Trening kao antistres terapija?

Većina ljudi misli da je antistres terapija opijanje alkohola, prejedanje nezdrave hrane, galama, spavanje, itd…
Međutim ne znaju da pravo riješenje mogu pronaći na najjednostavniji mogući način. Taj proces se naziva balans.
Balans je dugoročno zadovoljstvo koje predstavlja zdrav način života u cilju suzbijanja svih negativnih elemenata koji nam se stalno nalaze na putu.
S toga, ako želimo pronaći balans neophodno je pronaći antistres tehniku koja nama kao individui najviše odgovara od svih tehnika.
Istraživanja su pokazala da 90% ljudi najviše odgovara trening kao antistres terapija.

Zapitajte šta vam se dešava usljed i poslije treninga?
Tokom treninga obnavljaju se nervne ćelije u mozgu, reguliše se nivo serotonina (HORMON SREĆE), povećava lučenje endorfina (HORMON ZA POBOLJŠANJE RASPOLOŽENJA I ENERGIJE) i reguliše se nivo dopamina (SUPSTANCA ZA NAGRAĐIVANJE U MOZGU).
Svi ti benefiti održavaju naš organizam u normalnoj funkciji, odnosno što boljoj.
Balans koji morate primijeniti u svoj program, treba da se bazira na obavljanju fizičke aktivnosti te balansiram ishranom.

Ukoliko ne znate pronaći put do vašeg zdravlja, mi smo tu za vas.
Vaš Body Control Fitness Centar!

Tri aktivnosti koje najbolje otklanjaju stres i depresiju

Za savladavanje stresa i depresivnih osjećanja, fizičke aktivnosti su jedan od najprovjerenijih i daleko najboljih “lijekova”. Posebno je to slučaj kada se napravi dobar izbor aktivnosti i kada psihičko stanje jednostavno nema drugog izlaza osim da postane bolje.

Poznato je da na stres, depresiju i anksioznost određene vježbe posebno povoljno utiču, a to su one koje osim fizičkih izazova, djeluju i izravno na psihu. U tom pogledu su posebno efikasne tri aktivnosti.

Planinarenje

Za drastični zaokret u vidu poboljšanja raspoloženja i cjelokupnog psihičkog stanja, boravak u prirodi je najbolja moguća stvar. Osim blagotvornog efekta zelenila prirode, plavetnila neba i bistrine sunčevih zraka, planinarenje predstavlja vrlo dobru i efikasnu fizičku aktivnost koja na vrlo zabavan i iznimno zdrav način mijenja kako psihičko, tako i samo fizičko stanje i tjelesnu formu.

Trčanje

Trčanje je samo po sebi jedna od najzdravijih fizičkih aktivnosti koje djeluju izravno na kardiovaskularni sistem čineći srce i cijeli sklop krvnih sudova zdravijim i sposobnijim za bolju i bržu opskrbu tkiva kisikom i hranjivim materijama. Upravo to osvježenje je i najpotrebnije osobama pritisnutim stresom i depresijom. Kada se svemu tome doda i čist zrak i promjena okruženja u slučaju trčanja vani, a ne na traci, postaje jasno da je trčanje “pun pogodak” i s psihološkog aspekta.

Joga

Kada je riječ o fizičkim aktivnostima koje najjače djeluju na opuštanje od anksizotnosti i stresa, joga je disciplina koja se svakako treba spomenuti. Pored mnoštva opuštajućih, ali i pomalo zahtjevnih pokreta, joga je jako usmjerena ka pravilnom disanju i sveokupnom psihičkom opuštanju. Izuzmemo li spiritualni elemenat koji se jednom dijelu osoba sam po sebi ne dopada, teško se oduprijeti zaključku da je joga istinski dobro oružje protiv većeg broja loših psihičkih situacija.

Debljanje uzrokovano stresom: Kako ga spriječiti?

Ogroman dio populacije pretilih osoba na svom problemu s viškom kilograma upravo može zahvaliti visokom nivou stresa, koji osim što pravi probleme unutar tijela, odražava se i na sam vanjski izgled.

Stres kao stres u suštini uopšte nije loša stvar, jer je tzv. hormon stresa – kortizol zadužen za pripremu cijelog ljudskog organizma na dolazak i preživljavanje nekih teških i izazovnih situacija. Stres praktično osigurava nesmetano funkcionisanje ljudskog tijela pod velikim naporima, kako fizičkim tako i psihičkim, ali problem nastaje onda kada je organizam primoran da duže vrijeme funkcioniše u takvom režimu rada.

Sve to objašnjava zaključke naučnih istraživanja vršenih u Ohiju, gdje je potvrđeno da povišen nivo kortizola u krvi rezultira povećanjem apetita, povećanjem želje za brzom hranom, te čak olakšava nakupljanje masnih naslaga u predjelu stomaka. Zanimljivo je da u takvom režimu rada tijelo sagorijeva puno manje kalorija nego obično, pa izvorni sistem za preživljavanje danas se obično okreće protiv ljudi i pored stvaranja ostalih problema, vodi ih i ka debljanju i izlaganju brojnim bolestima koje pretilost inače izaziva.

Zbog toga je važno povesti računa o ishrani jer je za ostanak u dobroj formi u ovim okolnostima neophodno dodatno zalaganje i povećana pažnja. Zbog toga se preporučuje:

– Izbjegavanje brze hrane

Sastavi ove vrste hrane jednostavno kvare formu i najvećih sportista, pa zamislite šta je tek sa ljudima koji su na granici pretilosti.

– Odabir optimalnih veličina porcija

Čak i najzdravija hrana u prevelikoj količini daje isti efekat kao i nezdrava, te stvara kalorijski suficit koji vodi ravno do debljanja.

– Oprez sa slatkišima i masnoćama

Ono što je zajedničko za ove dvije vrste namirnica je to i jedni i drugi imaju ogromnu kalorijsku vrijednost, pa tako jedna čokoladica nosi jednak broj kalorija koliko i pristojan obrok, baš kao i dvije kašike masnoće bilo koje vrste.

– Ubrzanje metabolizma

Postoji više načina ubrzanja metabolizma, ali jedino potpuno provjereno je to da se jedu male porcije hrane ali jako često. Dakle, umjesto uobičajena tri obroka, istu količinu hrane rasporediti na 5-6 manjih obroka. Osim toga, ishrani se mogu dodati i namirnice poput ljutih papričica, zelenog čaja i drugih, koje potiču ubrzanje metabolizma.

Zlatni savjet: Počnite vježbati

Ubica stresa, ubica masnih naslaga, ubica loše forme, to je trening. Osim toga, podiže raspoloženje, podiže kompletno samopouzdanje i poboljšava kompletno zdravlje. Čak iako vas nije toliko briga za izgledom i niste opterećeni tim da imate težnju stalno biti u dobroj formi, fizičke aktivnosti vam mogu pomoći da konačno budete “pravi vi” i prodišete punim plućima.

Psihički umor i stres, tope se pod fizičkim umorom, pa to direktno omogućava i postizanje bolje produktivnosti na svakom polju života. Dodatni bonus je i činjenica da vježbanje potiče iznad spomenuto ubrzanje metabolizma. (body.ba)

Jednostavni načini za smanjenje stresa

Svi smo svjesni koliki jak utjecaj na život može imati stres. Bez obzira da li stres dolazi od previše vježbanja, briga, dugog radnog dana, užurbanog grada, nedostatka sna, naše tijelo djeluje na jednak način. Za naš mozak stres je stres, i njemu nije bitno kako smo ga dobili, rezultati su slični.

Upoznati ste sa većinom problema koje se povezuju sa stresom, a neki od njih su: umor, problemi sa snom, višak kilograma, te određeni psihološki problemi, poput depresije i tjeskobe.

Našem tijelu ne smeta akutni stres, čak je takav stres bitan kod nekih stvari, kao što je kratko vježbanje, rješavanje svakodnevnih problema. Pravi problem se javlja kad dođe do hroničnog stresa koji dopire iz svih područja (posao, zdravlje, tjelesna težina).

Stres je sve teže izbjeći, ali postoje promjene koje ga mogu smanjiti na svakodnevnom nivou.

Manje zagađenog, više svježeg zraka

Ovo vrijedi za sve gradove, i male i velike. Zagađenost može imati dubok utjecaj na naše zdravlje. Nova istraživanja su pokazala da svakodnevno izlaganje zagađenom okruženju može dovesti do povećanja inflamacije. Naravno, zagađenost se ne može uopćeno izbjeći, ali što više vremena provedemo na svježem zraku to bolje po nas.

Više čitanja, manje TV-a

Televizija je postala značajn dio većine ljudiskih života. Čitanje je mnogo bolja alternativa, jer smiruje misli i intelektualno je stimulativnije. Izaberite svoj žanr, nabavite neki od e-readera, ili stare papirne knjige, izaberite ono što će bolje na vas djelovati da se opet bacite na čitanje.

Više dubokog disanja, manje užurbanosti

Jednom na dan legnite na leđa i duboko dišite nekoliko minuta. Ne samo da smiruje um, nego odmara i unutrašnje organe i omogućava im da funkcionišu dobro. Pokušajte da unaprijed planirate stvari koje trebate obaviti, stres vas nigdje neće odvesti.

Više zahvalnosti, manje žaljenja

Svi smo krivi što se fokusiramo na nebitno i ono što je pogrešno, nego na ono što je dobro. Kad stvari ne idu kako bi trebale, napravite listu od 5 stvari na kojima ste zahvalni. To bolje utječe na um, nego često žaljenje i briga za svim. U kakvim god se situacijama nalazili, uvijek imamo na čemu biti zahvalni.

Više prave hrane, manje nezdrave

Jedenje bi trebalo biti jednostavno. Nakon što su stvari postale komplikovanije, pa se dublje razmišlja šta i kako jesti, sve više stresa se unijelo u ljudske živote. Najvažnije je jesti sve više prave hrane: „kuhajte kod kuće, koristite prave sastojke, jedite voće i povrće i uživajte.“ Nezdrava hrana može biti stresna za tijelo. Teška je za probavu, sadrži toksine, uzorkuje inflamaciju.

Nije jednostavno smanjiti stres. Važno je da znamo razlog zbog kojeg smo u stresnim situacijama. Unošenje malih životnih promjena je korak koji će nam pomoći u smanjenju stresa.

(body.ba)

Trčanje kao meditacija i filter za izbacivanje stresa

Iako se čini pomalo nespojivo, trčanje dokazano može biti izvrstan način meditacije i filter za izbacivanje stresa, što je neophodno većini pojedinaca koji tijekom radnoga dana proživljavaju stresne situacije.

I dok je trčanje fizička aktivnosti, a klasična meditacije sedentarna, za obje ove aktivnosti potrebna je strpljivost, predanost, konzistentnost i redovan trening.

Osim toga, i trčane i meditacija vježbaču donose niz pozitivnih učinaka, kako fizičkih, tako i psihičkih:

  • obje aktivnosti potiču proizvodnju endorfina, hormona sreće
  • nakon obje aktivnosti pojedinac se osjeća puno mirnije i staloženije
  • nakon obje aktivnosti pojedinac bilježi smanjenu razinu nervoze, straha i stresa
  • obje aktivnosti pomažu u poboljšanju samopouzdanja i samosvijesti
  • obje aktivnosti pomažu u otpuštanju negativnih misli

Kada se govori o trčanju, ono što trkači često ističu su dvije različite komponente ove aktivnosti:

Koncentracija

Tijekom trčanja, trkač se pokušava usredotočiti na svoje disanje, na način na koji se stopalima odražava od tla, na usklađenost disanja i rada nogu, ali i na okolinu po kojoj trči. Koncentriranjem na trenutak u kojem se trkač nalazi, fokus se miče s trenutnih problema i nakupljenog stresa. Naravno, za ovo je potrebno jako puno koncentracije i energije, ali upravo je to i najveća vrijednost trčanja.

Kontemplacija

Trčanje je mnogima upravo period u danu ili tjednu kada razmišljaju o životu, odlukama, odnosima i bilo kojoj drugoj aktualnosti koja je važna u životu trkača.

bje komponente trčanja su iznimno opuštajuće i među najvažnijim razlozima zašto se mnogi odlučuju za trčanje kao aktivnosti koja im pomaže da se bolje i lakše nose sa svakodnevnim životnim izazovima, kako poslovnim, tako i privatnim.

Trčanje se stoga preporučuje svima kojima je potreban kvalitetan način za pronaći unutarnji mir i fokus.

Rješavanje stresa

Studije potvrđuju da je izvrsno trčati u poslijepodnevnim satima, nakon napornog dana, a pogotovo u danima koje su obilježile neke stresne situacije. Fizička aktivnost je izvrstan način rješavanja stresa pa koristite aktivnost na najpozitivniji mogući način.

Uživajte u trenutku

Kada postignete željenu koncentraciju u trčanju, možete se fokusirati i na druge segmente osim samog disanja. Često je uživanje u zvukovima prirode jedan izvrstan način za rješavanje stresa, ali i osvještavanje prekrasnih sitnica koje nam promiču u danu. Uživanje u trenutku je snažan alat povećanja samokontrole i samosvijesti te izvrstan filter za donošenje pozitivnih životnih odluka. (Fitness.com.hr)