5 načina da jedeš manje slatkiša!

Ako vam dan nije potpun bez nekoliko redova čokolade, slatke hrane, gaziranih pića i ostalih otrova za organizam vrijeme je da mijenjate svoje navike.

1. Jedite više svježeg voća i povrća.
Ubacite u svoju dnevnu ishranu 3 međuobroka koja se sastoje od tri različite voćke, a povrće probajte što više konzumirati sa glavnim obrocima. Izbjegavajte smothie i cijeđenje voća i povrća jer tako gube svoja vlakna te se povećava brzina resorpcije.

2. Izbacite namirnice koje sadrže dosta šećera iako na njima piše da ih nemaju.
Šećer se nalazi u mnogo proizvoda: sokovi, energetska pića, voćni jogurti, fitness keks, umaci…
Pijte vodu!

3. U svoju ishranu ubacite više zdravih masti, proteina i vlakana.
Ovakva hrana se duže probavlja i daje osjećaj sitosti. Uravnotežite svoje obroke kako bi spriječili napade gladi i želju za brzom energijom iz slatkiša.

4. Prestanite da se bojite voća!
Izbjegavanjem voća dolazi do sve veće potrebe za slatkišima. Pronađite voće koje vam ne smeta i uživajte u svakom obroku.

5. Ne dajte da vam emocije vladaju organizmom. Zapitajte se kakve posljedice ostavljate na njega unošenjem otrova koji nema nikakvu korist za vaše tijelo osim što stvara ovisnost i izaziva još veću potrebu za njim.
Ako vam se ne jede, ne jedite ga, čak ni iz kulture na nekim slavljima.

Unos namirnica se odražava na našem spoljašnjem izgledu, koži, kosi, noktima, zubima…
Ljepota dolazi iznutra, pazite šta jedete da se ne bi kajali kasnije.

Izvucite ono najzdravije iz povrća

Povrće je jako zahvalan dio ishrane, budući da se može jesti kako svježe, tako i spremljeno na više načina. Ipak, očuvanje najboljih svojstava zavisi od načina spremanja zavisno od vrste.

Vodeći se tim, moramo biti svjesni da najbolje elemente u nekoj vrsti povrća ubijamo kuhanjem, dok kod drugih oni tek dolaze do izražaja.

Tako je na primjer špinat najbolje jesti kuhan, jer se tako oslobađa najviše željeza, kalcija i magnezija.

S druge strane trebamo znati da je luk najbolje jesti svjež, ukoliko želimo doći do alicina, koji je sjajan pomagač u borbi sa obuzdavanjem apetita. S druge strane ukoliko želimo doći do flavonoidnog kvercetinoma, koji ima protuupalna svojstva, tada trebamo kuhati luk.

S ovim namirnicama ne možete pogriješiti: Šta zdravo jesti u septembru?

Jedan od razloga zašto volimo jesen, leži i u jesenskim plodovima koji su od velike pomoći u jačanju imuniteta. Svakako ih uvrstite na jesenski jelovnik, jedite svježe, ali i pripremajte na najrazličitije načine. 

Limun
Limun je iznimno zdravo i ljekovito voće koje bi trebali konzumirati tijekom cijele godine. Još su naše bake iznimno cijenile ovo voće koje je bilo neizostavno u bilo kojoj kućnoj apoteci. To i nije čudno s obzirom da je limun jedna od najvećih riznica vitamina C, glavnoga zaštitnika našega imuniteta. Izniman je u čišćenju organizma od štetnih tvari, izbacuje toksine, poboljšava zdravlje pa su se razvile i brojne dijete bazirane na njegovoj učinkovitosti jer osim što ubrzava metabolizam i stvara osjećaj sitosti, istovremeno i osnažuje umorno tijelo.

Kruška
Ova prekrasna, mirišljiva i ukusna voćka nekima je glavno obilježje jeseni, zato iskoristite sezonu, jedite ih svježe ili od njih pripremite razna jela. Kruške su izvor vitamina– C, K, B2, B3 i B6. Za trudnice ili mame koje doje, korisna je informacija i kako kruške sadrže folnu kiselinu. Od minerala spomenimo kalcij, magnezij, kalij, bakar i mangan. Vitamin C i bakar su antioksidansi pa jedenje krušaka čini čuda i za vaš imunitet, a kako počinje sezona prehlada i gripa, ne zaboravite već danas nabaviti ovo voće.

kruska

Grožđe
Iako postoji više vrsta grožđa, koju god odabrali, osvježiti ćete tijelo i opskrbiti ga potrebnim vitaminima. Ove ljetne bobice obiluju vitaminom A, B6, B i folnom kiselinom, a 100 grama grožđa zadovoljit će 25 posto preporučene dnevne količine vitamina C. Ako vas muče napadaji gihta ili reumatoidnog artritisa, od velike vam pomoći može biti crveno grožđe koje može ublažiti osjećaj boli u tim slučajevima. Crveno grožđe sadrži bioflavonoid poznat kao kvercetin. Ovaj snažni antioksidans djeluje s vitaminom C kako bi stimulisao imunološki sistem za borbu protiv infekcija, raka i upala.

Smokve
Smokve sadrže i do 80 posto vode, a istovre­meno su voće s najvišim nivoem prirod­nih šećera, pa su izuzetan izvor energije, a potiču i rad mozga, poboljšavaju koncen­traciju i pamćenje. Smokve su mnogima omiljeno ljetno voće. Osim što su ukusne, mogu se koristiti za liječenje uboda insekata, a od davnina se smatraju odličnim afrodizijakom. Smokve su bolji izvor netopivih vlakana od većine voća koje povoljno djeluje na zdravlje debelog crijeva te po­spješuju probavu, napominje Ivana Šimić, mag. nutricionizma.

Jabuke
Jabuke su voće koje smatramo vrlo običnim, možda čak i dosadnim, a polako zaboravljamo onu staru “Jabuka na dan tjera doktora van”. Čak i kada se sjetite svih pita i kolača s jabukama koje su mame i bake pripremale, vjerojatno ne žudite za ponovno istim. No, mislimo da je vrijeme da se vratite u djetinjstvo, pogotovo zato što postoji sve više dokaza da jabuke doista čuvaju vaše zdravlje, pa čak i olakšati disanje, pa sve do toga da će vas zasititi i tako ćete lakše i efikasnije skinuti neželjene kilograme. Prosječno, jedna jabuka sadrži 4,5 grama dijetalnih vlakana.

jabuke-n

Cikla
Od davnina se ciklu koristi za liječenje slabokrvnosti, govori nutricionistica Diana Petričević. Za to je osobito zaslužan pigment betacijanin koji povećava sposobnost hemoglobina da prenosi kisik do stanica. Redovitom konzumacijom 500 ml soka od cikle razina plazmatskih nitrata se udvostruči. Uza sve to, cikla je nezaobilazna namirnica pri detoksikacijskim dijetama jer potiče probavu i rad jetre. Na 100 grama sadrži čak 2,5 grama vlakana, što je čini pogodnom za borbu protiv zatvora. Sigurna je za djecu, a zbog bogatstva folatima preporučuje se i trudnicama, objašnjava nutricionistica Diana Petričević.

Kupus

Kupus je neizostavan dio svake zimnice, i ne bez razloga! Kiseli ili sirovi, bogat je vitaminom C, ali i probioticima bez kojih bi naša probava prestala funkcionirati. Kiseljenje kupusa za zimnicu duga je tradicija u Bosni i nekim drugim zemljama Balkana. Jednostavan je to proces rezultat kojeg je hrana što organizam krijepi i čuva cijelu zimu. Fermentacijom tokom procesa kiseljenja u kupusu nastaju probiotici, zdrave bakterije koje se nalaze i u brojnim jogurtima, a pomažu našem probavnom sistemu uspostavljanjem ravnoteže u crijevnom mikroflori. Te “dobre bakterije” opake su kad se treba boriti protiv raznih vrsta toksina i zato učinkovite u liječenju proljeva, konstipacija, poboljšanju imuniteta, alergija, upala mokraćnog sistema, raka, upale i ostalih bolesti crijeva, holesterola, povišenog krvnog pritiska, stresa i intolerancije na laktozu.

Patlidžan
Svježi patlidžan u 100 grama ima tek 24 kalorije, dok kuhani ima 35, uz to je i bogati izvor vlakana, posebno celuloze koja je dobra za probavu, te vitamina B1, K, C, A i folne kiseline. Ono po čemu je patlidžan vrlo poznat je antioskidans nasunin koji se nalazi u njegovoj kori, a koji štiti naše ćelije od uništenja te koji je sakupljač slobodnih radikala i utiče na izlučivanje viška željeza iz organizma. Upravo ovaj antioksidans može uticati na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, kao i prevenciju raka.

(zdravlje.ba)