Evo šta će se dogodit ako 30 dana pijete samo vodu.

Iako ste odma pomislili kako je to užasno i da će vam se organizam napatiti, pokazalo se kako se u našem organizmu u toj situaciji događaju nevjerovatne stvari.

Vaše tijelo, svaka stanica, tkivo i svi organi ovise o vodi. Voda pruža normalno i zdravo funkcionisanje cijelog tijela.
Kada pijete vodu događaju se nevjerovatne stvari, ali ako pijete samo isključivo vodu, rezultati će vas zadiviti.
Evo šta se događa:

Poboljšat će se vaša mentalna kreativnost i učinak
Kada 30 dana pijete samo vodu, mozak vam počinje raditi brže. Obzirom da mozak troši jako puno kisika, a voda je jedan od dobrih izvora, snaga vašeg mozga će se povećati. Bićete više usredotočeni i bolje ćete misliti. Pijenje 8 do 10 čaša vode dnevno može poboljšati vaše kognitivne sposobnosti do čak 30 posto.

Usporava se proces starenja
Voda održava vašu kožu hidratiziranom, koža će imati dovoljno vlage, biti zdrava, meka, sjajna, mladenačka i sa znatno manje bora.
Također voda osigurava dobar tonus mišića. Da biste sve to ostvarili pijte čistu vodu.

Osnažit ćete imunitet
Voda je katalizator za uspostavu optimalnih tjelesnih funkcija. Pospješuje rad bubrega i jetre, organa koji služe uklanjaju toksina iz organizma.
Dovoljne količine vode neutraliziraju pH vrijednost organizma, jačaju imunitet, pomažu kod bubrežnih kamenca.

Imat ćete snažnije srce
Voda pomaže ojačati vaše srce. Smanjuje opasnost od srčanog udara, snižava tlak. Olakšava srcu slanje krvi sa svježim kisikom do ostalih organa.

Izgubit ćete dosta masti
Kada 30 dana pijete samo vodu, vaše tijelo izbacuje iritirajuće i štetne toksine i otpadne tvari iz vaših organa. To pomaže vašem tijelu da ostane čisto i omogućuje ravniji trbuh.

Vaš metabolizam će se ubrzati
Uzimanjem jedne čaše vode odmah nakon buđenja, ubrzava vaš metabolizam za 24%.

Ojačat ćete vaše kosti
Voda pomaže izgradnji hrskavice koja apsorbira udarce, a zglobovi se miču lakše i sa manje pritiska na čemu će vam vaše kosti biti zahvalne. Fleksibilnost zglobova poboljšava se s adekvatnim unosom vode.

Voda kao obavezna “oprema” na treningu

Smanjenje nivoa vode u ljudskom organizmu od samo dva posto vodi do drastičnog pada snage i fizičkih sposobnosti općenito, dok je 10-postotna dehidracija smrtonosna! Sve to dovoljno ukazuje na značaj vode i održavanja nivoa hidriranosti, piše body.ba.

To se svakako odnosi i na periode vježbanja tokom kojih se tijelo zagrijava i dolazi do značajnog gubitka vode koja je važan faktor u sistemu hlađenja organizma. Zbog toga je vrlo važno vodu piti i prije, i tokom, ali i nakon treninga. Konkretne razloge ćemo detaljnije navesti u nastavku teksta.

Voda prije treninga za snagu i izdržljivost

Procedura ispijanja 250 ml vode pola sata prije početka fizičke aktivnosti, ima značajan uticaj na poboljšanje fizičkih sposobnosti tokom samog treninga. Osiguranje optimalnih nivoa hidriranosti osigurava neometanu distribuciju snage i pruža maksimalnu izdržljivost.

Voda tokom treninga za smanjenje tjelesne temperature i bolju cirkulaciju

Tokom jakih fizičkih aktivnosti proizvodnja energije trošenjem zaliha glukoze ima za popratni efekat veliko stvaranje toplote. Kako ne bi došlo do pregrijavanja aktivira se sofisticirani sistem hlađenja svima poznat kao znojenje, odnosno izbacivanje tekućine kroz kožu. Unos vode nadomješta te gubitke i istovremeno regulišući tjelesnu temperaturu poboljšava cirkulaciju. Sve to ima veliki uticaj na same performanse.

Voda poslije treninga za bolji oporavak

Izgubljenu tečnost tokom treninga treba nadoknaditi nakon okončanja aktivnosti. Kombinacija znojenja i mokrenja i uprkos unosa vode tokom treninga opet rezultira sa deficitom od barem četvrtine litra, tako da se preporučuje ispijanje dodatne čaše vode unutar 30 minuta po završetku treninga.

 

Može li se šta desiti ako unesem veliku količinu vode u organizam?

Voda je jedan od esencijalnih čimbenika života i čini otprilike 60 posto našeg tijela, piše Ana Abrahamsberg.

Čak 98 posto krvi je voda, a i kosti sadrže 30 posto vode. Ona je medij u kojem se odvijaju svi biohemijski procesi u tijelu, zatim je medij u kojem nutrijenti dolaze do naših stanica i bez nje ne bismo mogli preživjeti više od četiri dana. U vodi se otapa sol odgovorna za sve biohemijske reakcije u tijelu. Voda pomaže u regulaciji krvnog tlaka i tjelesne temperature, čisti naše tijelo od nakupljenih toksina te osigurava normalan dotok kisika do svih stanica, potpomaže probavu i izbacivanje štetnih tvari van organizma. Nalazi se i u limfi koja koja je važan dio imunološkog sistema.

Koliko je vode potrebno piti za vrijeme vrućih dana?

Preporuka je dnevno unositi 1,5 do dvije litre vode, čak i ako ne osjećamo žeđ. Kao i obroke, unos vode je potrebno rasporediti kroz dan. Dobro je započeti dan s tri decilitra vode natašte. Takođe se preporučuje nakon svakog obroka popiti tri decilitra vode, što nas kroz dan dovodi do optimalnih 1,5 do dvije litre vode. Naravno, unos vode je individualan i ovisi o nekoliko faktora:

  • o količini hrane koju jedemo,
  • dobi,
  • spolu,
  • težini,
  • visini,
  • bolesti,
  • režimu tjelesne aktivnosti.

Osobe s većom površinom tijela (koja se izračunava iz tjelesne visine i težine), osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i sportaši imaju veće potrebe za vodom. Osobe starije životne dobi često zaboravljaju popiti dovoljno vode i teže prepoznaju žeđ, pa su sklone dehidraciji te ih je potrebno redovito podsjećati na pijenje vode pogotovo u vrućim ljetnim danima. S obzirom na to da je voda svojevrsni lubrikant i bitna je za podmazivanje zglobova, dovoljan unos može olakšati kretanje starijim osobama.

Postoje li količine vode koje štete tijelu ili čak dovode do smrti?

Odrasla zdrava osoba teško će se „otrovati“ vodom. To je stanje pri kojem zbog prevelikog unosa vode (otprilike deset do 15 litara vode u kratkom roku) dolazi do razrjeđivanja svih tjelesnih tekućina. Posljedica je smanjenje koncentracije natrija u krvnoj plazmi. Natrij je vrlo bitan elektrolit koji direktno sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i u slučaju kada mu je koncentracija smanjena s obzirom na količinu vode u tijelu može dovesti do otkazivanja srca i bubrega. Početni simptomi su glavobolja, mučnina, grčevi i koma. Višak vode koji bubrezi ne mogu dovoljno brzo izbaciti van direktno ulazi u stanice koje onda bubre, što je posebno opasno za moždane stanice.

Pretjeran unos bilo koje namirnice, pa tako i vode, ne utječe blagotvorno na zdravlje. Vrlo je bitno unositi dovoljno vode, kako bi organizam mogao pravilno obavljati životne funkcije. No svako opterećivanje tjelesnih organa vodom, dugoročno može dovesti do neželjenih posljedica.

 

Zbog čega je važno piti vodu prije, tokom i poslije treninga?

Smanjenje nivoa vode u ljudskom organizmu od samo dva posto vodi do drastičnog pada snage i fizičkih sposobnosti općenito, dok je 10-postotna dehidracija smrtonosna! Sve to dovoljno ukazuje na značaj vode i održavanja nivoa hidriranosti.

To se svakako odnosi i na periode vježbanja tokom kojih se tijelo zagrijava i dolazi do značajnog gubitka vode koja je važan faktor u sistemu hlađenja organizma. Zbog toga je vrlo važno vodu piti i prije, i tokom, ali i nakon treninga. Konkretne razloge ćemo detaljnije navesti u nastavku teksta.

Voda prije treninga za snagu i izdržljivost

Procedura ispijanja 250 ml vode pola sata prije početka fizičke aktivnosti, ima značajan uticaj na poboljšanje fizičkih sposobnosti tokom samog treninga. Osiguranje optimalnih nivoa hidriranosti osigurava neometanu distribuciju snage i pruža maksimalnu izdržljivost.

Voda tokom treninga za smanjenje tjelesne temperature i bolju cirkulaciju

Tokom jakih fizičkih aktivnosti proizvodnja energije trošenjem zaliha glukoze ima za popratni efekat veliko stvaranje toplote. Kako ne bi došlo do pregrijavanja aktivira se sofisticirani sistem hlađenja svima poznat kao znojenje, odnosno izbacivanje tekućine kroz kožu. Unos vode nadomješta te gubitke i istovremeno regulišući tjelesnu temperaturu poboljšava cirkulaciju. Sve to ima veliki uticaj na same performanse.

Voda poslije treninga za bolji oporavak

Izgubljenu tečnost tokom treninga treba nadoknaditi nakon okončanja aktivnosti. Kombinacija znojenja i mokrenja i uprkos unosa vode tokom treninga opet rezultira sa deficitom od barem četvrtine litra, tako da se preporučuje ispijanje dodatne čaše vode unutar 30 minuta po završetku treninga.

(body.ba)

Koliko nam je tekućine potrebno tokom zime?

Povećan unos tekućine u organizam nije rezerviran samo za ljetne mjesece. I zimi se preporučuje unos 1,5l tekućine dnevno. To je zasigurno najefikasniji način da tijelu pružite prijeko potrebnu hidrataciju.

Ljeti tijelo gubi velike količine vode znojenjem, dok zimi niske temperature, vjetar te boravak u uredu i stanu, gdje je zrak jako suh, čini kožu osjetljivijom nego inače. Koža je prvi „štit“ našeg organizma. U njoj ima čak 1,6 trilijuna stanica kojima je voda neophodna za obavljanje svih funkcija. Ukoliko joj nedostaje vlažnosti, ona gubi napetost i elastičnost te postaje naborana, suha, ispucala, a osim što gubi sjaj i njene su funkcije oslabljenje.

Hidratacija kože iznutra jedan je od najvažnijih preduvjeta za lijepu, glatku i prvenstveno zdravu kožu. Prirodna izvorska voda, za razliku od krema, nema nuspojave prilikom korištenja, nema opasnosti od iritacije, te se ne ograničava i ne dijeli po tipu kože i godinama. Preporučena 1,5L prirodne izvorske vode tijekom dana, pomaže osigurati dovoljnu količinu vode, toliko potrebnu našem tijelu. Kao i kod hidratantnih krema, i kod vode je potrebno voditi brigu o njenoj kvaliteti i mineralnom sastavu.

Voda sa svojim posebno izbalansiranim mineralnim sastavom, idealnim omjerom kalcija i magnezija (2:1), prirodno niskim udjelom natrija, udjelom životno važnog elementa silicija – minerala neophodnog za strukturu svih vezivnih tkiva i organa, te pH vrijednosti 7,4, jednakoj pH vrijednosti naše krvi, idealan je izbor za svakodnevnu konzumaciju tijekom cijele godine, te čini sastavni dio pravilne i zdrave prehrane.

Voda kao faktor kod povećanja mišićne mase

Na spomen hipertrofije mišića logično se javlja asocijacija na trening pod opterećenjem, čija je uloga stimulacijska (potiče mišić na prilagodbu na način da se on povećava) i na prehranu čija je uloga gradivna i energetska. U sjeni ta dva faktora vrlo često se zaboravlja na vodu kao bitan faktor uspjeha u postizanju mišićne hipertrofije.

Koja je uloga vode? Jednom riječju, ništa od procesa koji se odvijaju u tijelu (a tako i u mišićnoj stanici) ne bi bilo moguće bez posredstva vode. Ona je jednostavno glavno transportno sredstvo kojim se hranidbene tvari dopremaju do stanice, glavni mediji u kojem se odvijaju biohemijske reakcije koje kao rezultat imaju hipertrofiju mišića, i na kraju voda ima ulogu u otpremaju produkata metabolizma i otpadne tvari koje će biti izbačene iz tijela. Loše hidrirani ili dehidrirani mišić ne raste – to bi bilo najjednostavnije objašnjenje važnosti uloge vode u mišićnoj hipertrofiji, prenosi fitness.com.hr.

Bilo kakvo objašnjavanje uloge vode u hipertrofiji mišića je nemoguće bez znanja o osnovnoj građi mišića. Mišić je građen od dvije osnovne komponente: miofibrila i sarkoplazme. Miofibrile su funkcionalna komponenta koja se može kontrahirati, a građeni su od proteina. Tekućina koja ih okružuje je sarkoplazma. Funkcija sarkoplazme je opskrba miofibrila vodom, kreatin-fosfatom, glikogenom i ATP-om. Sve zajedno je obuhvaćeno ovojnicom – sarkolemom. Na površini mišića je ovojnica koja obuhvaća puno ovakvih osnovnih jedinica – fascija.

S obzirom na građu mišića, razlikujemo miofibrilarnu i sarkoplazmatsku hipertrofiju. Miofibrilarna podrazumijeva povećanje (podebljavanje) miofibrila, dakle aktivne komponente mišića. Kada opteretimo mišić, on na taj podražaj reagira sintezom proteina što rezultira povećanjem miofilamenata (atin i miozin) unutar miofibrila. Takvo povećanje ima za posljedicu povećanje snage pa se takva hipertrofija naziva i funkcionalnom hipertrofijom.

Nasuprot miofibrilarnoj hipertrofiji, sarkoplazmatska hipertrofija znači povećanje volumena tekućine unutar sarkoplazme. Uz to, povećava se i mreža kapilara koja je također sastavni dio sarkoplazme. Kako se takvom hipertrofijom ne povećava mišićna snaga (jer sarkoplazma nema kontraktilnih elemenata), ovakvo povećanje mišićne mase naziva se nefunkcionalnom hipertrofijom.

Vjeruje se da rad sa velikim opterećenjem i niskim volumenom (mali broj ponavljanja) pogoduje miofibrilarnoj hipertrofiji jer potiče sintezu proteina, tj. rast. Suprotno tome, uvriježeno je mišljenje da će rad sa većim volumenom, a nešto manjim opterećenjem (više provedenog vremena pod opterećenjem) pogodovati sarkoplazmatskoj hipertrofiji.

Mogli bi postaviti pitanje što će jednom bodybuilderu voda u mišiću koja nema sposobnost kontrakcije, a samim time niti utjecaja na strijacije, separacije i sve ono što je jednom bodybuilderu bitno za formu mišića?

Odgovor se krije u međusobnoj interakciji između dva tipa hipertrofije. Naime, energetske rezerve u obliku glikogena su spremljene u sarkoplazmi mišića, a da bi mišić mogao koristiti te energetske resurse za kontrakciju, potrebna mu je voda, koja je također sastavni dio sarkoplazme (cca 75% mase mišića je voda). Krajnji efekt, na kraju kaskade od mnogo biohemijskih procesa je sinteza proteina unutar mišića, koji grade mišić (funkcionalna hipertrofija).

Pogledajmo malo kakva je veza između vode u sarkoplazmi i glikogena. Molekula glikogena je hidrofilna, što znači da “voli” (privlači) vodu. 1 gram glikogena na sebe veže cca 3 grama vode (Chan, 1982.). Dakle, bodybuilder koji ima sposobnost spremanja veće količine glikogena, imat će puniji izgled mišića i bit će veći od drugog bodybuildera iako obojica imaju istu veličinu mišića iz miofibrilarnog aspekta. Eto, iz tog razloga veličina mišića nije proporcionalna njegovoj snazi.

Postoji teorija prema kojoj povećanje vode unutar mišićne stanice (“pump”), stanica doživljava kao prijetnju njezinom integritetu. Zato, kao odgovor na to, stanica inicira niz kaskadnih procesa koji na kraju dovode do njezinog rasta kako bi se zaštitila. 2000. godine Vierck i suradnici su studijom dali naslutiti da bi povećani pritisak i hipoksija unutar stanice mogli biti povezani sa treningom većeg volumena, a koji pogoduje rastu preko povećanog lučenja faktora rasta, a moguće i poticanjem fuzije satelitskih stanica.

Zaključak iz gore navedenog je: što više glikogena stanica može pohraniti u sarkoplazmi, to će i njezina hipertrofija biti veća. Dakle, treniramo li na odgovarajući način, s vremenom će se povećati sposobnost stanice da uskladišti više glikogena nego je to mogla ranije. U tu svrhu treba nam trening kakav je gore spomenut za sarkoplazmatsku hipertrofiju.

Da ponovimo, cilj je izložiti stanicu napetosti koja traje duže nego što će trajati energetske rezerve. Najprije će stanica upotrijebiti energiju iz ATP-a (to će trajati cca 7-10 sekundi), a zatim će posegnuti za glikogenom. Znači, trebamo više od 10 sekundi držati mišić pod opterećenjem kako bismo naveli stanicu da s vremenom, kao rezultat prilagodbe na povećanu potražnju, poveća svoje kapacitete za skladištenje glikogena. Dakle ovdje se primjenjuje TUT (time-under-tension) princip treninga.

Još ćemo spomenuti jedan suplement koji ima direktan utjecaj na sadržaj vode u sarkoplazmi, a to je kreatin. O kreatinu je već detaljnije bilo govora u ovom članku. Slično glikogenu, kreatin također ima svojstvo da na sebe veže vodu. To znači da, osim što opskrbljuje mišićnu stanicu supstratom iz kojeg će nastati ATP, kreatin privlači u sarkoplazmu vodu koja će imati bitnu ulogu u sintezi proteina kod miofibrilarne hipertrofije.

Dapače, voda i kreatin se nadopunjuju u djelovanju, jer bez adekvatne hidracije, ni djelovanje kreatina neće biti odgovarajuće (najvjerojatniji razlog zbog kojih kod nekih kreatin „ne radi“).

Što se unosa vode za vrijeme treninga tiče, optimalno bi bilo popiti 200-400 ml svakih 15 minuta jer je to količina koju tijelo može apsorbirati iz gastrointestinalnog trakta u tom periodu.

Tuširanje toplom ili hladnom vodom – Šta je bolje?

Osim što je tuširanje najvažniji segmenat održavanja tjelesne higijene, ova posebno u ljetnim danima dnevna rutina svakoga ko drži do sebe ima značajan uticaj i na kompletan organizam. 

Uticaji tuširanja na ljudsko tijelo se razlikuju prvenstveno prema temperaturi vode s kojom se peremo, neki vole tuširanje toplom vodom, dok su drugi ubijeđeni da je niža temperatura vode zdravija i jednostavno uživaju u osvježenju.

I jedan i drugi način imaju svoje prednosti, pa tako u prednosti tuširanja toplom vodom možemo izdvojiti sljedeće efekte:

– Lučenje hormona sreće i smanjenje stresa – Istraživanja su pokazala da tuširanje toplom vodom direktno utiče na povećanje lučenja hormona oksitocina, poznatog kao hormon sreće, a koji je opet povezan sa smanjenjem stresa.

– Ublažavanje bolova u mišićima i smanjenje simptoma gripe i prehlade. Ovi efekti koje topla voda proizvodi u ljudskom organizmu mogu se gledati i odvojeno, dakle ublažavanje bolova u mišićima se postiže čak i onda kada mišići bole od prekomjernih fizičkih aktivnosti. S druge strane, kada su u pitanju prehlade i gripa, topla voda pospješava iskašljavanje i razrjeđuje sluz.

Tuširanje hladnom vodom:

– Podizanje nivoa energije – Dokazani je to način ojačavanja, relaksacije i povećanja koncentracije. Sve što trebate uraditi da bi došli do ovih svih dobrih efekata je da se istuširate hladnom vodom u trajanju od nekih 5 minuta.

– Hidratacija kože, budući da topla voda ima suprotan učinak, dakle isušuje kožu. Stoga, sa dermatološke gledano, tuširanje hladnom vodom ima dosta bolji uticaj na kožu i kosu.

– Smanjenje simptoma depresije – Još jedan dokazani učinak kroz istraživanja, a tek 2-3 minuta provedena ispod tuša iz kojeg izlazi hladna voda, biće sasvim dovoljna za napredak na psihološkom pogledu na život.

Može li osoba unijeti prevelike količine vode u organizam?

Voda je jedan od esencijalnih čimbenika života i čini otprilike 60 posto našeg tijela. Čak 98 posto krvi je voda, a i kosti sadrže 30 posto vode. Ona je medij u kojem se odvijaju svi biokemijski procesi u tijelu, zatim je medij u kojem nutrijenti dolaze do naših stanica i bez nje ne bismo mogli preživjeti više od četiri dana. U vodi se otapa sol odgovorna za sve biokemijske reakcije u tijelu. Voda pomaže u regulaciji krvnog tlaka i tjelesne temperature, čisti naše tijelo od nakupljenih toksina te osigurava normalan dotok kisika do svih stanica, potpomaže probavu i izbacivanje štetnih tvar van organizma. Nalazi se i u limfi koja koja je važan dio imunosnog sustava.

Koliko je vode potrebno piti za vrijeme vrućih dana?

Preporuka je dnevno unositi 1,5 do dvije litre vode, čak i ako ne osjećamo žeđ. Kao i obroke, unos vode je potrebno rasporediti kroz dan. Dobro je započeti dan s tri decilitra vode natašte. Također se preporuča nakon svakog obroka popiti tri decilitra vode, što nas kroz dan dovodi do optimalnih 1,5 do dvije litre vode. Naravno, unos vode je individualan i ovisi o nekoliko faktora: o količini hrane koju jedemo, dobi, spolu, težini, visini, bolesti i režimu tjelesne aktivnosti. Osobe s većom površinom tijela (koja se izračunava iz tjelesne visine i težine), osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i sportaši imaju veće potrebe za vodom. Osobe starije životne dobi često zaboravljaju popiti dovoljno vode i teže prepoznaju žeđ, pa su sklone dehidraciji te ih je potrebno redovito podsjećati na pijenje vode pogotovo u vrućim ljetnim danima. S obzirom na to da je voda svojevrsni lubrikant i bitna je za podmazivanje zglobova, dovoljan unos može olakšati kretanje starijim osobama.

Postoje li količine vode koje štete tijelu ili čak dovode do smrti?

Odrasla zdrava osoba teško će se „otrovati“ vodom. To je stanje pri kojem zbog prevelikog unosa vode (otprilike deset do 15 litara vode u kratkom roku) dolazi do razrjeđivanja svih tjelesnih tekućina. Posljedica je smanjenje koncentracije natrija u krvnoj plazmi. Natrij je vrlo bitan elektrolit koji direktno sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i u slučaju kada mu je koncentracija smanjena s obzirom na količinu vode u tijelu može dovesti do otkazivanja srca i bubrega. Početni simptomi su glavobolja, mučnina, grčevi i koma. Višak vode koji bubrezi ne mogu dovoljno brzo izbaciti van direktno ulazi u stanice koje onda bubre, što je posebno opasno za moždane stanice.

Pretjeran unos bilo koje namirnice, pa tako i vode, ne utječe blagotvorno na zdravlje. Vrlo je bitno unositi dovoljno vode, kako bi organizam mogao pravilno obavljati životne funkcije. No svako opterećivanje tjelesnih organa vodom, dugoročno može dovesti do neželjenih posljedica.

Ana Abrahamsberg

Važnost vode u treningu sportiste

Od malih nogu dolazimo do saznanja da naš opstanak zavisi od vode. Bez hrane možemo izdržati sedmicama, ali bez vode ne duže od 48h. Iako većina ljudi koji rade vježbe sa tegovima shvata da je voda bitna za njihovo zdravlje, u suštini ne razumiju koliko veliku ulogu ona igra kada je u pitanju izgradnja mišića.

Održavati dobar nivo hidratacije svaki dan je ključni dio programa izgradnje mišića, koji se ne bi smio podcijeniti.

Dehidracija utiče na snagu, količinu energije, sposobnost izgradnje mišića – prema tome pijte vodu!

70% našeg tijela čini voda, od toga je 83% u krvi, 22% u kostima i nevjerovatnih 75% u mišićnom tkivu. U slučaju dehidracije, količina vode u svim dijelovima tijela će se smanjiti, ako dođe to toga izgradnja mišića bit će posljednji prioritet vašeg tijela, čak iako imate snagu za vježbe sa tegovima.

Također se smatra da je voda na drugom mjestu, poslije kisika kao najvažniji nutrijent za naše tijelo, a istraživanja su pokazala da i najmanje narušavanje ravnoteže vode u tijelu može ugroziti zdravlje osobe kao i njegove performanse. To znači da sa dehidtracijom od 3% vjerovatno da ćete imati manje energije, snage i tijelo neće biti u mogućnosti da ispuni zadatke potrebne za rast mišića.

Jednostavno rečeno, voda podstiče razvoj mišića. U nastavku su neke od ostalih uloga koje adekvatan unos vode ima u razvoju mišiča:

Održavanje snage – hidratacija nas čini jačom, čak i neznatna dehidracija od 3-4 % može umanjiti vašu snagu za čak 15%. Da bi povećali intenzitet vaših treninga i aktivirali što više mišićnih vlakana važno je da budete snažni prilikom svakog treninga.

Zaštita zglobova – sinovijalna tekućina je obliku lubrikanta i sastavni je dio zglobova u našem tijelu. I pogodite šta? Uglavnom se satoji od vode. Važno je da ste dobro hidratizirani tako da vaše tijelo može proizvesti sve potrebne tekućine. Ako tijelo ne bi moglo proizvoditi dovoljno sinovijalne tekućine u slučaju hronične dehidracije mogli bi imati probema sa zglobovima svaki put prilikom treninga.

Poboljšana probava – dobro uravnotežena dijeta za izgradnju mišića ne mora značiti da će biti od koristi ukoliko vaše tijelo ne može pravilno probavljati hranu koju konzumirate. Voda pomaže funkciju probavnog sistema, omogućavajući vašem tijelu da apsorbuje nutrijente odnosno potrebne hranljive materije za oporavak tijela od treniga i izgradnje mišića.

U nastavku su tri simptoma dehidracije koji mogu uticati na program izgradnje mišića:

Umor – ako vam opadne nivo energije, to će se odraziti na trening sa tegovima. Čak možete osjećati da ne želite trenirati uopšte.

Probavne smetnje – tijelo neće imati dovoljno vode da proizvede potrebne sokove za probavu kao inače i kao poljedica se javlja otežana probava hrane. Ovo će dodatno otežati da tijelo apsorbuje hranljive tvari za opravak i izgradnju mišića.

Povišen ili snižen krvni pritisak – ako je količina vode u tijelu premala to može prouzrokovati i nizak i visok krvni pritisak. Oba slučaja otežavaju trening, a u nekim slučajevima ga mogu učiniti i nesigurnim.

Poenta je u tome da je voda jako važan dio u procesu izgradnje mišića i pijte je što je više moguće.

POTREBA BODYBUILDERA ZA VODOM

Potreba za vodom se razlikuje za svakog bodybuildera i određuje se na individualnoj osnovi. Važno je da se uzmu specifični faktori na osnovu koji se procjenjuje dnevni unos vode.

Stvarna količina vode koja vam je potrebna se određuje na osnovu sljedećih faktora:

Klima – što toplija, više se znojite. Ovo je jedan od bržih načina gdje tijelo gubi vodu. Tokom ljetnih mjeseci, te u područjima koja su sunčana tokom cijele godine potreban je veći unos vode.

Vaš početni nivo hidratacije – ako trenutno patite od hronične dehidracije kao što je slučaj kod većine ljudi, moraćete piti puno više vode kako bi tijelo dostiglo nivo hidratacije kakav bi trebao biti.

Vaša fizička aktivnost – što imate više fizičke aktivnosti, trebaće vam više i vode. Važno je da unosite više vode na dan treninga jer ćete se taj dan znojiti više nego inače. Ako učestvujete u bilo kakvim drugim dodatnim aktivnostima ili sportu, tih dana morate povećati unos vode.

Važno je slijediti smijernice za dnevnu hidrataciju bodybuildera. Istraživanja su pokzala da bi postigli vrhunske rezultate vaše tijelo mora biti hidratizirano prije nego ste i započeli vježbanje. To znači da morate biti sigurni da ste dovoljno hidratizirani prije nego što i podignete teg.

KOLIKO VODE TREBA PITI?

Postoji nekoliko načina kako bi se utvrdilo koliko vode treba konzumirati na dnevnoj osnovi. Niti jedan od njih nije potpuno tačan, on vam daje opštu sliku o tome koliko vode je potrebno. Opšta pravila za određivanje da li ste dovoljno hidratizirani su:

– Da li urinirate svako sat do sat i po.
– Vaš urin je čist i bez mirisa
– Ako mokrite samo nekoliko puta dnevno i urin vam je tamno žute boje, vjerovatno ne pijete dovoljno vode, a unos bi trebalo povećati.

Znači čovjek težine 80 kg koji rade treninge visokog intenziteta 3-4 puta sedmično bi trebao piti minimum oko 2.5-3 l vode svaki dan. Možda ovo zvuči puno i u tom slučaju ćete češće posjećivati WC, ali to je mala cijena za ono što dobijate.

ZAKLJUČAK

Održavanje adekvatnog nivo vode u oragnizmu je jako važno za bodybuildere. Bez dovoljno vode gubite snagu, imate otežanu probavu, usporen proces metabolizma, što će u konačnici rezultirati gubitkom mišića. Budite sigurni da pijete dovoljno vode svaki dan, tokom cijelog dana i stalno pratite nivo hidratacije kako bi bili sigurni da su vaše rezerve stalno pune. (Body.ba)

Zašto voda prije i poslije obroka?

Voda, kao i sve druge tečnosti se ne preporučuju da se konzumiraju tokom obroka, ili barem ne u velikim količinama jer konzumacijom istih dok jedete, ometa se proces varenja hrane. Najpreporučljivija je mlaka voda, jer ona ima najmanje utjecaja na proces varenja hrane. I neki mlak čaj uz obrok može da godi stomaku.

Obratite pažnju na žeđ prije obroka. Konzumirajte dosta voda ili neke druge tečnosti kao što je čaj, limunada ili svježve cijeđeni sok, sa ciljem da ne budete žedni kada počnete sa obrokom. Preporučljivo je da se unosi 6 do 8 čaša vode ili 1,5 do 2 litra. Ipak, koliko manje soli ima u hrani, toliko ćete manje osjećati potrebu za tečnošću.

Gazirani sokovi, kafa i alkohol djeluju kao diuretici, zato niti jedan od ovih napitaka ne može predstavljati bilo kakvu zamjenu za vodu.