Kako kontrolisati glad!

Ponekad se čini da, bez obzira koliko imamo, mi jednostavno želimo više. Ali sve to i nije nužno dobro za nas – dovoljno je da bacite brzinski pogled u, recimo, ormare ili frižider ili da se pogledate u ogledalo. E da, možda je najbolje da počnemo baš sa ogledalom, s obzirom na to da prohtjevi za hranom mogu biti posebno destruktivni po zdravlje. Da vidimo kako se oni mogu kontrolisati.

Zaključite šta vam se ustvari jede
Kada sledeći put budete imali prohtjev za hranom, zapitajte se da li ste pod stresom, tužni ili vam je dosadno. Ako je tako, vi vjerovatno jedete da popunite emotivnu prazninu. Vodite “dnevnik želja”, sedam ili više dana te zabilježite svaki put kakvog ste raspoloženja kada vas uhvati neodoljiva želja za hranom. Ako je okidač stres, vježbajte više. Ako vas samoća tjera da otvorite novu kesicu čipsa, pozovite nekoga i pričajte. Zapamtite da je pravu glad veoma lako utoliti; bilo koja vrsta hrane će vam pomoći. Emocionalna glad se, s druge strane, obično manifestuje kroz prohtjeve za specifičnom vrstom hrane, kao što su brza hrana i slatkiši.

Refinisani ugljikohidrati
Drugi veliki razlog želje za proždrljivošću je hrana “zasićena” rafinisanim ugljenim hidratima. Ako za doručak konzumirate nešto slatko (palačinke, bijeli hljeb i neki slatki namaz, krofne), dobićete dobar nivo energije od šećera i ugljenih hidrata, međutim već polovinom jutra ćete biti gladni. Da bi stabilisali nivo šećera u krvi i apetit, počnite da konzumirate više proteina i vlakana. Već sutra doručkujte jaja i hljeb od integralnih žitarica ili zdjelu žitarica bogatih vlaknima te ćete tako, bez problema, biti siti do ručka.

– Veliki broj ljudi misli da su gladni kada su, zapravo, žedni. Popijte čašu vode i sačekajte par minuta da vidite da li je želja za hranom splasnula.

– Odvraćanje pažnje od prohtjeva možete uraditi na nekoliko načina: operite zube, provjerite e-mail, pozovite prijateljicu, otiđite u šetnju. U većini slučajeva, ljudi su otkrili da uopšte nisu bili gladni već da su samo imali prohtjev za hranom.

Prava istina o kolagenu (podmladite svoju kožu)!

Kolagen je jedan od najzastupljenijih proteina u ljudskom organizmu. Čak 75% organa u svom sastavu ima kolagen, a kolagen je glavni sastojak vezivnog tkiva.

Kolagen je sveprisutan element i jedan od najkorisnijih proteina u ljudskom organizmu koji čini gotovo 30% od ukupnog broja proteina, a glavni je sastojak kože, kostiju i vezivnog tkiva. Vezivno tkivo jedno je od temeljnih tkiva te zajedno s hrskavičnim i koštanim čini potporno tkivo rasprostranjeno po cijelom organizmu.

Kolagen u svom sastavu sadrži 19 različitih aminokiselina, zbog čega se često naziva kompleksnim proteinom. Aminokiseline kolagena podrazumijevaju mješavinu neesencijalnih i esencijalnih tipova aminokiselina. Građen je od tri uzvojita polipetidna lanca od kojih svaki sadrži ponavljajući triplet aminokiselina, čime svaki broji čak 1400 aminokiselina.

Od 19 otkrivenih vrsta kolagena, četiri najvažnija kolagena označavaju se rimskim brojevima. Pa tako postoje: tip I koji je najzastupljeniji u kostima, tip II koji čini većinski dio hrskavice, a tipom III prožeta su embrionalna tkiva (krvne žile i probavni sustav). Tip IV nalazi se u bazalnim membranama i tvori svojevrsnu mrežu, dok tipovi I, II i III čine 90% ukupnog udjela kolagena u tijelu.

Uloga kolagena u organizmu
Kada govorimo o ulozi kolagena, govorimo zapravo o ulozi samog vezivnog tkiva – ono povezuje kosti u zglobove i gradi ovojnice oko organa, obavija mišiće i mišićne grupe, štiti krvne žile i živce. Osim toga, kolagen je najpoznatiji po tome što pomaže održanju elasticiteta kože i spajanju tetiva i zglobova. Ljudski organizam ima sposobnost sinteze kolagena, ali starenjem postepeno gubi tu mogućnost što se očituje u smanjenju elastičnosti i gipkosti kože, odnosno, rezultira nastankom bora i bolova u zglobovima. Nedostatak kolagena, između ostalog, može uzrokovati i brojne poremećaje koštanomišićnog sustava, poput artritisa.

Osim starenja, postoje i drugi čimbenici koji uvjetuju nedostatak kolagena, poput prehrane, pušenja, slabe tjelesne aktivnosti i dehidracije. Pretjerani unos alkohola i kofeina isto tako može pospješiti gubitak kolagena.

Stil života i prehrana djelomično mogu usporiti gubitak kolagena, a ljudi se sve više pouzdaju u supstancama s kolagenom koje su dostupne kao dodatak prehrani. Sve popularniji su dodaci prehrani koji dolaze u obliku tableta, praha ili kapsula, kao i kozmetički proizvodi s dodatkom kolagena koji se koriste u svrhu pomlađivanja kože te injekcije s kolagenom koje uklanjaju bore, a najčešći konzumenti su žene. Osim kolagena kao dodatka, proizvodi za njegu kože u zadnje vrijeme izdvajaju vitamin C kao ključan faktor u generaciji zastarjele i nedovoljno elastične kože. Antioksidansi koji se nalaze u vitaminu C mogu pojačati proizvodnju kolagena.

Osim vitamina C, postoje čimbenici koji potiču proizvodnju kolagena, a u organizam ih je najjednostavnije unijeti hranom. Hrana bogata kolagenom svakako je hrana bogata proteinima – jaja, perad, riba, gljive, orašasti plodovi, zeleno povrće i citrusi.

Pored hrane, biljke poput aloa vere od davnina se koriste za liječenje rana na koži, a danas su široko konzumirani u raznim oblicima. Gel aloa vere pri nanosu na kožu hladi i ublažava kojekakve opekline i ubode te zateže kožu. Razlog tome je što biljka aloe vera potiče razgradnju kolagena kada se nalazi na koži ili primjenjuje oralno.

Ako bolujete od artitisa ove namirnice morate uvrstiti u svoju prehranu!!

Osteoartritis je bolest zglobova koja čini gotovo polovicu svih vrsta artritisa, a jedan je od najčešćih medicinskih problema u svijetu.

Brojni su uzročnici razvoja osteoartritisa. Iako među rizične činitelje ubrajamo i godine, istraživanja su pokazala da osteoartritis nije neizbježan dio starenja. Tako naprimjer, pretilost može dovesti do razvoja osteoartritisa u koljenom zglobu.
Pravilan odabir namirnica može ublažiti posljedice ove bolesti, pa pogledajte koje su to:

Bijeli luk
Studije su pokazale kako osobe koje konzumiraju namirnice poput bijelog i crvenog luka, rjeđe pokazuju simptome ranog razvoja osteoartritisa. Znastvenici vjeruju da sastojci iz ovih namirnica smanjuju oštećenje enzima u stanicama.

Kurkuma
Sadrži fitokemikaliju kurkumin koji se pokazao kao izvanredna pomoć u liječenju raznih oboljenja.

Riba
S obzirom da naše tijelo ne može samo proizvesti Omega-3 masne kiseline, moramo ih unijeti putem prehrane. Rudnici omega-3 masnih kiselina su ribe poput lososa, tune, sardina i sleđa te oraha. Postoje jaki dokazi da omega-3 utječe na zdravlje, tako da ne samo da pomaže spriječiti bolest nego usporava njeno napredovanje, potencijalno držeći osteoartritis pod kontrolom.

Brokula
Iako se vjeruje kako je osteoartritis nezaobilazni dio starenja, znastvenici na East Anglia Sveučilišta vjeruju kako će uskoro otkriti način za sprječavanje spomenute vrste artritisa. Potencijalno rješenje je prirodni, bioaktivni sastojak pod nazivom sulforafan. Moguće ga je naći u kupusnjačama, pogotovo brokuli. Spomenuti sastojak blokira enzime koji uzrokuju uništavanje zglobova kod osteoartritisa. No stručnjaci su uvjereni da sulforafan može usporiti pa čak i spriječiti nastajanje neugodne bolesti.

Zeleni čaj
Za umirivanje simptoma osteoartritisa povremeno seni priuštite šolju zelenog čaja.

Maslac od kikirikija
Kalcij i vitamin D skriveni u kikirikiju doprinose zdravlju kostiju i zuba. Na taj se način dugoročno sprječava rizik od osteoporoze tijekom kasnijih godina života. Sadrži i vitamin B3 (niacin) koji dokazano bolje od placebo lijekova umiruje upale i povećava fleksibilnost.

“Total Body” Fitness program uveliko počeo: pridruži se najvećoj družini u gradu!

Nova Body Control sezona aerobica već je uveliko počela na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport u Tuzli.

Individualni pristup klijentu u toku trening, savjeti za prehranu prije i poslije treninga, izrada kartona klijenta sa osnovnim morfološkim parametrima. Permanentna kontrola strukture tijela tokom trenažnog perioda od ove sezone ponovo dostupna svim damama koje u cilju imaju unaprijediti svoje zdravlje i izgled.

Total Body program predstavlja drugačiji koncept treninga, dosta funkcionalnijeg tipa u kojem su uključene sve mišićne skupine.
Ples, zabava, vježbice i pozitivna atmosfera je ono što krasi ovu fitness družinu.

Termini:
Utorak: 19:20h
Četvrtak: 19:20h
Nedjelja: 18h

“Imamo odličnu povratnu informaciju, naše klijentice su prezadovoljne, aktivne i postižu sve bolje rezultate koje dokazujemo redovnim kontrolama,” kaže trener Nedim Musić.

Dođi i uvjeri se u napredak koji ostvarujemo zajedno!

 

 

 

Najčešće povrede koljena (uzroci i oporavak)

Koljeno je jedan od najkompliciranijih zglobova, a predstavlja spoj između natkoljene (femur) i potkoljene kosti (tibia) pokrivene hrskavicom, između kojih se nalaze 2 meniska u funkciji amortizacije, zglobna čahura i sinovijalna opna koja sudjeluje u lučenju sinovijalne tekućine koja podmazuje zglob, sprečavajući pritom oštećenja koja nastaju trenjem koštanih struktura. S prednje strane se nalazi kost iver (patela) koja usađena u tetivu m. kvadricepsa ima ulogu povećanja ekstenzije potkoljenice gdje iver djeluje kao poluga, povećavajući ugao pod kojim tetiva može bolje djelovati.

Koljenski zglob jedan je od najvećih zglobova na tijelu koji ima važnu ulogu u kretanju. Prenosi sile od stopala prema trupu pri stajanju, hodanju ili trčanju i važno je da su koljenske strukture zdrave, intaktne, kako ne bi dolazilo do bolova i onemogućavanja kretanja.

Sportovi kao što su trčanje, košarka, hokej, fudbal, biciklizam, borilački sportovi i drugi, mogu povećati rizik od bolova i povreda koljena. Sportovi u kojima se koriste kopačke, iznenadne promjene u pravcu kretanja, zajedno sa kontaktnim sportovima, su uobičajeni rizici za povredu koljena. Starije osobe mogu biti izložene većem riziku od povrede koljena zbog pada i osteoporoze. Žene mogu biti izložene većem riziku od povreda prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL) i patelarnih povreda, zbog anatomije ženskog kuka i bedrene kosti i ugla pod kojim je koljeno nagnuto i mišićnoj funkciji. To može dovesti do chondromalacia patella (CMP), upale ili iritacije donje strane patele. Također prekomjerna težina može biti faktor rizika za povredu koljena, jer prekomjerna težina pravi veliko opterećenje na zglobove donjih ekstremiteta. Pretjerano treniranje, neadekvatna ili nedovoljna obuka za sport, ali i neispravna rehabilitacija akutnih povreda takođe mogu dovesti do povreda koljena.

Ako je povreda akutna, glavni simptomi će najverovatnije biti bol i otok (edem) zgloba koljena, ako je povreda hronična ili prekomjerna, simptomi klika, iskakanja i povremenog bola će biti izraženiji. Različite vrste uobičajenih povreda koljena na koljenu definirane su zahvaćenom anatomijom koljena i mehanizmom kojim je povrijeđeno:

  • Uganuća (dystorsio) koljena dovode do povrede ligamenata ili meniskusa koji drže koljeno stabilnim.
  • Kontuzija (contusio) koljena nastaje dejstvom jake sile tj. udarom koje može dovesti do višestrukih povreda zgloba koljena.
  • Istegnuća (distensio) koljena, kada su istegnute tetive ili mišići koji okružuju koljeno, obično zbog hiperfleksije ili hiperekstenzije koljena.
  • Burzitis (bursitis) koljena nastaje kada je vrećica ispunjena tekućinom u koljenu iritirana, upaljena ili inficirana.
  • Ruptura meniskusa (tear of a meniscus) mogu nastati kod oštećenja unutrašnjosti koljena.
  • Dislokacija (dislocatio) zglobova koljena može nastati usljed velikih udara, uticajem jakih sila na koljeno (sport, nesreće na motornim vozilima).
  • Frakture (fractura) koljena nastaju kod direktnih udaraca u kost.
  • Prekomjerne povrede koljena (overuse knee injuries) uključuju sindrom patelofemoralnog bola (koji se često naziva “koljeno trkača”, koji uzrokuje bol na prednjem dijelu koljena), slabost i degeneraciju hrskavice ispod koljena (chondromalacia patella).
  • Osgood-Schlatterova bolest (OSD) stanje kod djece uzrokovano rastom šiljaka koji uzrokuju bol u koljenu i oticanje ispod koljena.

Medicinski tim koji može biti uključen u liječenje povrijeđenog koljena uključuje doktore ortopede, fizioterapeute, radne terapeute ili druge specijaliste za rehabilitaciju. Ukoliko je povreda koljena povezana sa sportom, potrebna je konsultacija specijaliste sportske medicine. Veće povrede koje uključuju puknuće (rupture) ligamenata, nestabilnost zglobova koljena, oticanje, smanjen obim pokreta ili frakture zahtijevaju konsultaciju ortopeda. Dijagnozu povrede koljena postavlja doktor na osnovu historije povrede, fizičkog pregleda, a ponekad i upotrebom rendgenskih snimaka ili MRI-a (magnetne rezonance).

Održavanje jakih, fleksibilnih mišića nogu i traženje hitne medicinske pomoći za sve povrede koljena je neophodno da bi se osigurala precizna dijagnoza i odgovarajući tretman povrede. Osim toga, održavanje snažnih mišića potpornih nogu i vježbanje radi prevencije povreda će pomoći da se koljeno održi zdravim tokom čitavog životnog vijeka. Liječenje povreda koljena zavisi od vrste i težine povrede i može uključivati ​​RICE terapiju (odmor, led, kompresiju, elevaciju), fizikalnu terapiju, imobilizaciju ili operaciju.

 

Evo kako sindrom policističnih jajnika utiče na vašu tjelesnu težinu!

Ako vam je dijagnostifikovan sindrom policističnih jajnika, velike su vjerovatnoće da ste doživjeli različite promjene u vašem organizmu, od čega je jedna od istaknutijih promjena tjelesne težine. Pojava bubuljica, kao i promjena tjelesne težine uzrokovane su povećanjem testosterona u organizmu.
Evo kako sindrom policističnih jajnika utiče na vašu tjelesnu težinu.

INSULINSKA REZISTENCIJA
Testosteron je povezan sa visokom otpornošću na insulin, radi čega ćete brzo i lako skupljati neželjene kilograme, naročito u području stomaka. To će vas lako odvesti i do dijabetesa, ako niste dovoljno pažljivi prilikom odabira namirnica koje unosite u svoj organizam. Kako biste to spriječili, trebali biste provjeravati često nivo šećera u krvi i dodavati cimet u ishranu. Osim toga, začini mogu pomoći prilikom balansiranja nivoa šećera u krvi.

Moguće je da vam doktor uključi suplement inozit, koji je sličan vitaminu B, a koji snižava nivo testosterona kao i nivo otpornosti na inzulin, što direktno utiče i na regulisanje tjelesne težine. Osim njega, koristan može biti i metformin, koji pospješuje rad jetre, kako ne bi proizvodila višak šećera.

DEPRESIJA
Žene sa sindromom policističnih jajnika imaju češće promjene raspoloženja, što utiče na depresiju. A s obzirom na to da depresija direktno utiče na promjene tjelesne težine, moguće je neželjeno debljanje, prvenstveno zbog nedovoljnog kretanja i pripreme zdravih obroka.

Ako mislite da patite od depresije, posavjetujte se na vrijeme sa svojim doktorom kako ne biste pogoršali psiho-fizičko stanje.

OSLABLJEN METABOLIZAM
Sa sindromom policističnih jajnika vaš metabolizam je usporeniji nego inače, a unos kalorija manji u odnosu na žene koje nemaju pomenuti sindrom. Svaki višak koji unesete povećava rizik od gojaznosti. Zato se za vrijeme dijeta dešava da organizam već nakon unosa određene hrane žudi za novom količinom, što efikasno možete spriječiti unosom čia sjemenki, špinata i kelja, omega-3 masnih kiselina, tunjevine i lososa.

Osim toga, vježbanjem prije jela možete ubrzati metabolizam. Kada vježbate, omogućavate mišićima da sačuvaju šećer, što snižava nivo insulina i ubrzava proces sagorijevanja. Preporučuje se vježbanje od devedeset minuta prije obroka ili nakon njega.

DEBLJANJE
Sa sindromom policističnih jajnika javlja se i novi problem: šta god da pojedete, imaćete osjećaj da se to automatski lijepi za vaš stomak, stražnjicu ili noge. A onda će izgledati nemoguće izgubiti višak kilograma. Povećanjem testosterona povećavaju se mogućnosti za promjenu tjelesne težine, ali i nastanak bubuljica i akni.

Kada se ujutro probudite, vaš organizam bi trebao trošiti energiju sve do narednog jela. Ali, ako imate sindrom policističnih jajnika, to neće biti tako – biće potrebno dva puta više energije da biste sagorjeli sve što ste pojeli.

Pijte dosta vode prije obroka, kako biste zavarali želudac i pojeli onoliko koliko vam zaista treba.

Genetski modifikovana hrana (SPAS ILI PROPAST ZA ČOVJEČANSTVO)!!

Dok neki ljudi u genetski modifikovanoj hrani vide logičan i neophodan razvoj nauke i njene primjene u poljoprivredi, drugi se zalažu za organsku hranu. Šta je istina?

Šta je genetski modifikovana hrana najbolje možemo objasniti ovako:
Genetski modifikovan klip kukuruza ima u svojoj ćeliji ubrizgan DNK bakterije. Takav DNK proizvodi otrovni pesticid u samoj ćeliji biljke. Ovaj pesticid se ne može oprati i nikada i nikakvom obradom namirnice neće nestati. On završava u vašem tijelu. Sad za sada, (ne)poznatim posljedicama po zdravlje.

GMO predstavlja genetski modifikovane oragnizme (biljke, životinje, mikroorganizme), koji imaju transplantovane gene iz drugih organizama. GMO hrana otporna je na štetočine, herbicide, gljivice i viruse, i uglavnom je ljepšeg ukusa i raste brže u odnosu na organske proizvode.

GMO činjenice:

– Biljka dobiva gen kojim sama postaje pesticid. Takvu biljku mi jedemo. Ne onu koja je prskana pesticidom od spolja, već onu koja u sebi nosi gen otrova za insekte.
– Narušava ekosistem jer GMO biljka oštećuje druge, prirodne organizme. Npr. – gen koji ima osobinu pesticida, dokazano uništava pčele i leptire.
– Zemljište na kojem se jednom posije GMO sjeme, narednih 10 godina je jalovo za svaku prirodnu kulturu koja je ranije bila sijana tradicionalnim načinom.
– Nijedna laboratorijski proizvedena biljka ne može imati za čovjeka vrijedniji nutritivni sastav od one biljke koja je nastala prirodnim putem, u prirodi. Dokazano je da GMO hrana povećava alergijske reakcije i stvara nove.
– Broj gladnih u svijetu se nije smanjio značajno u posljednjih 20 godina koliko se laboratorijski proizvodi GMO sjeme.
– Postoje brojna istraživanja koja dokazuju štetnost GMO po prirodu, ljude i životnje, ali su brzo diskreditovana, uvijek sa stanovišta metodologije istraživanja.

Organski proizvodi posebno su naznačeni. Potražite proizvode sa oznakom 100% organsko, organsko ili Napravljeno od organskih sastojaka (Made with organic ingredients). Samo oni garantuju da u proizvodu nema ni tragova genetski modifikovanih jedinjenja.

GMO hrana izgleda savršeno. Pravilnog je oblika, sve voće i povrće je iste veličine, a rok trajanja je značajno duži u odnosu na drugu hranu, jer im dodati geni pružaju otpornost na negativne spoljašnje uticaje. Na primer, gen bacila Bacillus thuringiensis koji se dodaje GMO hrani proizvodi toksin koji odbija štetočine. Zato, ako primjetite da insekti dodiruju povrće, znajte da je verjovatno organskog porekla.

Dok zagovornici GMO navode da nema dokaza da genetski modifikovana hrana nepovoljno utiče na ljudsko zdravlje i okolinu, da su GM biljke korisne jer smanjuju upotrebu hemije i vještačkih đubriva i doprinose rješavanju gladi u svijetu kao i liječenju nekih bolesti poput dijabetesa, protivnici izražavaju bojazan i ističu da GM hrana može da bude uzročnik mnogih bolesti.

Beta-alanin i njegov pozitivni učinak na sportski performans!

Beta-alanin je neesencijalna aminokiselina, što znači da ga naše tijelo može samo proizvesti. Iako se većina aminokiselina koristi kao gradivni dijelovi proteina, neke, kao što je beta-alanin mogu se u organizmu koristiti za sintezu nekih drugih spojeva. U slučaju beta-alanina, on se zajedno s histidinom koristi za sintezu karnozina koji se kao takav nakuplja u našem mišićnom tkivu. Karnozin reducira akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tokom tjelesne aktivnosti čime dovodi do povećanja tjelesnog performansa.

Kako beta-alanin djeluje?
Mehanizam u podlozi djelovanja beta-alanina je vrlo vjerojatno činjenica da njegovom suplementacijom dolazi do povećanja koncentracije karnozina u mišićima. U našim mišićima, u uobičajenim uvjetima, ima dovoljno visokih koncentracija histidina za proizvodnju karnozina, međutim koncentracije beta-alanina su limitirajuće, nema ga u dovoljnim količinama. Suplementacijom s beta-alaninom povećavamo njegove razine u mišićima čime omogućujemo nastanak karnozina i povećanje njegovih koncentracija do čak 80%.

Tokom aktivnosti visokog intenziteta, glukoza se koristi kao glavni izvor energije u mišićima, usred toga dolazi do proizvodnje mliječne kiseline i posljedično laktata te vodikovih jona.

Karnozin djeluje kao pufer vodikovih jona u mišićnim stanicama. Tokom aktivnosti visokog intenziteta može doći do akumulacije vodikovih jona u mišićnim stanicama čime dolazi do velike degradacije u sportskom performansu (dolazi do pojave umora). Povećana kiselost (acidoza) u mišićima blokira razgradnju glukoze i reducira sposobnost mišića za kontrakcijom. Veće količine karnozina u stanicama mogu pomoći u ublažavanju takvih negativnih efekata vodikovih jona usred snižavanja, tj. sprječavanja nastanka acidoze u mišićnim stanicama.

Normalno, s obzirom na to da beta-alanin povećava koncentracije karnozina u mišićnim stanicama, pomaže u sprječavanju nastanka acidoze u mišićima i posljedičnog pada sportskog performansa.

Koje su koristi korištenja beta-alanina?
– Povećava vrijeme do pojave umora
Drugim riječima, pomaže vam u mogućnosti da određenu tjelesnu aktivnost provoditi duži vremenski period. Istraživanja pokazuju da se ukupni napravljeni rad tokom aktivnosti povećava za 13%, suplementacijom kroz 4 sedmice.
– Posebno koristan kod aktivnosti kraćeg trajanja
– Kod starije populacije, beta-alanin povećava mišićnu izdržljivost.
– Kod treninga snage, beta-alanin može povećati ukupni volumen treninga i smanjiti osjećaj umora nakon istoga.

NAPOMENA: Suplementacija beta-alaninom može dovesti do parestezije, osjećaja pečenja/trnci po koži. Potpuno bezopasna pojava, međutim za neke može biti neugodna. Ako vas zabrinjava mogućnost pojave parestezije, dobra strategija je raspodijeliti ukupnu dnevnu dozu na više manjih koje se unesu u različitim dijelovima dana (do 0,8 grama po jednoj dozi).

Kalorijski deficit neophodan za gubitak kilograma (VAŽNO UPOZORENJE)!!

Kalorijski deficit je pojam koji označava da je energetska vrednost hrane koja se konzumira manja od energije koju potrošite, što rezultira mršavljenjem. Ako sprovodite plan mršavljenja kalorijskim deficitom, morate biti veoma pažljivi, da vas ne bi zadesile nepredviđene zdravstvene poteškoće.

Kreiranje kalorijskog deficita je osnovni uslov za gubitak kilaže.

Svaka dijeta funkcionise tako sto kreirate kalorijski deficit, odnosno jedete manje kalorija nego je vasem tijelu potrebno. Na taj nacin tijelo je primorano da trosi energiju iz svojih rezervi (masnih naslaga).

Svaka dijeta vremenom usporava metabolizam.
Sto vise vremena provedemo na dijeti nase tijelo usporava metabolizam kako bi se usporilo gubitak masnih naslaga.

Usporavanje metabolizma se ne desava preko noci, koliko ce se metabolizam usporiti zavisi od toga koliko je velik deficit, ali koliko se tijelo pojedinca brzo adaptira na kalorijski deficit.

Adaptaciju i usporavanje metabolizma ne mozemo sprijeciti. Jedino na sto mozemo uticati jeste da usporavanje metabolizma ne dovede do drugih zdravstenih problema.

Koliko vremena provesti na dijeti i kada uraditi prekid dijete?

U zavisnosti koliko brzo gubite kilograme i koliko ste % masnih naslaga izgubili za odredjeni period, dijeta moze trajati i preko sest mjeseci.
Ako je rijec o postepenom gubitku masnih naslaga (0.5 do 0.85 % od vase tjelesne tezine sedmicno) onda mozete duzi vremenski period provesti u kalorijskom deficitu.

Negativne posljedice dugotrajnog deficita su usporavanje rada stitne zlijezde, pad imuniteta, gubitak misicne mase, gubitak ciklusa ili pad libida kod muskaraca.

U zelji da napravite “brze” rezultate i izgubite sto vise kilograma za kraci vremenski period mozete sebi donijeti vise stete nego koristi.

Nije rijedak slucaj da djevojke izgube ciklus pokusavajuci skinuti kilograme.

Deficitarno se hraniti cijele godine nije zdravo, jednostvno morate imati periode kada unosite vise kalorija, radite na izgradnji misicne mase i ubrzanju vaseg metabolizma.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti!

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila.

U razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, pa tako i kod nas, kardiovaskularne bolesti (KVB) su glavni uzrok smrtnosti, a drugi vodeći uzrok smrti radnoaktivne populacije (20-64 godine starosti).
Kardiovaskularne bolesti su značajan javnozdravstveni problem jer uzrokuju veliko ekonomsko opterećenje zbog troškova liječenja i smanjene produktivnosti zbog izostajanja s posla, uzrokuju nesposobnost, invaliditet i prijevremnu smrtnost.

Uzimajući u obzir sve rizičnije ponašanje populacije, poput pušenja, nedovoljne tjelesne aktivnosti i nepravilne prehrane, i to već u ranoj životnoj dobi, neophodno je započeti s mjerama prevencije rizičnih čimbenika za nastanak KVB uz promicanje zdravih životnih stilova.

Unapređenje i promicanje zdravlja su prve mjere u nizu intervencija u prevenciji KVB, kojima je cilj stvaranje takve životne i radne sredine (poput zdravih uvjeta stanovanja, uvjeta rada, prehrane, omogućavanje rekreacije i tjelesne aktivnosti, jačanja društvene potpore…) koje će pozitivno utjecati na zdravlje odnosno neće štetiti zdravlju. Mjere unapređenja zdravlja se primjenjuju u zdravih osoba sa svrhom da se bolest ne razvije.

Izbjegavanje i smanjivanje nezdravih načina života i svih rizičnih čimbenika (prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti, smanjenje prekomjernog unosa zasićenih masti i soli, smanjenje prekomjerne tjelesnu težine…) uz odabir po zdravlje poželjnih ponašanja nastoji se spriječiti razvoj bolesti. Pravodobim otkrivanjem prvih znakova bolesti putem probira, sistematskih pregleda, samopregleda i drugih dijagnostičkih postupaka moguće je uspješno intervenirati, odnosno poduzeti odgovarajuće terapijske mjere u svrhu sprečavanja pogoršanja bolesti, razvoja komplikacija i nesposobnosti. Važan dio prevencije KVB je otkrivanje rizičnih populacijskih skupina, koje imaju povećani rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti.

Uspješna i učinkovita prevencija KVB zahtijeva svobuhvatan multisektorski pristup (zdravstvo, obrazovanje, gospodarstvo, industrija hrane, poljoprivreda, zakonodavstvo…), političku potporu i participaciju pojedinca, zajednice, stručnjaka, medija i vladajućih struktura i na nacionalnoj i na regionalnoj odnosno lokalnoj razini.