Najčešće objašnjenje zašto se neko deblja je ono da previše jede, a premalo vježba.
“Količina energije koja se hranom unese u organizam veća je od količine energije koja se potroši, a razlika u tim dvjema količinama, pohranjuje se u masno tkivo“, naizgled je iznimno jednostavna formula, no opovrgavaju je mnogi slučajevi osoba koje unose jako malo hrane, a i dalje se debljaju, kao i oni koji jedu jako puno, a kilogrami ne dolaze ili čak i padaju, piše fitness.hr.com.
Stoga, jasno je da u ovu formulu moraju biti uključeni još neki faktori koji utječu na njezin obračun.
Geni za debljinu
Nema sumnje da, kako smo genetski predodređeni da budemo visoki, niski, crne boje kose ili plavih očiju, jednako tako genetski materijal koji nasljeđujemo od naših roditelja određuje koliko ćemo biti skloni debljanju. Primjerice, na ljudsku visinu utječe čak do dvadeset gena. Kada se govori o debljini, čest je slučaj da pretili roditelji imaju pretilu djecu, a to ne mora biti nužno povezano s nezdravim prehrambenim navikama i manjkom fizičke aktivnosti već dio odgovornosti preuzima i genetski materijal.
No, postojanje genetski uvjetovanog materijala za razvoj pretilosti ne treba biti opravdanje za prekomjeran unos kalorija ili nedostatak fizičke aktivnosti. Naime, osobe s ovakvim genetskim materijalom također mogu biti u zdravom težinskom stanju iako za to vjerojatno moraju uložiti malo više napora.
Prehrana i skrivene kalorije
Kako je rečeno u uvodnom dijelu, količina energije koju unesemo u organizam mora biti u ravnoteži s količinom energije koja se potroši, a višak energije, koji ostane nepotrošen bit će pohranjen u obliku masnog tkiva. Bez obzira na gore navedene genetske uvjetovanosti, osoba koja unese manje energije od onoga što potroši, dugoročno će zacijelo početi gubiti na kilogramima.
Često nesvjestan unos nepotrebnih, praznih kalorija remeti kalorijski unos pa se savjetuje da se vodi dnevnik prehrane i nauči čitati deklaracije kako bi se izbjegle zamke prerađene hrane i viška kalorija unesenih kroz skrivene šećere.
Manjak fizičke aktivnosti
Manjak fizičke aktivnosti jedan je od uzroka pretilosti. Iako se čini da su danas ljudi aktivniji nego ikada u povijesti, isto tako – nikada se više vremena nije provodilo pred televizorima, igricama i u sjedilačkim aktivnostima.
Dakle, što više slobodnog vremena treba provoditi aktivno, bez obzira radi li se o planiranim treninzima, ili jednostavno – šetnjama ili primjerice odlasku na posao pješice ili biciklom, umjesto osobnim automobilom.
Loše prehrambene navike
Prehrambene navike se stječu u najranijem djetinjstvu i one uvelike utječu na navike kasnije u životu. Stoga, jedna od bitnijih odgovornosti roditelja jest stvaranje zdravih prehrambenih navika kod djece jer će im to kasnije u životu biti temelj za održavanje zdrave tjelesne težine i borbu s usporavajućim metabolizmom, što je neizbježna činjenica koja se događa sa starenjem.
Redovni obroci, izbjegavanje šećera, prerađevina, zaslađenih i gaziranih napitaka i raznovrsna hrana, dobar su početak za svaku osobu, a pogotovo djecu koja u mladosti razvijaju temelje svojeg zdravlja za cijeli život, ali i odnosa prema hrani i svijesti o važnosti razmišljanja i planiranja prehrane.
Manjak sna
Za održavanje zdravlja i tjelesne težine, uz pravilnu prehranu i redovnu fizičku aktivnost, redovan i dovoljan san je jednako bitan preduvjet. Osim što je to vrijeme kad se tijelo odmara i priprema, san je vrijeme i kada probava obavlja određene aktivnosti.
Osobe koje malo spavaju, osim što se ne uspiju odmoriti, često i više jedu, a pretpostavlja se da postoje i određene kompenzacije koje se događaju u mozgu za nedostatak sna, a tiču se pojačanog osjećaja gladi.
Određeni lijekovi
Neki antidepresivi povezani su s dobivanjem tjelesne težine. No, osim ove vrste lijekova, s dobivanjem tjelesne mase se povezuje i niz drugih lijekova.
Određeni hormoni
Često se problemi sa štitnjačom povezuju s pretilošću. Snižen rad štitnjače i visoke razine kortizola potiču nakupljanje viška kilograma. Već je i nedostatak sna dovoljan povod da se razine kortizola, hormona stresa, povise.
Bakterije koje žive u crijevima
Milijarde bakterija žive u ljudskom organizmu, a velik dio njih svoje stanište ima u crijevima. One nam pomažu u probavi hrane, pri čemu su neke učinkovitije od drugih u tom zadatku, a i taj zadatak se kod svake osobe obavlja s različitom učinkovitošću.
Stoga, neke će osobe s istom količinom unesene hrane, apsorbirati više kalorija od drugih što može biti objašnjenje zašto neki jedu malo, a i dalje se debljaju, za razliku od onih koji jedu više. Naravno, ovo može biti povezano i s metabolizmom koji različito funkcionira od osobe do osobe pa neki već i u stanju mirovanja troše više od drugih.
Dostupnost hrane
Za razliku od prije 50 ili više godina, hrana nikada nije bila dostupnija i jeftinija, a izbor veći. Osim toga, namirnice koje sadrže najgore oblike šećera i trans masti moguće je kupiti doslovno na svakom koraku, od kioska do benzinske stanice, pa je i konzumacija takvih proizvoda, bez ikakve nutritivne, a s visokom kalorijskom vrijednosti, postala iznimno jednostavna, a njihov doprinos debljanju je – ogroman.
Neimaština
Neimaština i financijska oskudica često se povezuje s pretilošću. Prije svega razlog tome je nedostupnost namirnica poput svježeg voća ili povrća i mesa ili ribe, a lakši pristup jeftinijim namirnicama poput pekarskih proizvoda koje su jeftinije, a osoba se duže vrijeme osjeća sitom.
