Nezdrav način života može loše utjecati na plodnosti: Faktori koje možete promijeniti

Osim prehrane i načina života, postoje i drugi faktori koji mogu imati značajan utjecaj na plodnost.

Dakle, ako planirate imati djecu u bliskoj budućnosti, pročitajte ovaj tekst kako bi znali reagovati na vrijeme. Postoji nekoliko faktora koji mogu utjecati na plodnost, ali na njih možete utjecati.

Pušenje

Žene koje puše mogu imati poteškoća sa začećem. U jednoj studiji, zatrudnjeti je uspjelo 48% žena nepušača, 19% žena pušača i 20% pasivnih pušača. Ako uskoro planirate početi raditi na bebi, pokušajte se kloniti pušenja, pušača i dima uopšte. Ženama pušačima koje su se odlučile za IVF (in vitro oplodnju) potrebno je više pokušaja da ostanu trudne. Zanimljivo, žene pušači također ranije ulaze u menopauzu od žena nepušača. Pušenje također smanjuje proizvodnju i kvalitetu sperme.

Alkohol

Alkohol smanjuje plodnost promjenom razine hormona koji onda smanjuju šanse za ovulaciju. Ovo, dakle, čini da teže zatrudnite. Konzumiranje alkohola tokom trudnoće može ugroziti razvoj beba, što pokazuje koliko negativne posljedice alkohola mogu biti.

Kafa

Iako ne postoje konačni rezultati koji povezuju kofein s neplodnosti, kofein može promijeniti razine hormona. To pak može utjecati na ovulaciju i reprodukciju. Još je nejasno tačno koliko kofeina je loše za plodnost. Dansko istraživanje pokazalo je smanjenu plodnost kod žena koje su pušile i pile više od osam šolja kafe dnevno. Još jedno evropsko istraživanje pokazalo je da pijenje više od pet šolja jake kafe dnevno povećava rizik od neplodnosti.

Stres

Stres i anksioznost mogu smanjiti plodnost promjenom imunološkog sistema i funkcije hormona. Stres povećava razinu kortizola i adrenalina, što negativno utječe na cijelo tijelo.

Zagađenost zraka

Izloženost brojnim faktorima iz okoliša i zagađivačima, uključujući zračenje i određene hemikalije, može imati negativan utjecaj na plodnost. Na primjer, muškarci izloženi pesticidima imaju rizik za smanjenu kvalitetu sperme. Stoga, ako planirate proširenje svoje porodice, uzmite ove faktore u obzir. (body.ba)

Zdravlje: Ovih pet stvari je opasno koliko i pušenje

Pušenje je jedna od najnezdravijih navika, a opet je mnogo onih kojima prolazi “ponedjeljak za ponedjeljkom”, a oni nastavljaju da puše.

Ipak, stvari se kreću nabolje, američka statistika kaže da je procenat odraslih osoba koje puše sa 42 odsto, koliko je bio 1965. godine, opao na 15 odsto u 2015.

Ali, postoji još mnogo opasnih navika, mnogo rizičnih ponašanja koja su pogubna koliko i uživanje u duhanskom dimu, o kojima se mnogo manje govori nego o štetnosti pušenja.

Evo šta vam još može “doći glave”:

Usamljenost

Nova istraživanja pokazuju da je društvena izolacija jednako štetna po zdravlje, kao i pušenje ili brza hrana na primjer.

Društvene mreže i sve rjeđe viđanje “uživo” s prijateljima doveli su do toga da usamljenost poprimi razmjere epidemije. A efekat usamljenosti na skraćenje životnog vijeka jednak je onom koji izaziva 15 ispušenih cigareta dnevno, kaže dr Džulijen Holt Lunstad sa Brigam univerziteta.

Dugotrajno sjedenje

“Sjedalački” način života povećava rizik od različitih tipova kancera, pokazalo je istraživanje sprovedeno 2014. godine, prenosi britanski “Indipendent”.

Svaka dodatna dva sata sjedenja u toku dana povećavaju rizik od raka debelog creva, endometrijuma, raka pluća, i to bez obzira na to da li osoba tokom dana vježba. Čak i uz redovno vježbanje, sjedenje duže od osam sati u toku dana povećava rizik od različitih oboljenja.

Nedovoljno sna

Od različitih vrsta poremećaja sna pate milioni ljudi širom svijeta. Stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije upozorili su još 2015. godine da hronična neispavanost podiže rizik od moždanog udara i infarkta u istoj mjeri kao i svakodnevno pušenje.

Solarijum

Iako nam solarijum djeluje kao “sunčanje u kontrolisanim uslovima”, to je daleko od istine. Stručnjaci su još 2014. godine dokazali da pretjerano korištenje solarijuma izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje izazove slučajeva raka pluća.

Nezdrava hrana

Prerađena hrana sa visokim udjelom dodatih šećera i zasićenih masnih kiselina utiče na razvoj potencijalno smrtonosnih bolesti koliko i pušenje.

Studija iz 2016. pokazala je da rizik od smrti povezan sa lošom i nekvalitetnom ishranom nadilazi one od alkohola, droge, se*sa bez zaštite i duvana zajedno. (mondo.rs)