Slavni glumac se u 60-im nabildao za potrebe filma

Da su godine su samo broj, još jednom imamo čisti dokaz koji ovoga puta dolazi iz Hollywooda, a u centru pažnje se našao glumac kog će nakon transformacije u fantastično mišićavog starca samo rijetki prepoznati.

Potreba za glumcem koji je u šezdesetim godinama životnog vijeka, a koji je pritom u fantastičnoj tjelesnoj formi, pala je na slavnog J.K. Simmonsa, s tim da je ovaj drugi dio zahtjeva za ulogu tek postavljen pred njega da ih ispuni.

Koliko je zvijezda “Junoa“, “Spidermana” i “Whiplasha“, ozbiljno shvatila svoj zadatak, najbolje pokazuju fotografije objavljene od strane personalnog trenera Aarona Williamsona, koji se pohvalio napretkom svog klijenta.

Svaki put kada treniramo zajedno, ja zaboravim da on ima 61 godinu. Jako poštujem ovog lika“, te: “Subota ujutro, 61-godišnjak, i činjenje mladih generacija ljubomornim. Tako izgleda posvećenost“, opisi su koje je Williamson napisao ispod fotografija.

Film “Justice League” za čije se snimanje u teretani priprema J.K. Simmons, trebao bi izaći iduće godine, a radi se o avanturističko-fantazijskoj akciji, iza koje stoji tvorac ostvarenja “300” Zack Snyder.  (body.ba)

Kako pauze od treninga utiču na ljudski organizam?

Sve fizički aktivne osobe koje su treniranje učinile dijelom svoje svakodnevnice, nekada su se našle u fazi odmaranja od treniranja i tegova na kraće ili nešto duže vrijeme.

Interesantno je da se svaka od tih osoba, već prilikom povratka staroj rutini osjećala kao i na samim počecima, ali da su se onda počele dešavati ogromne promjene u tijelu, tako da se stara forma vratila nebrojeno puta brže nego kada je tijelo prvi put prolazilo sve te procese.

Stručnjaci su pokušali slikovito objasniti šta se događa u tijelu kada se napravi kraća, ili nešto duža pauza od treniranja.

Pauza u trajanju od jedne sedmice

Oni koji već godinama žive uz svakodnevne treninge, osobe su kojima kraća pauza do jedne sedmice može djelovati itekako povoljno. Odmor kog tijelo može iskoristiti za regeneraciju i nakupljanje energije, na istinske fitnes osobe znači poboljšanje kako fizičkog tako i psihičkog stanja, te je svakako nešto što se preporučuje nakon dugog vremena vježbanja bez prestanka.

Pauza u trajanju od 15-ak dana

Nakon perioda regeneracije i punjenja baterija za nove izazove, pauza produžena za još jednu sedmicu, već počinje djelovati negativno na tijelo sportiste. Aerobne sposobnosti dignute na visok nivo, već nakon 15 dana počinju opadati, jer veća količina krvi i kisika širom tijela, biva sve slabije dostupna.

Pauza duža od 4 sedmice

Pad aerobnih sposobnosti nakon dvije sedmice odmora se nastavlja, da bi nakon 4. sedmice njegov pad dostigao kritičnu tačku, u kojoj su aerobne sposobnosti tijela za 20% nižu od početnih.

Dugogodišnja pauza i nastavak aktivnosti

Koliko god pad tjelesnih sposobnosti bio vidljiv, prestanak aktivnosti i višemjesečna ili čak od nekoliko godina duga pauza, neće sputati tijelo koje je nekada bilo u jako dobroj formi, da neuporedivo brže ponovo dostigne formu, nego neko ko tek prvi put kreće u taj izazov.

Oko mjesec dana je potreban da se vrati najveći dio aerobnih sposobnosti, dok i vraćanje mišićne mase, zahvaljujući tzv. “mišićnoj memoriji” ide dosta brže nego kod ljudi koji nisu povratnici vježbanju. (body.ba)

Profesionalni sportisti žive 7 godina duže

Da život pod ekstremnim fizičkim pritiscima, kakvim su izloženi profesionalni sportisti, ne samo da nije ugrožavajući element po zdravlje kako se čini, već da je i jako zdrav, konačno su potvrdili i nedvojbeni rezultati naučnih istraživanja.

Istraživači sa Francuskog instituta za sport i fizičko obrazovanje, pozabavili su se sa analizom podataka o 2.814 francuskih olimpijaca od 1912. do 2012. godine, te došli do jako interesantnih zaključaka.

Naime, u poređenju sa ostalim ljudima, ovi profesionalni sportisti su živjeli sedam godina duže, što jasno govori o tome koliko ljudskom tijelu u stvari odgovara kada je fizički aktivno.

Od sedam godina koje su napravile razliku, istraživači su uvidjeli da je kod sportista rizik od smrti za dvije godine smanjen zbog manje izloženosti kardio-vaskularnim bolestima, a isto toliko i zahvaljujući manjem riziku od dobijanja karcinoma. (body.ba)

Prednosti redovne fizičke aktivnosti

Fizička aktivnost je jedan od odlučujućih faktora za održavanje, ojačanje i unaprjeđenje zdravlja. Ovo je savršen način da dovedete vaše tijelo u formu, a isto tako i vaš mentalni stav. Dugoročno i redovno vježbanje usporava proces starenja. Korisno je u prevenciji od nepravilnosti i oštećenja tijela, svih organa i tkiva. Umanjuje rizik od koronarne bolesti srca, hroničnih oboljenja, šećerne bolesti, nekih vidova tumora, gojaznosti, stresa, anksioznosti i depresije.

Naučno je dokazano da redvan program fizičke aktivnosti dovodi do poboljšanja opšteg zdravlja i smanjenja prekomjerne tjelesne težine.

nermin-hujdurovic-body-control (1)

Svakodnevna fizička aktivnost ima pozitivan efekat kod mnogih oboljenja:

– Koronarna srčana bolest i druge kardiovaskularne bolesti;

– Visok krvni pritisak;

– Umanjuje holesterol i lipide u krvi;

– Dijabetes (tip 2);

– Insulinska rezistencija i glikozna netolerancija;

– Rak debelog crijeva;

– Rak prostate;

– Rak dojke;

– Oboljenja želučanog mjehura;

– Depresija.

melisa-heric (5)

Svakodnevna fizička aktivnost dovodi do:

– Poboljšanja elemenata fizičke kondicije (kardiovaskularna forma, mišićna izdržljivost, snaga mišića, motorne vještine)

– Osjećaj zadovoljstva;

– Umanjuje stres;

– Umanjuje prekomjernu tjelesnu težinu;

– Povećava gustinu kostiju;

– Umanjuje frekvencije artritisa.

arman-body-control (2)

Povoljni efekti fizičke aktivnosti mogu se postići ukoliko praktikujete sljedeće principe:

– 30-60 minuta kontunuirane kardio aktivnosti svakog dana;

– Praktikovanje redovne fizičke aktivnosti 4-6 puta sedmično;

– Da se angažuju sve veće mišićne grupe;

– Da se praktikuju ritmičke i kardio vježbe;

– Da se vježba kontinuirano i svakodnevno.

Sa ovakim intezitetom vježbanja se postiže:

– Gubi se 120-200 kalorija dnevno i 1000-1500 kalorija sedmično;

– Koristi se 60-90% od maksimalne srčane frekvencije;

– Iskorištava se 50-85% od maksimalne doze kisika.

Vrijeme trajanja i intezitet se može utvrditi od strane svakog čovjeka, individualno. Preporučuju se kardio aktivnosti: vožnja bicikla, plivanje, džogiranje, sportske igre, ples i slične akstivnosti. Svaka osoba koja želi da ili jeste fizički aktivna treba jasno da razumije i da cijeni pozitivne i korisne efekte koji su obezbjeđeni od strane fizičke aktivnosti.

Sa redovnom i umjerenom fizičkom aktivnošću se postižu pozitivi efekti za zdravlje. Kako bi se postigli pozitivni zdravstveni efeketi od redovne fizičke aktivnosti, bitno je da se napravi program za bolju fizičku kondiciju od strane fintes trenera ili ljudi koji su stručni u tom polju, jer ćete tako puno brže postići vaš cilj. Fizička aktivnost može zamjeniti mnoge lijekove, ali niti jedan lijek ne može zamjeniti fizičku aktivnost. (body.ba)

Dokazano je: Vježbanje je lijek za depresiju

Mnogi dugogodišnji ovisnici o fitnesu, teretani i dizanju tegova, svoje svakodnevno vježbanje u poluozbiljnom tonu nazivaju svojom terapijom, a da u tome zaista ima istine, sada je dokazala i nauka.

Naime, istraživanje provedeno na Univerzitetu Kalifornija, jasno je pokazalo da vježbanje povećava nivo neurotransmitera u mozgu, upravo onih kojih nedostaje osobama koje boluju od depresije i anksioznosti.

To je utvrđeno magnetnom rezonancom, kroz koju je prošlo 38 volontera, koji su bili podvrgnuti vježbi vožnje bicikla u trajanju od 20 minuta, a nakon koje aktivnosti je bio primjetan porast neurotransmitera u mozgu.

Neurotransmiteri poput glutamata i GABA, koji se dokazano aktiviraju vježbanjem, hemijski su elementi koji mozgu omogućuju komunikaciju sa tijelom. Uz to GABA ili gama-amino maslačna kiselina, odgovorna je za lakše nošenje sa stresom, kao i za poboljšanje kvaliteta sna.

Depresivni poremećaj karakterizira snižen nivo GABA-e i glutamata, a naše istraživanje je pokazalo kako vježbanje pomaže u obnavljanju ovih neurotransmitera“, objašnjava Richard Maddock, profesor psihijatrije i bihevijoralnih nauka, koji je ujedno bio i vođa istraživanja.

On posebno naglašava to da se nada da će sada rezultati njihovog istraživanja pomoći i ljekarima i pacijentima da ozbiljnije shvate povezanost vježbanja i psihičkih poremećaja. (body.ba)

Redovno vježbanje štiti od 13 vrsta karcinoma

Redovna tjelesna aktivnost, između umjerene i jače, smanjuje rizik od 13 vrsta karcinoma, kaže američka studija objavljena u “Journal of the American Medical Association, Internal Medicine“.

Ocjenjuje se da se 51 posto odraslih u SAD i 31 odsto u svijetu ne bavi tjelesnom aktivnošću u onoj mjeri koliko bi trebalo da bi ostali dobrog zdravlja, kažu naučnici s Američkog nacionalnog instituta za rak, a rezultate su objavili u studiji ‘Radi se o hodanju, trčanju, plivanju ili vožnji bicikla, umjerenim ili jačim tempom, 150 minuta sedmično‘.

Već ranije bilo je utvrđeno da tjelesna aktivnost smanjuje opasnost od raka debelog crijeva, dojke i endometrija, ali za druge tipove raka rezultati nisu bili dovoljno jasni zbog premalog broja učesnika studija.

Ovo je istraživanje sprovedeno na 1,44 miliona osoba između 19 i 98 godina u SAD i Evropi. Učesnici su praćeni prosječno 11 godina, tokom kojih je zabilježeno 187.000 novih slučajeva raka. (B92.net)

Neaktivnost je opasniji ubica od pretilosti

Pretilost jeste ogroman zdravstveni problem koji stoji iza cijelog niza fatalnih oboljenja, međutim rezultati naučnih istraživanja jasno ukazuju na to da prekomjerna težina ipak nije glavni uzročnik smrti modernog čovjeka.

Prema istraživanju provedenom na Cambridge univerzitetu, zaključeno je da ipak neaktivnost predstavlja najčešćeg uzročnika smrti, te da svega 20 minuta aktivnosti dnevno smanjuje rizik od prerane smrti za 16 do 30 posto!

Za potrebe ove opširne 12-godišnje analize obuhvaćeno je više od 300.000 Evropljana, a na kraju je nedvojbeno zaključeno da izostanak aktivnosti predstavlja dvostruko češćeg uzročnika prerane smrti od pretilosti.

Autor pomenutog istraživanja objavljenog u American Journal of Clinical Exercise časopisu i vođa istraživača Ulf Ekelund, poručuje da se iz svega mogla izvući jednostavna i jaka poruka – mala količina fizičke aktivnosti svakog dana je dovoljna za ostvarenje brojnih zdravstvenih beneficija.

Jednostavno pojašnjeno, dovoljno je i pri povratku kući iz vozila javnog prevoza izaći dvije stanice ranije i prošetati ostatak puta.

Naučnici u kafi pronašli protein jači od morfijuma

Naučnici sa Univerziteta u Brazilu su uspjeli da izdvoje supstancu, tačnije protein iz kafe koji navodno ima jače dejstvo od morfijuma, jer traje duže vrijeme. Istraživanja je predvodio Felipe Vinecko sa Odjela za molekularnu biologiju pri Univerzitetu u Brazilu. 

Pokazalo se da kafa ima fragmete proteina koji se zove peptid, i koji ima već uočene sedativne pojave, ali i analgetske pojave, kao i da su zabilježena neželjena dejstva.

Vinecko je odlučio da patentira sedam opojnih proteina, peptida. “Ovi peptidi imaju pozitivne razlike, njihovi efekti traju četiri puta duže u odnosu na morfijum, a nema negativnih dejstava.”, ističe doktor.

Smatra se da je ovo veliko biotehničko dostignuče i da če biti od velike pomoći prehrabenoj industriji, ali može pomoći i kod velikog probelam modernog života, stresa.

Vježbanjem je moguće “kupiti” 7 godina života

Osobe koje su otkrile čari vježbanja i fizičke aktivnosti, već imaju sasvim dovoljnu motivaciju za nastavak aktivnijeg stila života. Ostali, koji se još uvijek nisu maknuli iz svoje zone komfora, mogli bi pronaći motivaciju u jako interesantnom zaključku Kongresa Evropskog društva kardiologa.

Naime, utvrđeno je da svakodnevno vježbanje može doslovno produžiti ljudski život i do sedam godina, pored svih ostalih pozitivnih efekata s kojima vježbači također bivaju nagrađeni.

Težište cijele priče je, dakle, na srčanim oboljenjima, koje upravo fizička aktivnost prevenira, smanjujući čak za polovinu rizike od smrti uslijed srčanog udara.

Nikada nećemo uspjeti da potpuno izbjegnemo starost, ali možemo izgledati mladoliko i u sedamdesetim i živjeti i do devedeset godina. Vježbanje kupuje od tri do sedam dodatnih godina života. Ono je antidepresiv, poboljšava kognitivne funkcije i dokazano odlaže početak demencije“, objašnjava profesor sa St. George univerziteta Sanjay Sharma.

Zanimljivo je da su i testovi krvi tokom redovnog polugodišnjeg vježbanja s tegovima, vježbama visokog intenziteta i kardio vježbanja, pokazali da je moguće čak uticati i na regeneraciju DNK i usporavanje procesa starenja.

Riblje ulje bi trebalo biti obavezan suplement

Problemi sa kardiovaskularnim sistemom, jedan su od najvećih uzročnika smrti ljudi širom svijeta. Upravo zbog toga, naučno istraživanje koje je nedvojbeno ukazalo na vidljive pomake u tretiranju oboljenja srca, vodi do samo jednog zaključka – dodaci ishrani sa vitaminom D, morali bi biti mnogo više cijenjeni i korišteni u svakodnevnoj ishrani. 

Opsežno istraživanje čiji su rezultati prezentovani na sastanku u organizaciji Američkog koledža za kardiologiju, a koje su prezentovali naučnici iz Leedsa, iz Velike Britanije, jedan je od najjačih pokazatelja jačine uticaja vitamina D na zdravlje srca.

Prije svega, važno je pojasniti šta je sama srž problema sa slabim funkcionisanjem srca. Ukratko, dok se kod zdravih osoba prilikom svakog otkucaja srca, iz srčane komore ispumpa između 60 i 70 posto krvi koja se nalazi u srcu, kod srčanih bolesnika se ispumpava tek oko 25 posto količine. Upravo tu se tretman sa D vitaminom pokazao kao nevjerovatno efikasan.

Naime, 163 osobe prosječne starosne dobi 70 godina koje imaju problema sa srčanim oboljenjima, a za koje se utvrdilo da dobar dio njih čak ni ljeti nije imao dovoljnu količinu vitamina D u organizmu, svakoga dana tokom jedne godine, trebali su piti tabletu vitamina D od 100 mikrograma.

Pregled na kraju istraživanja je dao pomalo šokantne pomake na bolje kod bolesnika, na čijim srcima je zabilježeno poboljšanje pumpanja krvi u procentima povećanja od 26 do čak 34 posto.

“To je prilično velika stvar, pomak je velik koliko bi se očekivalo od skupih lijekova koje inače koristimo, to nevjerovatan je efekat”, prokomentarisao je kardiolog dr. Klaus Witte, dodavši:

“To je jeftino poput čipsa, i nema nuspojava, te je čudesno poboljšanje kod ljudi koji su već na standardnim medicinskim terapijama. Ovo je prvi put da je neko pokazao nešto slično u posljednjih 15 godina”.

Studija je također zabilježila i to da su nakon godine dana korištenja D vitamina srca pacijenata postala manja, jača i efikasnija.

Pored proizvodnje izlaganjem tijela sunčevim zrakama, koje kod starijih osoba zbog promjena na koži ima slabiji efekat, vitamin D se može unositi u organizam u vidu ampula, ribljeg ulja, na kojem su i pomenute ampule bazirane i koje je najbolja (ali i najneugodnija) verzija, a ima ga i u jajima, te određenim sjemenkama.