Kako iskoristiti izloaciju za prestanak pušenja?

Pušenje cigareta je ružna navika i težak oblik ovisnosti, a uz sve druge negativne posljedice smatra se i da povećava vjerovatnost zaraze virusnim infekcijama.

To se objašnjava time što pušenje smanjuje prirodnu obranu dišnog sistema, zbog čega ga virus lakše napada, a u novije vrijeme moglo bi povećati opasnost od zaraze koronavirusom.

Trenutačna istraživanja nisu sasvim dosljedna i nema jasnih dokaza koji bi tu teoriju podržali ali, pojedinci s lošijom plućnom funkcijom, koja može biti i posljedica povezana s pušenjem, vjerovatno će imati povećan rizik od komplikacija kada su zaraženi novim koronavirusom. Na primjer, poznato je da pušenje povećava učestalost, trajanje i/ili težinu infekcija drugih respiratornih virusa.

U usporedbi s nepušačima, pušači:

  • imaju više prehlada i teže su
  • imaju mnogo veću stopu rizika infekcije gripom
  • osjećaju jače simptome gripe
  • imaju povećan rizik od bakterijske pneumonije

Pušenje i Covid-19

Duhanska industrija za sada ne bilježi pad u poslovanju. To nije iznenađujuće: strah ljudi od infekcije je visok, a socijalne restrikcije nametnute prisilom izuzetno su stresne. Teška ekonomska kriza tek je u svojim počecima, ali već prijeti preživljavanju mnogih ljudi.

Roditelji balansiraju između svog posla i kućnog školovanja, a njihova se djeca ne mogu lako izmoriti i ispuhati kao ranije. Može se razumjeti da mnogi ljudi u ovoj krizi pušenjem dobivaju jednu vrstu psihološkog olakšanja.

Stoga se mnogima sigurno čini izuzetno teško prestati pušiti, posebno u ovo doba. Ako ste zabrinuti zbog COVID-a, uputno je učiniti sve što možete kako biste postali nepušač i smanjili štetu koju nanosite svojim plućima, ali i svojoj okolini (osobito ukućanima s kojima se sada intenzivnije boravi).

Neizostavni odmak od rutine, npr. premještanje radnog mjesta kući može pozitivno utjecati na prestanak. Ako ti uvjeti dovedu do pušenja kod kuće, to znači da će i drugi članovi obitelji biti pod utjecajem duhanskog dima, što osobito šteti djeci. Šanse su za to veće što su mjere za sprječavanje širenja koronavirusa strožije i upućuju na ostanak u kući, gdje će pušaći sada puno više i pušiti.

Kako prestati pušiti?

Nekoliko savjeta koji će poboljšati izglede za uspjeh, smanjiti nelagodu i koristiti vam:

Ne činite to sami

Mobilizirajte svoju osobnu mrežu, posebno one u vašem domaćinstvu i virtualno ostale. Obavijestite ljude u svojoj blizini šta ste odlučili, kako bi vam bili podrška i navijali za vas.

Više vježbajte

Vježba oslobađa endorfine u vašem mozgu, smanjujući stres i poboljšavajući raspoloženje. Vaše tijelo će vam na tome biti zahvalno, a vježbanje je posebno korisno u ovom izazovnom vremenu. Na Internetu postoji puno videozapisa o vježbama koje možete raditi u svojoj dnevnoj sobi.

Pokušajte s meditacijom

Postoje brojni internetski izvori s uputama za meditaciju. Ako vam to ne odgovara, pokušajte zatvoriti oči i nekoliko minuta duboko abdominalno disati. Pregršt je pozitivnih utjecaja abdominalnog disanja na mentalno zdravlje.

Koristite više tehnika

Navedeno je recept, a ne jelovnik. Što više budete radili, to će vam biti lakše. Ako osjetite intenzivnu žudnju, mogli biste uzeti nikotinsku žvakaću gumu, napraviti kratku tjelovježbu, podsjetiti se koliko je važno da prestanete i čestitajte sebi na dobroj odluci!

Zapamtite, i najduže putovanje započinje jednim jedinim korakom. Svaki put kad razmišljate o pušenju ali ne zapalite, kao i svaki dan tokom kojeg niste pušili za vas je pobjeda. (body.ba)

Cigarete i vježbanje: Kakvi su krajnji efekti?

Iako se smatra da sportisti ni u kom slučaju ne konzumiraju duhanske proizvode i pušeći štete svom zdravlju i performansama, stvarnost je takva da dobar dio profesionalaca u stvari puši, pa neki od njih poput ekscentričnog fudbalera Radje Nainggolana to čak i ne kriju. Svijet bodybuildinga je tek priča za sebe.

 

U teretanama je svakako više onih muškaraca koji žele biti veliki i snažni nego onih koji su tu prvenstveno iz zdravstvenih pobuda. Tako da je skoro pa standardna pojava da mnogi uživaju u cigaretama nakon okončanja treninga. Koliko sve to ima uopšte smisla i kako cigarete utiču na krajnje tjelesne performanse, odgovore stručnjaka možete pročitati u nastavku.

1. Jedno je jasno – cigarete uništavaju kondiciju

Kondicija je direktno vezana za funkciju dišnih organa, a kako dim drastično smanjuje kapacitet pluća, na način da povećava otpornost dišnih puteva i tako smanjuje količinu kisika u krvnim sudovima, postaje jasno zašto pušači teže dolaze do zraka prilikom izvođenja posljednjeg ponavljanja u seriji ili što imaju velike probleme pri izvođenju kardio vježbi.

2. Cigaretama se enormno povećava količina sluzi

Sluz koja se formira na sluzokoži pušača čak dvostruko je obilnija od one koja se formira kod nepušača, a njeno gomilanje u respiratornim putevima otežava disanje.

3. Smanjuje se količina kisika u ćelijama mišića

Ugljen monoksid, plinoviti spoj koji se nalazi u duhanskom dimu, mnogo lakše se veže za molekulu u krvi koja inače transportuje kisik, i od samog kisika. Zbog toga, zahvaljujući pušenju se mijenja molekula kisika u molekulu ugljen monoksida, što znači smanjenje ukupne količine kisika koja se apsorbira u krvi iz pluća, te količine kisika u samim ćelijama unutar tijela, naravno uključujući i ćelije mišića.

4. Konačni zaključak: Cigarete su put do slabijih rezultata

Prilikom bilježenja srčane aktivnosti pušača i nepušača tokom vršenja identičnog fizičkog zahvata, evidentirano je to da pušač obično ima oko 30 posto veći broj otkucaja srca od osobe koja nema problema sa ovim porokom. Ovo znači povećan krvni pritisak, smanjenje protoka krvi, veću potrošnju energije i kao rezultat svega toga, slabiji napredak.

Prestanak pušenja: Biljka koja olakšava izazov

Ljudi koji pokušavaju prestati pušiti, imaju pred sobom težak izazov borbe sa ovisnošću za koji je potrebna velika psihička snaga i odlučnost.

Na sreću ne moraju ostati potpuno prepušteni borbi sa samima sobom jer postoje i određena pomagala koja suzbijaju želju i sputavaju signale u mozgu koji plasiraju želju za nikotinom.

Ono što je posebno interesantno, jeste to da se jedan od najboljih pomagača nalazi u jednoj maloj i jako cijenjenoj biljci – steviji.

Stevija je planetarno poznata po svom žestokom slatkom okusu i predstavlja najzdraviju zamjenu za šećer koja postoji. Mnogo je jak njen slatkasti okus pa kao vrhunski zaslađivač i sa malim količinama može zamijeniti veće količine šećera, a ukus ostaje praktično isti.

Međutim, istraživanja su pokazala da stevija ima sposobnost i da suzbija želju za nikotinom i alkoholom, blokirajući signale koje mozak šalje zahtijevajući unos opijata na koji je navikao.

Za postizanje pomenutog efekta dovoljna je konzumacija vrlo male količine stevije, a koja se može kupiti u obliku praha ili u obliku sušenih listića. Svakako se može i uzgojiti sama biljka u sopstvenom domu, jer nije previše zahtjevna i ne raste više od 40 centimetara u visinu.

Dodajmo i to da stevija predstavlja odličnog pomoćnika i osobama koje se bore sa neuravnoteženim krvnim pritiskom, dijabetičarima, te naravno osobama koje pokušavaju smršati a koje slatkiši sputavaju u njihovim nastojanjima.

Cigarete: Zašto se debljamo kad prestanemo pušiti

Glavni alkaloid duhana je nikotin, bezbojna uljasta tekućina, te spada u jedan od najjačih biljnih otrova. Nikotin djeluje na periferni i centralni nervni sistem, a smrtonosna doza je 50 miligrama.

Loše navike

U duhanu ga najčešće bude tri posto, a predstavlja glavni spoj koji utječe na težinu. Da bi se što prije odviknuli od loše navike, važno je imati motivaciju, koja će pomoći u najtežim trenucima. Prije nego što počnete s odvikavanjem, potrebno je poduzeti sljedeće korake:

Postavite datum – odredite vama važan datum kada ćete prestati i da se barem na početku udaljite od najvećeg izvora stresa zbog kojeg ste svaki put poželjeli zapaliti.

Razmisliti o razlozima zašto treba prestati – svakog jutra kad se probudite ili prije spavanja razmislite o razlozima. Bilo bi najbolje da oni nisu zdravstvene prirode nego da se više koncentrišete, naprimjer na to koliko ćete novca uštedjeti.

Zadržite pozitivnu energiju – treba uvijek razmišljati o svemu lijepom što vas čeka nakon što se uspijete odviknuti.

Pušenjem se povećava fizička aktivnost i smanjuje unos hrane, a prestankom se dobiva suprotan efekt. Pušači, u prosjeku, imaju manje kilograma od nepušača, a utjecaj nikotina na metabolizam je kompleksan. Pretpostavka je da nikotin pojačava utjecaj leptina i grelina, što rezultira smanjenim apetitom.

Leptin je polipeptid koji se proizvodi u masnom tkivu. Koncentracija leptina održava količinu energije koja je pohranjena u masnom tkivu, a nivo cirkulirajućeg leptina prati kalorijski unos i direktno je proporcionalan količini masnog tkiva, piše Avaz.

Brži metabolizam

Grelin je hormon koji stimuliše apetit, a radi se o polipeptidu koji se proizvodi u želucu. On se, zajedno s receptorom, nalazi u cijelom tijelu i na taj način utječe na mnoge tjelesne funkcije.

Djelovanje grelina supresira nikotin i pojačava djelovanje leptina, što za krajnji rezultat ima smanjenje apetita, a nikotin utječe na simpatički nervni sistem, što za rezultat daje povećan nivo adrenalina i ubrzavanje metabolizma.

Prestankom pušenja povećava se apetit i oporavljaju se okusni pupoljci na jeziku, zbog čega osoba koja je prestala pušiti, bolje osjeća okus hrane.

Zdravlje: Ovih pet stvari je opasno koliko i pušenje

Pušenje je jedna od najnezdravijih navika, a opet je mnogo onih kojima prolazi “ponedjeljak za ponedjeljkom”, a oni nastavljaju da puše.

Ipak, stvari se kreću nabolje, američka statistika kaže da je procenat odraslih osoba koje puše sa 42 odsto, koliko je bio 1965. godine, opao na 15 odsto u 2015.

Ali, postoji još mnogo opasnih navika, mnogo rizičnih ponašanja koja su pogubna koliko i uživanje u duhanskom dimu, o kojima se mnogo manje govori nego o štetnosti pušenja.

Evo šta vam još može “doći glave”:

Usamljenost

Nova istraživanja pokazuju da je društvena izolacija jednako štetna po zdravlje, kao i pušenje ili brza hrana na primjer.

Društvene mreže i sve rjeđe viđanje “uživo” s prijateljima doveli su do toga da usamljenost poprimi razmjere epidemije. A efekat usamljenosti na skraćenje životnog vijeka jednak je onom koji izaziva 15 ispušenih cigareta dnevno, kaže dr Džulijen Holt Lunstad sa Brigam univerziteta.

Dugotrajno sjedenje

“Sjedalački” način života povećava rizik od različitih tipova kancera, pokazalo je istraživanje sprovedeno 2014. godine, prenosi britanski “Indipendent”.

Svaka dodatna dva sata sjedenja u toku dana povećavaju rizik od raka debelog creva, endometrijuma, raka pluća, i to bez obzira na to da li osoba tokom dana vježba. Čak i uz redovno vježbanje, sjedenje duže od osam sati u toku dana povećava rizik od različitih oboljenja.

Nedovoljno sna

Od različitih vrsta poremećaja sna pate milioni ljudi širom svijeta. Stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije upozorili su još 2015. godine da hronična neispavanost podiže rizik od moždanog udara i infarkta u istoj mjeri kao i svakodnevno pušenje.

Solarijum

Iako nam solarijum djeluje kao “sunčanje u kontrolisanim uslovima”, to je daleko od istine. Stručnjaci su još 2014. godine dokazali da pretjerano korištenje solarijuma izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje izazove slučajeva raka pluća.

Nezdrava hrana

Prerađena hrana sa visokim udjelom dodatih šećera i zasićenih masnih kiselina utiče na razvoj potencijalno smrtonosnih bolesti koliko i pušenje.

Studija iz 2016. pokazala je da rizik od smrti povezan sa lošom i nekvalitetnom ishranom nadilazi one od alkohola, droge, se*sa bez zaštite i duvana zajedno. (mondo.rs)

Vježbanje dokazano olakšava borbu protiv pušenja

Lista pozitivnih efekata fizičke vježbe na ljudsko tijelo kao da nema kraja, te se svakih nekoliko dana pojave novi dokazi koji daju još veći podsticaj ljudima da se aktiviraju.

Posljednje u nizu otkriće vezano za ljudsko zdravlje i vježbanje, odnosi se na mukotrpnu borbu sa pokušajima prestanka pušenja.

Naime, istraživači u Norveškoj koji su proveli istraživanje nad grupom od 6.000 starijih ljudi, a čiji cilj je bio da provjere vjerovatnoću produženja života uz vježbanje, kao popratno otkriće su imali i ono vezano za cigarete.

Utvrđeno je da osobe koje pokušavaju prestati pušiti, imaju dva puta veće šanse da uspiju u svojoj nakani ukoliko u život uvedu neku fizičku aktivnost. Rezultat je to promjene shvatanja i otkrivanja prednosti vježbanja, a koje upravo bivaju pokošene sa duhanskim dimom.

Istovremeno je zaključeno da vježbanje zaista djeluje na produženje životnog vijeka, te da samo 30 minuta vježbanja dnevno drastično popravlja zdravstveno stanje ljudi, bez obzira na njihovu tjelesnu masu.  (body.ba)