Tjelesne aktivnosti utiču na vaš  mozak. Mladi sve više vremena provode pred tv-om i računarom, što vodi ka pasivnijem načinu života. Vježbanje potiče cirkulaciju, krv dolazi do mozga i on aktivnije radi. Na taj način intelektualne sposobnosti dolaze do izražaja u punom kapacitetu, a tijelo zadržava fit formu. Vježbanje pomaže u izgradnji mišića, ali i sprječava oboljenja srca. Neka istraživanja su pokazala da tjelesna aktivnost sprječava nastanak Alzheimerove bolesti.

Tjelesna aktivnost prijetelj je i vašem tijelu i mozgu. Osobe koje aktivno vježbaju pokazuju veće rezultate u rješavanju intelektualnih zadataka, poput učenja stranih jezika, ispunjavanja križaljki i sl.

Istraživanja pokazuju da kontinuirano vježbanje, ne samo da trenutno stimulira rad mozga, nego trajno utiče na njegov bolji rad i u kasnijim godinama života. Proces počinje u mišićima. Svaki put kada se mišići zgrče i opuste, u tijelu pokreću hemijski proces, proizvodeći tako i kolostrum IGF-1 koji putuje kroz krvotok do mozga. Inače, kolostrum IGF-1 nalazi se u majčinom mlijeku. Beba koja doji u prva 24 sata, dobije ogromnu količinu potrbnih vitamina, minerala, proteina, imunoglobulina, aminokiselina i hormona rasta.

Aktivne odrasle osobe imaju manju vjerovatnoću različitih upala u mozgu. Vježbanjem se pospješuje lučenje dopamina, serotonina, norepinefrina koji je neurotransmiter, koji pomažu da zadržite koncentraciju i smirenost. Međutim, kao što morate kontinuirano vježbati da biste zadržali idealnu tjelesnu težinu, isto morate raditi i za bolju formu vašeg mozga. Vježbanje u mladosti neće pomoći vašem mozgu u poznijim godinama života. Za idealno stanje tijela i mozga morate kontinuirano vježbati.

(body.ba)