Prednji križni ligament (ACL): ruptura i prevencija!

Križni ligamenti najbitniji su ligamenti u koljenskom zglobu, a prednji križni ligament (ligamenta cruciata anterior – ACL) posebno je važna karika u stabilizaciji koljenskog zgloba. Križni ligamenti zovu se tako jer se križaju povezujući natkoljeničnu kost (femur) sa goljeničnom kosti (tibia) te na taj način, prateći pokrete u zglobu, osiguravaju stabilnost dajući unutarnju čvrstoću koljenskom zglobu.

Fukncija i povreda ligamenata
Prednji križni ligament sprečava prednju translaciju koljenskog zgloba, odnosno klizanje ili pomicanje potkoljenice prema naprijed u odnosu na natkoljenicu, dok stražnji križni ligament radi suprotno, sprečava translaciju potkoljenice u odnosu na natkoljenicu prema natrag. Upravo zbog činjenice da ova dva ligamenta direktno povezuju dvije kosti i da nemaju nikakvu drugu zaštitu oko sebe osim vlastite čvrstoće i funkcije aktivnih stabilizatora, kada dođe do trenutka da sila koja se prenese na koljeno bude prejaka za aktivne stabilizatore ili oni nemaju odgovarajući i pravovremeni odgovor na nju, u sportskim aktivnostima vrlo često dolazi do preopterećivanja i ozljeđivanja jednoga od križnih ligamenata, s tim da se češće ozljeđuje prednji križni ligament.
Sama činjenica da vremenski za povratak od rupture ACL-a treba otprilike 6 mjeseci i da je proces same rehabilitacije dosta složen govori o ozbiljnost ozljede ACL-a.

Neki od uzroka ozljeđivanja ACL-a su nesrazmjer i disbalans u snazi prednjih i stražnjih mišića natkoljenice, odnosno jači m. quadriceps od skupine mišića hamstringsa, mišići koji su morfološki (obujmom) jaki, ali nemaju pravilnu funkcionalnost (ne mogu pravovremeno i na pravilan način djelovati kao aktivni stabilizatori koljenskog zgloba).

Jedan od rizičnih faktora ozljeđivanja ACL-a je i spol, naime žene zbog većeg Q kuta (šira zdjelica kao anatomska prilagodba na porođaj) i manje sposobnosti njihovih mišića da generiraju silu imaju 2-8 puta veći rizik za ozljeđivanje ACL-a. Svi ovi rizični faktori ukazuju koliko je zapravo ACL “ugrožen” prilikom fizičke aktivnosti ako se tim rizičnim faktorima ne pridaje dovoljna pažnja i ako se ne pokušavaju umanjiti učinci nekih od tih faktora.

Prevencija
Ozljede prednje križne sveze još su uvijek prisutne u vrlo velikom postotku, osobito kod sportaša i sportašica. Način na koji se ove ozljede mogu spriječiti jest da se uoče rizični faktori koji postoje kod različitih sportaša, bilo da se radilo o nekim anatomskim karakteristikama sportaša, disbalansu u mišičnoj snazi, izvedbi određenih pokreta, te da se zatim radi bilo na smanjenju njihovog utjecaja ili otklanjanju tih rizičnih faktora u potpunosti. Veliku ulogu u prevenciji ozljeda ACL-a ima pravilna dijagnostika i uočavanje rizičnih faktora te uvođenje sistematskih programa prevencije u svakodnevnicu tih sportaša. Vrlo je važno osobe educirati da sami znaju prepoznati rizične faktore i raditi na tome da ih umanje ili eliminiraju.

Ako bolujete od artitisa ove namirnice morate uvrstiti u svoju prehranu!!

Osteoartritis je bolest zglobova koja čini gotovo polovicu svih vrsta artritisa, a jedan je od najčešćih medicinskih problema u svijetu.

Brojni su uzročnici razvoja osteoartritisa. Iako među rizične činitelje ubrajamo i godine, istraživanja su pokazala da osteoartritis nije neizbježan dio starenja. Tako naprimjer, pretilost može dovesti do razvoja osteoartritisa u koljenom zglobu.
Pravilan odabir namirnica može ublažiti posljedice ove bolesti, pa pogledajte koje su to:

Bijeli luk
Studije su pokazale kako osobe koje konzumiraju namirnice poput bijelog i crvenog luka, rjeđe pokazuju simptome ranog razvoja osteoartritisa. Znastvenici vjeruju da sastojci iz ovih namirnica smanjuju oštećenje enzima u stanicama.

Kurkuma
Sadrži fitokemikaliju kurkumin koji se pokazao kao izvanredna pomoć u liječenju raznih oboljenja.

Riba
S obzirom da naše tijelo ne može samo proizvesti Omega-3 masne kiseline, moramo ih unijeti putem prehrane. Rudnici omega-3 masnih kiselina su ribe poput lososa, tune, sardina i sleđa te oraha. Postoje jaki dokazi da omega-3 utječe na zdravlje, tako da ne samo da pomaže spriječiti bolest nego usporava njeno napredovanje, potencijalno držeći osteoartritis pod kontrolom.

Brokula
Iako se vjeruje kako je osteoartritis nezaobilazni dio starenja, znastvenici na East Anglia Sveučilišta vjeruju kako će uskoro otkriti način za sprječavanje spomenute vrste artritisa. Potencijalno rješenje je prirodni, bioaktivni sastojak pod nazivom sulforafan. Moguće ga je naći u kupusnjačama, pogotovo brokuli. Spomenuti sastojak blokira enzime koji uzrokuju uništavanje zglobova kod osteoartritisa. No stručnjaci su uvjereni da sulforafan može usporiti pa čak i spriječiti nastajanje neugodne bolesti.

Zeleni čaj
Za umirivanje simptoma osteoartritisa povremeno seni priuštite šolju zelenog čaja.

Maslac od kikirikija
Kalcij i vitamin D skriveni u kikirikiju doprinose zdravlju kostiju i zuba. Na taj se način dugoročno sprječava rizik od osteoporoze tijekom kasnijih godina života. Sadrži i vitamin B3 (niacin) koji dokazano bolje od placebo lijekova umiruje upale i povećava fleksibilnost.

Najčešće povrede koljena (uzroci i oporavak)

Koljeno je jedan od najkompliciranijih zglobova, a predstavlja spoj između natkoljene (femur) i potkoljene kosti (tibia) pokrivene hrskavicom, između kojih se nalaze 2 meniska u funkciji amortizacije, zglobna čahura i sinovijalna opna koja sudjeluje u lučenju sinovijalne tekućine koja podmazuje zglob, sprečavajući pritom oštećenja koja nastaju trenjem koštanih struktura. S prednje strane se nalazi kost iver (patela) koja usađena u tetivu m. kvadricepsa ima ulogu povećanja ekstenzije potkoljenice gdje iver djeluje kao poluga, povećavajući ugao pod kojim tetiva može bolje djelovati.

Koljenski zglob jedan je od najvećih zglobova na tijelu koji ima važnu ulogu u kretanju. Prenosi sile od stopala prema trupu pri stajanju, hodanju ili trčanju i važno je da su koljenske strukture zdrave, intaktne, kako ne bi dolazilo do bolova i onemogućavanja kretanja.

Sportovi kao što su trčanje, košarka, hokej, fudbal, biciklizam, borilački sportovi i drugi, mogu povećati rizik od bolova i povreda koljena. Sportovi u kojima se koriste kopačke, iznenadne promjene u pravcu kretanja, zajedno sa kontaktnim sportovima, su uobičajeni rizici za povredu koljena. Starije osobe mogu biti izložene većem riziku od povrede koljena zbog pada i osteoporoze. Žene mogu biti izložene većem riziku od povreda prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL) i patelarnih povreda, zbog anatomije ženskog kuka i bedrene kosti i ugla pod kojim je koljeno nagnuto i mišićnoj funkciji. To može dovesti do chondromalacia patella (CMP), upale ili iritacije donje strane patele. Također prekomjerna težina može biti faktor rizika za povredu koljena, jer prekomjerna težina pravi veliko opterećenje na zglobove donjih ekstremiteta. Pretjerano treniranje, neadekvatna ili nedovoljna obuka za sport, ali i neispravna rehabilitacija akutnih povreda takođe mogu dovesti do povreda koljena.

Ako je povreda akutna, glavni simptomi će najverovatnije biti bol i otok (edem) zgloba koljena, ako je povreda hronična ili prekomjerna, simptomi klika, iskakanja i povremenog bola će biti izraženiji. Različite vrste uobičajenih povreda koljena na koljenu definirane su zahvaćenom anatomijom koljena i mehanizmom kojim je povrijeđeno:

  • Uganuća (dystorsio) koljena dovode do povrede ligamenata ili meniskusa koji drže koljeno stabilnim.
  • Kontuzija (contusio) koljena nastaje dejstvom jake sile tj. udarom koje može dovesti do višestrukih povreda zgloba koljena.
  • Istegnuća (distensio) koljena, kada su istegnute tetive ili mišići koji okružuju koljeno, obično zbog hiperfleksije ili hiperekstenzije koljena.
  • Burzitis (bursitis) koljena nastaje kada je vrećica ispunjena tekućinom u koljenu iritirana, upaljena ili inficirana.
  • Ruptura meniskusa (tear of a meniscus) mogu nastati kod oštećenja unutrašnjosti koljena.
  • Dislokacija (dislocatio) zglobova koljena može nastati usljed velikih udara, uticajem jakih sila na koljeno (sport, nesreće na motornim vozilima).
  • Frakture (fractura) koljena nastaju kod direktnih udaraca u kost.
  • Prekomjerne povrede koljena (overuse knee injuries) uključuju sindrom patelofemoralnog bola (koji se često naziva “koljeno trkača”, koji uzrokuje bol na prednjem dijelu koljena), slabost i degeneraciju hrskavice ispod koljena (chondromalacia patella).
  • Osgood-Schlatterova bolest (OSD) stanje kod djece uzrokovano rastom šiljaka koji uzrokuju bol u koljenu i oticanje ispod koljena.

Medicinski tim koji može biti uključen u liječenje povrijeđenog koljena uključuje doktore ortopede, fizioterapeute, radne terapeute ili druge specijaliste za rehabilitaciju. Ukoliko je povreda koljena povezana sa sportom, potrebna je konsultacija specijaliste sportske medicine. Veće povrede koje uključuju puknuće (rupture) ligamenata, nestabilnost zglobova koljena, oticanje, smanjen obim pokreta ili frakture zahtijevaju konsultaciju ortopeda. Dijagnozu povrede koljena postavlja doktor na osnovu historije povrede, fizičkog pregleda, a ponekad i upotrebom rendgenskih snimaka ili MRI-a (magnetne rezonance).

Održavanje jakih, fleksibilnih mišića nogu i traženje hitne medicinske pomoći za sve povrede koljena je neophodno da bi se osigurala precizna dijagnoza i odgovarajući tretman povrede. Osim toga, održavanje snažnih mišića potpornih nogu i vježbanje radi prevencije povreda će pomoći da se koljeno održi zdravim tokom čitavog životnog vijeka. Liječenje povreda koljena zavisi od vrste i težine povrede i može uključivati ​​RICE terapiju (odmor, led, kompresiju, elevaciju), fizikalnu terapiju, imobilizaciju ili operaciju.

 

Prevencija kardiovaskularnih bolesti!

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila.

U razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, pa tako i kod nas, kardiovaskularne bolesti (KVB) su glavni uzrok smrtnosti, a drugi vodeći uzrok smrti radnoaktivne populacije (20-64 godine starosti).
Kardiovaskularne bolesti su značajan javnozdravstveni problem jer uzrokuju veliko ekonomsko opterećenje zbog troškova liječenja i smanjene produktivnosti zbog izostajanja s posla, uzrokuju nesposobnost, invaliditet i prijevremnu smrtnost.

Uzimajući u obzir sve rizičnije ponašanje populacije, poput pušenja, nedovoljne tjelesne aktivnosti i nepravilne prehrane, i to već u ranoj životnoj dobi, neophodno je započeti s mjerama prevencije rizičnih čimbenika za nastanak KVB uz promicanje zdravih životnih stilova.

Unapređenje i promicanje zdravlja su prve mjere u nizu intervencija u prevenciji KVB, kojima je cilj stvaranje takve životne i radne sredine (poput zdravih uvjeta stanovanja, uvjeta rada, prehrane, omogućavanje rekreacije i tjelesne aktivnosti, jačanja društvene potpore…) koje će pozitivno utjecati na zdravlje odnosno neće štetiti zdravlju. Mjere unapređenja zdravlja se primjenjuju u zdravih osoba sa svrhom da se bolest ne razvije.

Izbjegavanje i smanjivanje nezdravih načina života i svih rizičnih čimbenika (prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti, smanjenje prekomjernog unosa zasićenih masti i soli, smanjenje prekomjerne tjelesnu težine…) uz odabir po zdravlje poželjnih ponašanja nastoji se spriječiti razvoj bolesti. Pravodobim otkrivanjem prvih znakova bolesti putem probira, sistematskih pregleda, samopregleda i drugih dijagnostičkih postupaka moguće je uspješno intervenirati, odnosno poduzeti odgovarajuće terapijske mjere u svrhu sprečavanja pogoršanja bolesti, razvoja komplikacija i nesposobnosti. Važan dio prevencije KVB je otkrivanje rizičnih populacijskih skupina, koje imaju povećani rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti.

Uspješna i učinkovita prevencija KVB zahtijeva svobuhvatan multisektorski pristup (zdravstvo, obrazovanje, gospodarstvo, industrija hrane, poljoprivreda, zakonodavstvo…), političku potporu i participaciju pojedinca, zajednice, stručnjaka, medija i vladajućih struktura i na nacionalnoj i na regionalnoj odnosno lokalnoj razini.

Vježbanjem protiv bola u leđima!

Bol u leđima česta je pojava kod većine ljudi na koju mi možemo uticati počevši od životnih navika, radnog okruženja, lične higijene, itd…
Najvažniji pristup jeste PREVENCIJA.
Individualno dozirana fizička aktivnost uz pravilnu prehranu čini temelj prevencije.

Veliki faktor koji izaziva rizik od raznih oboljenja i bola jeste stres, koji je postao svakodnevna pojava. Kada bi malo pripazili i vodili računa o ovim stavkama, ne bi imali zdravstvenih problema, skoro nikad.

Kada govorimo o fizičkoj aktivnosti, suština je osposobiti mišiće da pruže adekvatnu potporu kičmenom stubu. Zbog toga su vježbe za core od velikog značaja za vježbače, njime se jačaju mišići leđa ali i trbušnog zida.
Također veliki značaj imaju i vježbe snage i fleksibilnosti mišića donjih ekstremiteta zahvaljujući kojima lumbosakralni segment kičmenom stuba može da odgovori zahtjevima kao što su obavljanje poslova uključujući rad u prinudnom položaju (duže čučanje i podizanje tereta).

Prilikom bola u leđima najvažnije je ostati aktivan, odnosno nastaviti se kretati. Redovito istezanje i vježbanje mogu ubrzati proces oporavka a dugoročno ćete jačanjem mišića pomoći kičmenom stubu da ima dodatnu potporu.

Ukoliko vam trebaju savjeti za pravilno aktiviranje mišića leđa i trupa, obratite se našim fitness trenerima iz Body Control fitness centra!

Kako izbjeći sportske povrede? Pogledajte savjete našeg trenera!

Ukoliko ste već svjesni koliko je fizička aktivnost bitna za oslobađanje stresa i koliko koristi imate od nje, usred manjka koncentracije i pažnje ponekad moguće je da dođe do povreda.
Šanse za povredu uvijek postoje, ali na nama je da to spriječimo koliko god možemo.
U nastavku pogledajte šta vam savjetuje fitness trener Nedim Musić o prevenciji sportskih povreda:

Trening dinamičke stabilizacije cora Samira Efendića (VIDEO)

Da brojni profesionalni sportaši i sportašice ukazuju povjerenje Body Control centru, pokazuje i primjer fudbalera Samira Efendića.

Efendić provodi vrijeme u Body Control teretani gdje radi na svim vježbama koje su značajne za nogometaše kada je u pitanju kondicijska priprema, ali i preventivne vježbe kojima se nastoje spriječiti povrede na terenu, a koje su vrlo vjerovatne ako uzmemo u obzir kvalitet bh. travnjaka, ukoliko se adekvatnom pripremom ne radi na njihovoj prevenciji.

Stručni tim Bodycontrol teretane uključen je u kreiranje personalnih treninga za profesionalne sportiste u skladu sa njihovim potrebama, mogućnostima i ciljevima.

Pogledajte trening koji je za Samira osmislio fitness trener Tarik Spahić.

Osnovne vježbe za istezanje poslije treninga

Vježbe za istezanje poslije treninga su jednako važne kao i sam trening. Sa istezanjem mišića smanjuje se mogućnost povreda zglobova, ali i samih mišića. Vježbe morate izvoditi polako, bez brzih pokreta, odnosno u nijednom momentu ne smijete osjećati bol. Smanjite rizik od povreda uz ovih pet vježbi.

1. Vježbe za istezanje tetiva

Sjednite na pod sa nogama ispruženim ispred sebe, a zatim grudi spuštajte što bliže butinama. Sa rukama probajte dohvatiti stopala, ali čim počnete osjećati bol, ostanite u tom položaju 20 sekundi. Ne zadržavajte udisaj, već dišite normalno. Napravite četiri ponavljanja ove vježbe.

2. Vježbe za istezanje listova i zadnjih tetiva

Napravite iskorak ka naprijed sa jednom nogom, a druga noga neka vam bude ispružena i zategnuta. Oba stopala moraju biti u cjelosti na podlozi, a sa rukama se naslonite na zid. Kada osjetite zatezanje ispružene noge, onda prestanite sa pritiskom i zadržite se u tom položaju 20 sekundi, a zatim ponovite sve isto sa drugom nogom. Ovu vježbu uradite četiri puta za svaku nogu posebno.

3. Vježbe za istezanje leđa i ramena

Desnu ruku podignite i savijte je, pa je prebacite iza glave pod uglom od 90 stepeni. Sa lijevom rukom vucite desnu ka unutra i zadržite taj položaj 20 sekundi, pa onda promjenite ruku. Vježbu ponovite četiri puta.

4. Vježbe za istezanje zglobova i njihu fleksibilnost

Zakračite na rub stepenika sa polovinom stopala ili na nekoj stabilnoj platformi. Držite se za ogradu ili zid, kako biste imali ravnotežu i podižite petu te noge, a zatim spuštajte petu do najniže tačke. Isto uradite i sa drugom nogom, i uradite 20 ponavljanja naizmjenično.

5. Vježbe za istezanje ruku i leđa

Lezite na stomak, dlanove postavite na pod, a gornji dio tijela neka vam bude podignut. Odmah poslije podignite i donji dio tijela, pogledajte ka gore i zadržite se u tom položaju 20 sekunti. Vježbu ponovite tri puta. (body.ba)

ZDRAVLJE: Šest znakova koji se mogu pojaviti mjesec dana prije infarkta

Ovih šest znakova se mogu pojaviti i mjesec dana prije srčanog udara:

1. Umor

Ako se arterije suze, srce prima manje krvi nego što je naviklo, zbog čega radi puno teže. To je razlog zašto se osjećate umorno i pospano sve vrijeme.

2. Kratkoća daha

Ako srce dobija manje krvi to znači da će pluća dobijati manje kisika nego što je normalno. Imate li problema s disanjem, što prije posjetite ljekara jer to može značiti da se približava srčani udar.

3. Slabost

Ako tijelo oslabi, odnosno, osjećate slabost, to je zato što arterije odjednom postanu uske i ne dopuštaju krvi da cirkuliše ispravno. Tada mišići ne dobijaju ono što im je potrebno i možete se onesvijestiti.

4. Vrtoglavica i hladan znoj

Slaba cirkulacija krivac je i za to što je protok krvi u mozgu ograničen, a to je vrlo opasno po život. U takvoj situaciji osjetit ćete vrtoglavicu i zbunjenost. Ne ignorišite ovakve znakove.

5. Pritisak u prsima

Imate li rane simptome srčanog udara vjerovatno ćete osjetiti i nemir u prsima, manju bol ili povišen pritisak. To će biti sve češće kako se bliži dan srčanog udara.

6. Simptomi gripe ili prehlade

Ukoliko iznenada primijetite simptome gripe ili prehlade, moglo bi se raditi o najavi srčanog udara u bliskoj budućnosti. Mnogu ljudi koji su preživjeli udar kasnije su rekli kako su nekoliko dana ranije imali takve simptome, npr. kašalj, groznicu i sl. (klix.ba)