10 načina kako da snizite povišene razine triglicerida

Trigliceridi su vrsta masti koju nalazimo u ljudskoj krvi. Pojednostavljeno, nakon unosa obroka, tijelo nepotrebne kalorije pretvara u trigliceride i pohranjuje ih u masne stanice za neku kasniju upotrebu. Dakle, trigliceridi su potrebni za opskrbu tijela energijom, ali njihove previsoke razine u krvi značajno povećavaju rizik od razvoja srčanih bolesti.

Visoke razine triglicerida često su povezane s pretilošću, nekontroliranim dijabetesom, redovnom konzumacijom alkohola te visokokaloričnom prehranom, a i faktor genetike može donekle utjecati na njihove razine.

Saznajte na kojih 10 načina možemo sniziti povišene razine triglicerida u krvi:

1. Regulišite tjelesnu težinu
Kako je rečeno ranije, kod unosa hrane, tijelo sav višak kalorija pretvara u trigliceride i pohranjuje u masne stanice. Upravo zbog toga, mršavljenje podrazumijeva i pad razine triglicerida.

2. Ograničite unos šećera
Dodani šećeri su mnogima jako velik problem. Ove šećere nalazimo u slasticama, sokovima, a mnogi će još šećer dodati i u kafu, čaj i sl. Sav višak šećera također se pretvara u trigliceride. Studije pokazuju da već i djeca koja imaju visok udio šećera u prehrani mogu imati povišene razine triglicerida.

3. Usvojite prehranu s niskim dijelom ugljikohidrata
Slično kao i višak šećera, i višak ugljikohidrata općenito se pretvara u trigliceride i pohranjuje u masne stanice. Stoga ne iznenađuje činjenica da se prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata povezuje i s normalnim razinama triglicerida.

4. Povećajte unos vlakana
Vlakna nalazimo u voću, povrću i žitaricama. Uz njih, ima ih i u orašastim plodovima i mahunarkama. Uključivanje više vlakana u prehranu može smanjiti apsorpciju masti i šećera u tankom crijevu, pomažući smanjiti razinu triglicerida u krvi.

5. Redovno vježbajte
„Dobri“ HDL holesterol je u obrnutoj korelaciji s trigliceridima: što je HDL viši, to su trigliceridi niži. Aerobna aktivnost utječe na porast HDL holesterola, što znači i na opadanje triglicerida.

Pozitivni učinci vježbanja na trigliceride vidljivi su posebno dugoročno: trčanje 2 sata sedmično, nakon 4 mjeseca, dovodi do značajnog opadanja triglicerida.

6. Izbjegavajte trans masti
Umjetne trans masti su vrsta masti koje se dodaju gotovoj hrani i prerađevinama kako bi im se produžio rok trajanja. Najčešće ih nalazimo u prženim i pečenim namirnicama napravljenim s djelomično hidrogeniziranim uljima.

Zbog svojih upalnih svojstava, trans masti se povezuju s nizom zdravstvenih problema, uključujući povećan „loš“ LDL holesterol te srčane bolesti. Također, konzumacija trans masti direktno utječe na porast triglicerida.

7. Barem dvaput sedmično jedite masnu ribu
Masne vrste ribe su naširoko poznate po pozitivnim učincima na zdravlje i snižavanje triglicerida. Razlog tome krije se u visokom dijelu omega-3 masnih kiselina. Konzumacija 2 obroka s masnom ribom sedmično smanjuju rizik od smrtnosti od neke srčane bolesti za čak 36%. Zato u svoj jelovnik uključite losos, haringu, sardine, tunu i skušu.

8. Ograničite unos alkohola
Alkohol je bogat šećerima i kalorijama. I ove se kalorije, ako ih se ne potroši za energiju, pretvaraju u trigliceride i pohranjuju u masne stanice.

9. Jedite više orašastih plodova
Orašasti plodovi sadrže vlakna, omega-3 masne kiseline i nezasićene masti kojima se pripisuje pozitivan učinak na razinu triglicerida. Uključite u svoj redovni jelovnik bademe, orahe, indijske oraščiće, pistacije, brazilske i makadamija oraščiće.

Ipak, imajte na umu da su orašasti plodovi jako energetski bogati (100 grama sadrži 500-600 kalorija) pa ne pretjerujte s količinom.

10. Uzmite ove prirodne dodatke prehrani
Nekoliko prirodnih dodataka prehrani ima potencijalno pozitivno djelovanje na regulaciju triglicerida:

– Riblje ulje
– Piskavica
– Ekstrakt češnjaka
– Kurkumin
– Guggul (smola drveta)

Prehrana i stil života važni su faktori koji utječu na razinu triglicerida u krvi. Savjeti koje smo vam donijeli pomažu u regulaciji triglicerida, ali nisu namijenjeni zamjeni s propisanim lijekovima. Slušajte savjete liječnika specijalista, a navedenim savjetima dodatno pozitivno utječite na svoje zdravlje.

Nedostatak cinka i selena uzrokuje mnoge fiziološke promjene!!

Uzimanje minerala poput cinka i selena ima sve veću važnost u samoliječenju, prevenciji i terapiji nekih bolesti. Ipak, treba ih uzimati prema preporuci liječnika, a ne na svoju ruku.
Minerali su anorganski hemijski elementi kojih ima ukupno 103, a u našem ih organizmu pronalazimo 80. Oni čine 4,5 posto naše tjelesne mase, a glavnina je u kostima. Kako minerale ne možemo stvarati, potrebno ih je unositi u organizam hranom ili suplementima.

CINK
Cink (Zn) je vrlo važan element u tragovima jer se nalazi u gotovo svakoj tjelesnoj stanici i ima važnu ulogu u našem organizmu. U prirodi dolazi samo u spojevima. Otkrio ga je Andreas Marggraf 1746. godine, ali se njegova legura koristila stoljećima prije tog otkrića. Cink je nakon željeza drugi element u tragovima. Ljudski organizam sadrži 2 – 3 grama cinka. On je prisutan u svim organima, a najviše ga ima u eritrocitima, leukocitima, jetri, prostati, kostima i mišićima. Sastavni je dio inzulina, hormona rasta i spolnih hormona. Cink je uključen u velik broj enzimatskih sustava. Fiziološke funkcije koje ovise o cinku su rast i dioba stanica, spolno sazrijevanje, reprodukcija te zacjeljivanje rana, a višestruko je uključen i u sam imuno sistem. Cink sudjeluje u razgradnji alkohola i metabolizmu ugljikohidrata. Važan je za pravilan rast i vrlo je važan za funkcioniranje reproduktivnih organa, osobito prostate kod muškaraca. Cink s vitaminom B6 smanjuje proizvodnju histamina i zato je vrlo djelotvoran u suzbijanju alergija. Neutralizira i štetno djelovanje bakra (jedan od uzročnika artritisa).

Nedostatak cinka javlja se kod osoba koje nemaju redovnu i pravilnu prehranu. Pušenje, kafa i alkohol glavni su krivci za iscrpljivanje cinka iz organizma.

Korisno djelovanje:
– jača prirodni imunitet,
– poboljšava zdravlje kože i ublažuje psorijazu,
– pomaže i u odstranjivanju otrovnog kadmija koji se nalazi u dimu cigarete.

Doziranje cinka
Prevelik unos cinka može izazvati iritaciju želuca i povraćanje. Gornja sigurna granica uzimanja cinka je 150 mg/dan. Preporučena dnevna doza za zdravu odraslu ženu je 12 mg, a za muškarca 15 mg/dan.

SELEN
Selen (Se) je mineral koji je nužan za sisavce, ali u malim količinama. Selen stimuliše i štiti organizam od slobodnih radikala. Sastavni je dio enzima koji su odgovorni za smanjenje oksidativnog stresa. Ovaj mineral ima sposobnost utjecaja na metabolizam nekih toksičnih minerala (arsen, olovo, živa), čime smanjuje njihovu toksičnost.
Selen je element u tragovima koji najbolje djeluje u prisutnosti vitamina E.

Selen se preporučuje uzimati zajedno s vitaminom E jer se pojačava antioksidativno djelovanje.

Uravnoteženom prehranom unosimo dnevno od 70 do 100 μg. Prirodni izvori selena su sjemenke suncokreta, zob, školjke, losos, smeđa riža, ječam, sok od naranče, kokos, češnjak.

Korisno djelovanje:
– antioksidans koji štiti tijelo od starenja
– jača imunitet
– poboljšava energiju i potenciju,
– usporava starenje,
– ublažava simptome menopauze.

Nedostatak selena izaziva prerano starenje, srčane udare i rak, a javlja se u osoba s nepravilnom prehranom i onih koje imaju smetnje u apsorpciji.
Elementarni selen nije toksičan, ali spojevi u kojima se on nalazi jesu. Granica između terapijske i toksične doze vrlo je mala stoga treba biti vrlo oprezan pri korištenju ovog minerala. Simptomi toksičnosti su gubitak kose, promjene na noktima, zamor, poremećaji probavnog sustava. Toksičnost se javlja pri unosu od 4 do 5 mg/dan.

Prava istina o kolagenu (podmladite svoju kožu)!

Kolagen je jedan od najzastupljenijih proteina u ljudskom organizmu. Čak 75% organa u svom sastavu ima kolagen, a kolagen je glavni sastojak vezivnog tkiva.

Kolagen je sveprisutan element i jedan od najkorisnijih proteina u ljudskom organizmu koji čini gotovo 30% od ukupnog broja proteina, a glavni je sastojak kože, kostiju i vezivnog tkiva. Vezivno tkivo jedno je od temeljnih tkiva te zajedno s hrskavičnim i koštanim čini potporno tkivo rasprostranjeno po cijelom organizmu.

Kolagen u svom sastavu sadrži 19 različitih aminokiselina, zbog čega se često naziva kompleksnim proteinom. Aminokiseline kolagena podrazumijevaju mješavinu neesencijalnih i esencijalnih tipova aminokiselina. Građen je od tri uzvojita polipetidna lanca od kojih svaki sadrži ponavljajući triplet aminokiselina, čime svaki broji čak 1400 aminokiselina.

Od 19 otkrivenih vrsta kolagena, četiri najvažnija kolagena označavaju se rimskim brojevima. Pa tako postoje: tip I koji je najzastupljeniji u kostima, tip II koji čini većinski dio hrskavice, a tipom III prožeta su embrionalna tkiva (krvne žile i probavni sustav). Tip IV nalazi se u bazalnim membranama i tvori svojevrsnu mrežu, dok tipovi I, II i III čine 90% ukupnog udjela kolagena u tijelu.

Uloga kolagena u organizmu
Kada govorimo o ulozi kolagena, govorimo zapravo o ulozi samog vezivnog tkiva – ono povezuje kosti u zglobove i gradi ovojnice oko organa, obavija mišiće i mišićne grupe, štiti krvne žile i živce. Osim toga, kolagen je najpoznatiji po tome što pomaže održanju elasticiteta kože i spajanju tetiva i zglobova. Ljudski organizam ima sposobnost sinteze kolagena, ali starenjem postepeno gubi tu mogućnost što se očituje u smanjenju elastičnosti i gipkosti kože, odnosno, rezultira nastankom bora i bolova u zglobovima. Nedostatak kolagena, između ostalog, može uzrokovati i brojne poremećaje koštanomišićnog sustava, poput artritisa.

Osim starenja, postoje i drugi čimbenici koji uvjetuju nedostatak kolagena, poput prehrane, pušenja, slabe tjelesne aktivnosti i dehidracije. Pretjerani unos alkohola i kofeina isto tako može pospješiti gubitak kolagena.

Stil života i prehrana djelomično mogu usporiti gubitak kolagena, a ljudi se sve više pouzdaju u supstancama s kolagenom koje su dostupne kao dodatak prehrani. Sve popularniji su dodaci prehrani koji dolaze u obliku tableta, praha ili kapsula, kao i kozmetički proizvodi s dodatkom kolagena koji se koriste u svrhu pomlađivanja kože te injekcije s kolagenom koje uklanjaju bore, a najčešći konzumenti su žene. Osim kolagena kao dodatka, proizvodi za njegu kože u zadnje vrijeme izdvajaju vitamin C kao ključan faktor u generaciji zastarjele i nedovoljno elastične kože. Antioksidansi koji se nalaze u vitaminu C mogu pojačati proizvodnju kolagena.

Osim vitamina C, postoje čimbenici koji potiču proizvodnju kolagena, a u organizam ih je najjednostavnije unijeti hranom. Hrana bogata kolagenom svakako je hrana bogata proteinima – jaja, perad, riba, gljive, orašasti plodovi, zeleno povrće i citrusi.

Pored hrane, biljke poput aloa vere od davnina se koriste za liječenje rana na koži, a danas su široko konzumirani u raznim oblicima. Gel aloa vere pri nanosu na kožu hladi i ublažava kojekakve opekline i ubode te zateže kožu. Razlog tome je što biljka aloe vera potiče razgradnju kolagena kada se nalazi na koži ili primjenjuje oralno.

Ako bolujete od artitisa ove namirnice morate uvrstiti u svoju prehranu!!

Osteoartritis je bolest zglobova koja čini gotovo polovicu svih vrsta artritisa, a jedan je od najčešćih medicinskih problema u svijetu.

Brojni su uzročnici razvoja osteoartritisa. Iako među rizične činitelje ubrajamo i godine, istraživanja su pokazala da osteoartritis nije neizbježan dio starenja. Tako naprimjer, pretilost može dovesti do razvoja osteoartritisa u koljenom zglobu.
Pravilan odabir namirnica može ublažiti posljedice ove bolesti, pa pogledajte koje su to:

Bijeli luk
Studije su pokazale kako osobe koje konzumiraju namirnice poput bijelog i crvenog luka, rjeđe pokazuju simptome ranog razvoja osteoartritisa. Znastvenici vjeruju da sastojci iz ovih namirnica smanjuju oštećenje enzima u stanicama.

Kurkuma
Sadrži fitokemikaliju kurkumin koji se pokazao kao izvanredna pomoć u liječenju raznih oboljenja.

Riba
S obzirom da naše tijelo ne može samo proizvesti Omega-3 masne kiseline, moramo ih unijeti putem prehrane. Rudnici omega-3 masnih kiselina su ribe poput lososa, tune, sardina i sleđa te oraha. Postoje jaki dokazi da omega-3 utječe na zdravlje, tako da ne samo da pomaže spriječiti bolest nego usporava njeno napredovanje, potencijalno držeći osteoartritis pod kontrolom.

Brokula
Iako se vjeruje kako je osteoartritis nezaobilazni dio starenja, znastvenici na East Anglia Sveučilišta vjeruju kako će uskoro otkriti način za sprječavanje spomenute vrste artritisa. Potencijalno rješenje je prirodni, bioaktivni sastojak pod nazivom sulforafan. Moguće ga je naći u kupusnjačama, pogotovo brokuli. Spomenuti sastojak blokira enzime koji uzrokuju uništavanje zglobova kod osteoartritisa. No stručnjaci su uvjereni da sulforafan može usporiti pa čak i spriječiti nastajanje neugodne bolesti.

Zeleni čaj
Za umirivanje simptoma osteoartritisa povremeno seni priuštite šolju zelenog čaja.

Maslac od kikirikija
Kalcij i vitamin D skriveni u kikirikiju doprinose zdravlju kostiju i zuba. Na taj se način dugoročno sprječava rizik od osteoporoze tijekom kasnijih godina života. Sadrži i vitamin B3 (niacin) koji dokazano bolje od placebo lijekova umiruje upale i povećava fleksibilnost.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti!

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila.

U razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, pa tako i kod nas, kardiovaskularne bolesti (KVB) su glavni uzrok smrtnosti, a drugi vodeći uzrok smrti radnoaktivne populacije (20-64 godine starosti).
Kardiovaskularne bolesti su značajan javnozdravstveni problem jer uzrokuju veliko ekonomsko opterećenje zbog troškova liječenja i smanjene produktivnosti zbog izostajanja s posla, uzrokuju nesposobnost, invaliditet i prijevremnu smrtnost.

Uzimajući u obzir sve rizičnije ponašanje populacije, poput pušenja, nedovoljne tjelesne aktivnosti i nepravilne prehrane, i to već u ranoj životnoj dobi, neophodno je započeti s mjerama prevencije rizičnih čimbenika za nastanak KVB uz promicanje zdravih životnih stilova.

Unapređenje i promicanje zdravlja su prve mjere u nizu intervencija u prevenciji KVB, kojima je cilj stvaranje takve životne i radne sredine (poput zdravih uvjeta stanovanja, uvjeta rada, prehrane, omogućavanje rekreacije i tjelesne aktivnosti, jačanja društvene potpore…) koje će pozitivno utjecati na zdravlje odnosno neće štetiti zdravlju. Mjere unapređenja zdravlja se primjenjuju u zdravih osoba sa svrhom da se bolest ne razvije.

Izbjegavanje i smanjivanje nezdravih načina života i svih rizičnih čimbenika (prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti, smanjenje prekomjernog unosa zasićenih masti i soli, smanjenje prekomjerne tjelesnu težine…) uz odabir po zdravlje poželjnih ponašanja nastoji se spriječiti razvoj bolesti. Pravodobim otkrivanjem prvih znakova bolesti putem probira, sistematskih pregleda, samopregleda i drugih dijagnostičkih postupaka moguće je uspješno intervenirati, odnosno poduzeti odgovarajuće terapijske mjere u svrhu sprečavanja pogoršanja bolesti, razvoja komplikacija i nesposobnosti. Važan dio prevencije KVB je otkrivanje rizičnih populacijskih skupina, koje imaju povećani rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti.

Uspješna i učinkovita prevencija KVB zahtijeva svobuhvatan multisektorski pristup (zdravstvo, obrazovanje, gospodarstvo, industrija hrane, poljoprivreda, zakonodavstvo…), političku potporu i participaciju pojedinca, zajednice, stručnjaka, medija i vladajućih struktura i na nacionalnoj i na regionalnoj odnosno lokalnoj razini.

10 najbogatijih namirnica željezom (JEDNO IZNENAĐENJE)!

Željezo je mineral koji u organizmu igra veoma važnu ulogu. Jedna od glavnih uloga jeste prijenos kisika tijelom i proizvodnja crvenih krvnih zrnaca.
To je esecijalni nutrijent, što znači da se u organizam mora unijeti hranom, preporucena dnevna doza je 18mg.

Manjak željeza u organizmu se naziva anemija, a jedna od glavnih simptoma je umor, malaksalost i bezvoljnost.
Žene sa obilnim menstrualnim ciklusima koje u prehrani nemaju namirnice bogate željezom, izložene su riziku od nastanka anemije.
Na sreću, jako puno namirnica je bogato željezom, pa dovoljnu količinu ovog minerala nije teško unijeti.

Željezo se u prehrani nalazi u dvije skupine izvora, dijeli se na:
– hem željezo: nalazi se u mesu, školjkama i ribi
– ne-hem željezo: nalazi se u žitaricama i povrću

Razlika između ove dvije vrste željeza je ta što se hem željezo puno lakše i bolje apsorbira, dok se ne-hem željezo apsorbira slabije i teže.

Pogledajte kojih do 10 namirnica sadrži najviše željeza u sebi:

1. Školjke
2. Sjemenke (konoplje, bundeve, suncokreta, chia)
3. Špinat
4. Jetra i drugi životinjski organi
5. Orašasti plodovi
6. Mahunarke
7. Tofu
8. Crveno meso
9. Puretina
10. Kvinoja

IZNENAĐENJE:
Šlag na tortu! U 100 grama TAMNE ČOKOLADE nalazi se 11,7 Mg željeza.
Osim toga tamna čokolada je odličan izvor bakra i magnezija. Također sadrži probiotička vlakna koja jačaju crijevnu floru.

5 načina da jedeš manje slatkiša!

Ako vam dan nije potpun bez nekoliko redova čokolade, slatke hrane, gaziranih pića i ostalih otrova za organizam vrijeme je da mijenjate svoje navike.

1. Jedite više svježeg voća i povrća.
Ubacite u svoju dnevnu ishranu 3 međuobroka koja se sastoje od tri različite voćke, a povrće probajte što više konzumirati sa glavnim obrocima. Izbjegavajte smothie i cijeđenje voća i povrća jer tako gube svoja vlakna te se povećava brzina resorpcije.

2. Izbacite namirnice koje sadrže dosta šećera iako na njima piše da ih nemaju.
Šećer se nalazi u mnogo proizvoda: sokovi, energetska pića, voćni jogurti, fitness keks, umaci…
Pijte vodu!

3. U svoju ishranu ubacite više zdravih masti, proteina i vlakana.
Ovakva hrana se duže probavlja i daje osjećaj sitosti. Uravnotežite svoje obroke kako bi spriječili napade gladi i želju za brzom energijom iz slatkiša.

4. Prestanite da se bojite voća!
Izbjegavanjem voća dolazi do sve veće potrebe za slatkišima. Pronađite voće koje vam ne smeta i uživajte u svakom obroku.

5. Ne dajte da vam emocije vladaju organizmom. Zapitajte se kakve posljedice ostavljate na njega unošenjem otrova koji nema nikakvu korist za vaše tijelo osim što stvara ovisnost i izaziva još veću potrebu za njim.
Ako vam se ne jede, ne jedite ga, čak ni iz kulture na nekim slavljima.

Unos namirnica se odražava na našem spoljašnjem izgledu, koži, kosi, noktima, zubima…
Ljepota dolazi iznutra, pazite šta jedete da se ne bi kajali kasnije.

Važnost vitamina D3!!

Vitamin D igra važnu ulogu u našem organizmu. On je jedan od važnih izvora energije i također reguliše naše raspoloženje.
Vitamin D pomaže kod izgradnje kostiju, srca, živaca, kože i zubi. Također podržava zdravlje štitnjače koja održava razinu energije, zdravu tjelesnu težinu te pospješuje metabolizam.

Kada sunce obasjava tijelo, ono samo stvara vitamin D. Sunce je najveći izvor vitamina D, često kao takvo nije dovoljno svim ljudima. Njegov nedostatak uzrokuje niz zdravstvenih problema.

Znanstvenici ističu da osobe koje imaju višu razinu vitamina D imaju manji rizik od nastanka dijabetesa tipa.
Također vitamin D igra važnu ulogu kod aktiviranja imunološkog sustava da bi se odbranio od bolesti, poput gripe.

Nedostatak ovog važnog vitamina može rezultirati većim rizikom od zaraze virusnim infekcijama.

Naime, nedostatak vitamina D može uzrokovati rak, depresiju i bolesti srca.

Mnogi ljudi misle da je prekomjerno izloženje suncu rješenje za unos dovoljne količine ovog vitamina, međutim nakon što je vaša koža izložena suncu, vašem tijelu treba 48 sati da proizvede vitamin D.

Vitamin D možete uzimati putem prehrane kao što su riba i riblja ulja, slatki krompir, sjemenke suncokreta, goveđa je trica, žumanjak jajeta i gljive.
Stručnjaci kažu da je za njih najbolje da vitamin D uzimate putem prehrane i suplementacije.

Je li moguće biti fit i u 50-tim?

Pozitivan stav o životu, zdrave životne navike kao što su uravnotežena prehrana i redovna fizička aktivnost svakako pomažu da se osjećate dobro zdravo i energično, bez obzira na godine.

Zdrave životne navike su ako gledamo kao cjelinu, kao izgradnja kuće. Potreban vam je čvrst i dobar temelj pa zatim zidovi pa strujne instalacije, itd…
Postoji red u toj gradnji kao i kod životnih navika: glavni element u ovom slučaju je prehrana i hidratacija, spavanje, fizička aktivnost i nošenje sa stresom.

Prehrana i hidratacija se moraju prilagođavati aktivnostima, godišnjem dobu, potrebama i mnogim drugi faktorima.
Savjetuje se da u danima kada nemate fizičke aktivnosti količinu ugljikohidrata smanjiti na minimum, a prehranu temeljiti na mastima i proteinima koji će održavati normalnu funkciju organizma i održavanje mišićne mase te zdravlja općenito.

Što se tiče fizičke aktivnosti, ona obuhvaća sve vrste kretnje kao što je joga, pilates, trening snage, vožnja bicikla, hodanje, trčanje, planinarenje, uređenje vrta, čišćenje stana, itd.
Ključ je u podizanju srčanih otkucaja i širenju pluća radi dubljeg disanja usljed intenziteta aktivnosti.
Dakle koju god aktivnost da radite, radite je sa intenzitetom da podignete puls i malo se oznojite.

6-8 sati sna treba biti prioritet svim starijim osobom od 40 godina. Duže vrijeme nedovoljnog spavanja vodi kognitivnom propadanju, nervozi, paranojama i psihozama, prati ga i nemogućnost kontrolisanja apetita radi neravnoteže hormona leptina. Kada ne spavate dovoljno leptin opada a to rezultira stalnim osjećajem gladi, prejedanjem i usporavanjem metabolizma u konačnici.

Nositi se sa stresom je ključno za zdravlje!
Loša prehrana, dehidracija, manjak sna, previše fizičke aktivnosti i negativne misli mogu biti uzrok stresa.
Jednostavan način za smanjenje stresa pronađite u provođenju vremena sa dragim ljudima, bavljenjem aktivnostima koje volite, te rasterećenje rasporeda koja zahtjevaju ulaganje posebnog truda i vremena.

Postavite sebi cilj, makar to bio samo jedan tokom svake godine. Cilj je nešto sto nas treba motivisati i poticati na napredak.
Iako su ovo savjeti za one koji i nakon 50 godina života žele ostati fit, sve navedeno mogu primjeniti i ostale generacije za dostizanje uspjeha i životnog poboljšanja.

Chia sjemenke – zašto ih morate uvrstiti u svoju prehranu!

Sićušne sjemenke, koje su bijele ili tamnosmeđe do crne boje imaju visoku prehrambenu vrijednost.
Sadrže dosta proteina, vitamina A, B, E i D te minerale, kalcij, kalij, bakar, zeljezo, mangan i cink.

Chia sjemenke imaju osam puta vise omega-3 od lososa, šest puta više kalcija od mlijeka, tri puta više željeza od špinata, petnaest puta više magnezija od brokule, šest puta više bjelančevina od graha i četiri puta više fosfora od neobranog mlijeka.

Ove sjemenke imaju mnoge prednosti, visoku nutritivnu vrijednost prije svega. Ostaju dugo pohranjene bez gubitka svog svojstva.
Imaju vrlo pozitivan učinak na organizam, daju više energije, pomažu probavi i snižavaju holesterol.

Također, pomažu kod dijabetesa, želatinska ovojnica koju razvija chia sjeme u doticaju s vodom, može spriječiti naglo povećanje glukoze u krvi.
Veliki dio vlakana omogućava chia sjemenkama da na blag i prirodan način čiste crijeva i poboljšavaju apsorpciju hrane.
Jačaju zube i kosti, porcija chia sjemenki sadrži 18% preporučene dnevne doze kalcija.
Izvrstan su izvor bjelančevina za vegeterijance i ne sadrže holesterol.
U chia sjemenkama se nalazi triptofan, poznata aminokiselina koja poboljšava san, pomaže u regulisanju apetita i podiže raspoloženje.

Zbog visokog udjela vlakana i proteina kao i vrijednih nutrijenata, chia se posebno preporučuje osobama koje žele smršavjeti.
Ubrzavaju apsorpciju hrane i razgradnju masnoća u organizmu te daju dugotrajan osjećaj sitosti.

Chia sjemenke nemaju okusa, neće uticati na okus vaše hrane, što ih čini pogodnim za dodavanje raznim jelima.
Pomeže ih posipati po salatama, tostu, desertu, jogurt ili ih samljevene dodavati u smoothie.
Prije korištenja, preporučuje se natopiti ih u vodi ili mlijeku najmanje 10 minuta (može i preko noći).