijelu? Teško vam je da sjednete, stojite, izađete ili uđete u gradski prevoz i danima pijete nešto protiv bolova. Da, svi oni koji vježbaju su upoznati sa ovom pojavom. Zato vam otkrivamo nekoliko namirnica koje smiriju mišiće, a vas će držati punim energijom.

Kofein

Vjerovali ili ne, kofein je najveći borac protiv bolova. Sprovedena istraživanja su dokazala da dvije šoljice kafe mogu umanjiti bol za čak 48%. Zato, ne uskraćujte sebi želju za kafom, već uživajte u njoj.

Čaj od kamilice

Vjekovima je poznata kao narodni lijek za stomačne bolove, probleme sa nesanicom, ali kamilica isto tako umanjuje bolove vezane sa upalom mišića..

Đumbir

Dugo već poznati lijek za stomak i prehladu, može vam pomoći i za bolove u mišićima, ali samo ako ga konzumirate svakodnevno. Dovoljno vam je 3-4 grama đumbira dodanih u čaj ili sok, kako biste se osjećali bolje za svega nekoliko dana.

trening_hrana_2

Borovnica

Probajte poslije treninga da pojedete voćnu salatnu sa borovnicom. Ne samo što je ona moćan afrodizijak, već i potiče obnavljanje mišićnih vlakana.

Ananas

Ovo egzotično voće je bogat izvor enzima koji umanjuju osjećaj boli.

Mlijeko

Kako biste povratili tečnost koju ste izgubili tokom treninga, najbolje je da popijete čašu mlijeka jer sadrži dozu natrijuma i kalijuma, puno više nego što sadrži bilo koji energetski napitak.

trening_hrana_1

Kelj i špinat

Zeleno povrće u vidu špinata, brokule i kelja je bogato kalcijumom i magnezijumom, pa su vam zato savršen izbor ako imate upalu mišića nogu poslije dugog treninga.
(Body.ba)

KAKO DA DOBIJETE PLOČICE: Ključ nije samo u vježbanju, već i ovim namirnicama

Na putu do pločica na stomaku nije ključ samo u vježbanju, već i u ishrani. Fitness instruktori se slažu da možete vježbati do iznemoglosti, ali ako ne promijenite ishranu, nećete imati stomak kao sa fotografija.

Gotovo svi znaju da su na listi zabranjenih namirnica grickalice, brza hrana i alkohol, a ovo su neke koje, možda neočekivano, pomažu u boljem definisanju mišića.

Zeleni čaj

Antioksidanti i kofein kojima zeleni čaj obiluje pomažu smanjenju sala oko stomaka. Zahvaljujući kofeinu smo izdržljiviji i možemo duže da vježbamo, pa popijte jedan čaj prije treninga.

Bademi

Jedna američka studija je pokazala da 30 do 35 badema dnevno pomaže u smanjenju masti oko stomaka. Razlog možda leži u tome što bademi imaju više vlakana od drugih orašastih plodova.

Špargla

Istraživanja pokazuju da ljudi koji više jedu povrće generalno imaju manje problema sa salom oko stomaka, a jedna od najboljih namirnica ove vrste je špargla. Razlog leži u činjenici da obiluje vlaknima i to onim tipom koji hrani dobre bakterije u našem digestivnom traktu i bori se protiv nadimanja. Takođe, diuretik je, a što manje suvišne tečnosti imate u tijelu, mišići više dolaze do izražaja. (Slobodna-bosna.ba)

Izgledate kao da i ne trenirate, zašto?

Toliko mnogo osoba već mjesecima, pa i godinama vježbaju, ali po njihovom izgledu većina ljudi ne može ni naslutiti da oni toliko mnogo vremena provode u teretani. Problem ne može biti u svemu, i naravno neke stvari svaki od tih vježbača dobro radi, ali za neke od njih ipak je potrebno napraviti potpuni zaokret.

Stvari koje “koče” većinu takvih vježbača na njihovu sreću nisu tako brojne, pa se uz malo veću posvećenost ipak može napraviti napredak. Ovdje se nalazi izloženih pet najčešćih razloga “tapkanja u mjestu”.

1. Posjete teretani bez pravog vježbanja

Toliko često se mogu vidjeti osobe koje mnogo vremena provode istežući se, te praveći lagane pokrete koji trebaju poslužiti za zagrijavanje. Nakon toga obično slijedi “hlađenje” uz provjeru stanja na smartfonu i pisanje poruka, lagani razgovor sa drugim letargičnim vježbačima, pa prelazak na traku. Na traci za trčanje se obično trči 20-ak minuta lakšim tempom, pa nakon toga ako se stigne, odradi se neka lakša izolacijska vježba i to je to. Vrijeme je za polazak kući, a kada se vrati film unazad, ozbiljnijeg treninga koji pravi rezultate nije ni bilo.

2. Nepotrebni dodaci treninzima

Nakon što se riješi problem br. 1, tada obično na scenu stupa problem broj 2. On se odnosi na slijeđenje programa treninga, njegovo počinjanje i njegov završetak. Ako je navedeno da za povećanje mase treba trenirati 2 do 3 puta sedmično izvodeći žestoke složene vježbe, tome ne treba ništa dodavati ni zaobilaziti te ključne vježbe. Dakle, ni ubijanje na spravama za kardio vježbe ni cijeli niz izolacijskih vježbi ni ništa drugo. Par složenih vježbi je dovoljan za početak. Uz lošu prehranu višak vježbi može samo zaustaviti proces povećanja mišićne mase.

3. Niste ovladali složenim vježbama

Složene vježbe (čučanj, mrtvo dizanje, bench potisak, zgibovi) su ključ napretka. Prilikom izvođenja svake od tih vježbi u radu učestvuje veći broj mišića, svi oni se zamaraju i izazivaju jače lučenje testosterona i hormona rasta. Što više hormona se izluči, to su veće šanse za napretkom, a upravo složenim vježbama se postiže taj efekat treniranja skoro cijelog tijela odjednom bez gubljenja vremena i energije za vježbanje svakog manjeg mišića posebno.

4. Ishrana koja ne prati trening

Bez dobre ishrane, treninzi su uzaludni i to je to. Kardio trening se ne može izvoditi bez unesenog goriva zvanog ugljikohidrati. Nakon toga, treba biti jasno da su namirnice bogate proteinima skuplje, ali s razlogom i bez njih nema ni napretka. Potrebno je izbalansirati ishrani i konačno početi prebacivati unos kalorija tako da je prisutan konstantan suficit. Kalorijski suficit koji je jedini siguran put koji vodi do povećanja mišićne mase.

5. Uništavanje pauza između serija

Generalni problem današnji teretana je taj što je na skoro svakom zidu okačen po jedan plazma TV, a kada svemu tome još dodamo super magične telefone, jasno je da pažnja biva potpuno usmjerena sa treninga na ostale stvari. Jednostavno treba naučiti, ako ste u teretani, trenirajte! Kao pomoć boljem fokusiranju može se iskoristiti kreiranje žestoke playliste koja motiviše i koja pomaže održavanje fokusa na tegovima i izazovima njihovog izbačaja.

Svaki dan tri jajeta: Da li bi to bilo zdravo?

Poznata kao najkompletnije namirnice zbog svojih nutritivnih vrijednosti, jaja su uvijek bila sastavni element zdrave ishrane, a posebno ishrane sportista. Predstavljaju hranu za idealan doručak, izvor energije, izvor proteina, a uz sve to, imaju odličan okus i sposobnost da se pripreme na mnogo različitih, i općenito brzih načina.

Zbog svega navedenog, ljudi su nekada u iskušenju da barem jedan obrok svakoga dana baziraju na jajima. Postavlja se pitanje da li bi to uopšte bilo pametno, i kako bi organizam reagovao kada bi npr. svakoga jutra za doručak dobijao tri jajeta?

Pitanje žumanca i holesterola

Prvo i osnovno pitanje vezano za jaja je pitanje o žumancu i holesterolu kojeg sadrži. Godinama se vjerovalo da može biti veoma problematičan, pa i dan danas dosta ljudi koji paze na zdravlje i formu jedu jedno žumance, dok iz ostalih jaja u organizam prosljeđuju samo bjelance.

Novija naučna istraživanja su pokazala da su stvari dosta kompleksnije, te da u stvari i holesterol sakriven unutar žumanca spada u HDL vrstu, odnosno u “dobre” holesterole. Svako ko poznaje podjelu holesterola na “dobre” HDL i “loše” LDL. Dok LDL svojim dolaskom u organizam smanjuje sposobnost jetre da sama proizvodi svoj holesterol, istovremeno stoji u direktnoj vezi sa činjenjem arterija manje fleksibilnim, što vodi do rizika od srčanih oboljenja i srčanih udara. HDL holesterol s druge strane čak pomaže uklanjanju LDL holesterola iz arterija, gura ga prema jetri i tamo ga razlaže nakon čega on biva izbačen.

Dakle, jaja pripremljena bez zasićenih ulja mogu samo poboljšati stanje organizma i vezano za samo pitanje upitnosti žumanaca.

Efekti svakodnevnog konzumiranja

Kako jaja od mikronutrijenata sadrže cijelu listu njih: Vitamin A, Vitamin B2 vitamin B5, vitamin B12, folnu kiselinu, fosfor, selen i željezo, svakodnevni unos dovoljnih količina ovih elemenata koje omogućuje konzumiranje jaja, vodi do sljedećih efekata na ljudski organizam:

– Zaštita vida (lutein prevenira makularnu degeneraciju, zeksanitin čuva oči od ultraljubičastih zraka)

– Zaštita kostiju (vitamin D ključan za apsorpciju kalcija)

– Pomaže u borbi sa nedostatkom željeza u krvi (1 gram po jajetu)

– Pomaže održavanju zdrave kilaže (dugotrajni osjećaj sitosti)

– Zdrav razvoj mozga (kolin, elemenat važan za zdravo funkcionisanje moga i za razvoj novih ćelija)

Ubrzajte metabolizam sljedećim namirnicama!

1. PILE NA RAŽNJU

Ovaj slasni obrok uz salatu će vam obezbijediti obilje proteina i ostalih potrebnih nutrijenata.

2. POLUGOTOVO POVRĆE

U posljednje vrijeme u supermarketima možete da pronađete polugotovo povrće. Uzmite isjeckane paprike i luk u kombinaciji sa listovima prokelja koji su spremni da ih samo ubacite u tiganj i spremite ukusan obrok.

3. SVJEŽE KOBASICE

U vreli tiganj ubacite svježe domaće kobasice bez aditiva i pored vrhunskog gastro užitka biće vam zahvalni i vaši mišići.

4. GRČKI JOGURT

Grčki jogurt ili kefir su namirnice koje uvijek treba da imate u svom frižideru, jer grčki jogurt na primjer obezbjeđuje dva puta više proteina od običnog jogurta. Kefir je fermentisani mliječni proizvod koji je malo gušći od jogurta i sadrži gotovo jednake procente proteina i ugljenih hidrata. Ova kombinacija važnih nutrijenata ubrzaće vaš metabolizam.

5. DIMNJENI LOSOS

Losos je namirnica bogata proteinima i u sebi ne sadrži ni malo ugljenih hidrata, pa se preporučuje svima koji paze na svoju liniju.

6. SIR U LISTIĆIMA

Bez obzira da li govorimo o topljenom, tvrdom siru ili mocareli, ovaj mliječni proizvod mora biti dio vaše svakodnevne ishrane. Kombinujte ga sa nekim komadom voća u formi brze užine, ubacite ga u salatu ili ga pospite po pečenom piletu.

Med i jabučno sirće: Miks koji garantuje zdravlje

Ljudi koji vode stresan način života, koji konzumiraju nezdravu hranu i pića, te koji imaju nezdrave navike, obično imaju problem što njihov organizam karakteriše narušen balans kiselosti. Kada je pH nizak, tijelo je u opasnosti od brojnih infekcija, mučnina, upala, nedostatka energije i slično.

Konzumiranje jabućnog sirćeta (jabučni ocat), može pomoći tijelu pri alkalizaciji, jer djeluje tako što podiže nivo pH u krvi na prirodno stanje i na taj način olakšava borbu protiv bakterija i bolesti. Na putu borbe sa zdravstvenim problemima, ključnu ulogu ima hrana koja se unosi u organizam, pa baš zato, kombinacija meda i jabučnog sirćeta unesena ujutro na prazan stomak, mogla bi biti pravi saveznik.

Zašto med i sirće?

Jabučno sirće je u stvari fermentirani sok jabuka. Sadrži pektin, vitamin B1, B2, B6, vitamin C, biotin, folnu kiselinu, niacin, pantotensku kiselinu, te manje količine natrija, fosfora, kalcija, željeza i magnezija. Također, sadrži značajne količine acetatne i limunske kiseline.

Med, s druge strane sadrži kalij, kalcij, magnezij, željezo, cink, bakar, vitamin C, tiamin, riboflavin i pantotensku kiselinu. Smatra se da tamniji med ima veću gustinu hranjivih materija.

Miks ove dvije namirnice je koristan za:

– Smanjenje nivoa holesterola

– Pomoć kod zatvora i varenja

– Liječenje refluksa kiseline

– Eliminaciju boli u zglobovima

– Smanjenje upala

– Eliminaciju zadaha

– Ublažavanje upala grla

– Pomoć pri mršanju

– Snižavanje krvnog pritiska

– Povećanje nivoa energije

Priprema:

– 1 kašičica svježeg jabučnog sirćeta

– 1 kašićica meda

– 1 šolja vode

Promiješati sastojke u visokoj čaši, te popiti 20 minuta prije doručka. Dozvoljeno je dodavanje i više vode ako postoji problem s gutanjem.

Kombinacija ove dvije namirnice topi salo sa stomaka

Želite da se hranite zdravo, ali i da se riješite viška masnih naslaga? Onda neka ova kombinacija bude vaš izbor za doručak. Čia sjeme i ovsene pahulje čine čuda za vaše zdravlje i pomažu da dostignete ili održite vitku liniju.

Čia sjemenke su bogatije kalcijumom od mlijeka i mliječnih proizvoda. Pored toga, sadrže i dosta omega 3 i omega 6 masnih kiselina, snižavaju nivo lošeg holesterola, čuvaju zdravlje srca i imaju jaka antiupalna i antioksidativna svojstva. Ove sjemenke se naročito preporučuju osobama koje pate od artritisa.

Ovsene pahulje su na samom vrhu najzdravijih namirnica za zdrav doručak. Bogate su kalijumom, cinkom, bakrom, jodom, fosforom, hlorom, magnezijumom… Zato ovsene pahulje utiču pozitivno na opšte zdravlje, regulišu holesterol i nivo šećera u krvi, jačaju kosti i zube.

Doručak od ovsenih pahulja i čia sjemenki

4 kašike čia sjemenki

šolja ovsenih pahulja

2 kašike meda

2 kašičice ekstrakta vanile

kašičica cimeta u prahu

prstohvat morske soli

500 ml vode

Priprema:

Pomiješajte cimet, vanilu i vodu i zagrijavajte dok ne počne da vri. Zatim smanjite temperaturu ringle i dodajte ovsene pahulje. Ostavite da vri nekoliko minuta pa sklonite s ringle.

Poklopite posudu i ostavite tako 5 minuta da ovsene pahulje upiju tečnost. Dodajte mješavini med i so i dobro promiješajte.

Sipajte pahulje u činiju i dodajte čia sjeme dok je smjesa još topla. Po želji možete dodati i voće poput jagoda, banana, višanja, jabuka…

Sačekajte da se jelo prohladi i uživajte u ukusnom doručku koji poboljšava zdravlje i topi masnoću sa stomaka.