Bolesti štitne žlijezde: uticaj na trening i način treniranja!!

U nastanku bolesti štitne žlijezde važan je faktor nasljedna komponenta, a stres u bilo kojem obliku često se navodi kao provocirajući faktor za nastanak bolesti.

Štitna žlijezda je smještena sa prednje strane vrata, prosječne težine oko 25 grama. Zbog svog položaja lako je dostupna pregledu. Leptirastog je oblika, sastoji se iz dva režnja koji su povezani istmičnim dijelom. Režnjevi su sastavljeni iz folikula obloženih kockastim epitelom unutar kojih se nalazi koloid s deponovanim hormonima.

Štitna žlijezda luči četiri hormona:
– tiroksin (T4)
– trijodtironin (T3)
– reverzni trijodtironin (rT3) koji imaju značajnu ulogu u energetskom metabolizmu i
– tireokalcitonin koga luče parafolikulske ćelije i koji učestvuje u homeostazi kalcijuma.

Štitna žlijezda funkcioniše u jednom složenom sistemu povezanosti s višim centrima, korom mozga, hipotalamusom i hipofizom, kao i perifernim tkivima.

Bolesti štitne žlijezde se prema funkcionalnom stanju mogu podijeliti na
– hipertireoidne (pojačana funkcija)
– hipotireoidne (smanjena funkcija).

Prema morfološkom kriteriju bolesti štitne žlijezde se mogu podijeliti na tumorske i netumorske.

Poremećaji štitnjače postaju sve češća pojava današnjice. Žene obolijevaju 5 puta češće nego muškarci. Prema posljednjim podacima svaka 20 osoba ima neki od oblika poremećaja štitne žlijezde. Razlog takvoj učestalosti je stresan način života, uneravnotežena prehrana, hormonalne promjene u trudnoći i menopauzi te genetska predispozicija. Bolesti štitnjače se manifestiraju kao poremećaj u proizvodnji i izlučivanju hormona štitnjače.

Štitna žlijezda je odgovorna za produkciju hormona za reguliranje metabolizma, bilo da se radi o pretjeranom ili nedostatnom izlučivanju hormona ono utječe na fizičku aktivnost.

Hipertireoza
Kod pretjeranog izlučivanja hormona štitnjače javljaju se neželjene posljedice kao;
– Pojačano gubljenje na težini
– Insomnija (nesanica)
– Osteoporoza
– Pojačano znojenje i netolerancija na toplinu
– Anksioznost

Koji oblici vježbanja su inicirani kod hipertireoze
Trening snage je mnogo važniji od aerobnog treninga, jer trening snage ima bolji učinak na kosti i izgradnju mišića. Takav način vježbanja će prevenirati osteoporozu i gubitak mišićne mase koja se zbog prebrzog metabolizma brže gubi. To ne isključuje kardio vježbe, one mogu biti sastavni do svakog treninga ali u postotku od 20 %.

Jako je važno da između treninga prođe 48 sati da bi se organizam mogao oporaviti. Što bi značilo da su 3- 4 treninga tjedno optimalna za osobe koje imaju pojačanu funkciju štitnjače.

Hipotireoza
Smanjeno lučenje hormona štitnjače će uzrokovati:
– Dobivanje na težini bez dodatnog unosa hrane
– Pretjeran umor
– Depresivna stanja
– Pretjerani osjećaj hladnoće

Ne postoji sumnja da je vježbanje važan dio terapije za normalno funkcioniranje s nekim od oblika hipotireoze. Svejedno svaka vježba nije primjerena i potrebno je znati neke činjenice da bi imali maksimalan benefit od fizičke aktivnosti.

Koristi od fizičke aktivnosti u slučaju da imate neki oblik hipotireoze su sljedeći;
– Otpuštanje hormona rasta
– Pojačano izlučivanje tzv. hormona sreće
– Pojačana sinteza dušikovog oksida
– Poboljšanje osjetljivosti receptora na inzulin
– Podizanje imuniteta

Posljedica hipotireoze može biti i dijabetes tipa 2. Inzulin pomaže glukozi da uđe u stanice, a kada osoba postane rezistentna na inzulin šećer se gomila u krvi i javlja se dijabetes. Aerobni trening poboljšava osjetljivost na inzulin i povećava broj proteinskih molekula (transporteri glukoze).

Kod oslabljenog imuniteta sve posljedice hipotireoze se pogoršavaju. Najprirodniji način održavanja imuniteta je fizička aktivnost.

Aerobni način vježbanja je odličan izbor za pacijente s hipotireozom, jer preveniraju bolesti srca i krvnih žila i mnoga depresivna stanja koja se mogu javiti.
Jedini oprez pri fizičkoj aktivnosti je taj da ne smijete pretjerati. Tanka je linija između fizičke aktivnosti koja će biti korisna ili štetna kod ovog stanja.

Pretreniranost djeluje štetno na štitnjaču jer predstavlja određen stres za organizam, povećava upalu, slabi imunitet i troši nutritivne vrijednosti neophodne za normalan rad štitnjače. Da bi bili sigurni da radite dobro za svoje tijelo vaš puls ne smije prelaziti 70 % od maksimalnog pulsa.

Bolesti štitnjače nisu nimalo jednostavna stanja jer imaju utjecaj na velike sisteme u tijelu. Ako želite osigurati kvalitetan život morate svoj način života prilagoditi nastalom stanju. Da bi se osjećali dobro i usporili ili stopirali negativne posljedice oboljenja štitnjače morate prilagoditi prehranu i uklopiti u svoj svakodnevni život neki od oblika fizičke aktivnosti.