Da li mineralna voda hidrira isto kao i obična?

Popularno pravilo kako biste ostali hidratizirani je da pijete najmanje osam čaša vode dnevno. Možda ste se zapitali da li mineralna voda ima isti efekat?

Glavni sastojci gazirane vode – obično poznate kao mineralna voda – su voda i ugljični dioksid.

Ipak, neke vrste sadrže arome i minerale poput natrijum bikarbonata, kalijum sulfata i natrijhlorida. Najčešći tipovi gazirane vode su:

Pjenušava ili seltzer voda – ova vrsta je voda iz slavine koja je filtrirana i umjetno gazirana.

Mineralna voda– plin se u ovom javlja prirodno, ali može biti obogaćen dodatnim ugljičnim dioksidom – umjetno ili iz istog izvora kao i voda.

Soda voda – osim ugljičnog dioksida, ova voda sadrži natrij bikarbonat i eventualno druge spojeve koji reguliraju njegovu kiselost.

Tonska voda – ova gazirana i mineralizirana voda također ima kinin koji joj daje gorak okus koji često maskiraju zaslađivačima i aromama.

Kad se ugljični dioksid rastvara u vodi, pH mu pada, što rezultira blago kiselim napitkom. Konačni proizvod je gaziran, što ga mnogim ljudima može učiniti privlačnijim od uobičajene vode.

Pjenušava voda hidrira

Gazirana voda je efikasna u održavanju hidriranog tijela. Pravilna hidratacija je neophodna jer dehidracija može dovesti do oslabljene funkcije mozga, promjene raspoloženja i – s vremenom – razvoja hroničnih bolesti.

Jedno istraživanje istraživalo je hidratantni učinak 13 pića, uključujući gaziranu vodu, uspostavljanjem indeksa hidratacije svakog pića (BHI). BHI procjenjuje količinu urina proizvedenog bilo kojim pićem u usporedbi s običnom vodom. Studija je zaključila da je mineralna voda hidratizirajuća koliko i obična.

Nadalje, utvrđeno je da pića s većim udjelom minerala imaju tendenciju da više hidriraju. Iako neke vrste mineralne vode mogu imati više natrijuma nego obična voda, sadržaj natrijuma u običnoj vodi može se uvelike razlikovati ovisno o geografskom položaju.

Još jedna starija studija također nije otkrila značajne razlike u razinama hidratacije nakon što su ljudi pili razna pića, uključujući običnu i gaziranu vodu.

Stoga gazirana voda doprinosi vašem svakodnevnom unosu vode. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA), muškarci bi trebali dobiti 125 unci (3,7 litara) ukupnog unosa vode dnevno, a žene 91 uncu (2,7 litara), što uključuje vodu iz hrane.

Je li bolja od obične vode?

Prilikom izbora između gazirane i obične vode najbolje je odabrati onu koja će vam pomoći da pijete više vode tokom dana. Ako vam je ukus mineralne vode privlačan, to vam može povećati dnevni unos vode. Međutim, studije sugerišu da pjenušava voda povećava njegovu sposobnost suzbijanja žeđi, što može dovesti do toga da ljudi piju manje vode.

Međutim, drugi mogu osjetiti da karboniranje pozitivno utječe na to koliko vode piju. Ako ste skloni nadutosti, razmislite o izbjegavanju gazirane vode i ostalih gaziranih pića, jer mogu pogoršati ovo stanje. Ipak, obje su vode podjednako hidrirajuće, a Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) čak promoviraju konzumiranje mineralne vode, za one koji ne uživaju u običnoj.

Najbolje namirnice za zdrava pluća

Ako ste zabrinuti zbog štete koju ste učinili vašim plućima nakon godina pušenja ili jednostavno želite upravljati trenutnim zdravljem vaših pluća, postoje specifične namirnice koje vam mogu pomoći. Za njih je naučno dokazano da mogu utjecati na zdravlje vaših pluća. Najbolje namirnice koje preporučuju stručnjaci:

Bijeli luk

Bijeli luk ima protuupalna svojstva i smanjuje štetu uzrokovanu slobodnim radikalima. Osim toga, konzumiranje bijelog luka također može igrati ulogu u smanjenju rizika od razvoja raka pluća.

Voda

Za optimalno zdravlje pluća pobrinite se da pijete puno vode, jer pluća koriste vodu da bi se vaši dišni putevi očistili od stvaranja sluznica i upala. Ne može se dovoljno naglasiti važnost pijenja dovoljno tečnosti u smislu održavanja zdravlja pluća. Pluća čini čak 80% vode, pa čak i blaga dehidracija može značajno utjecati na rad pluća.

Složeni ugljikohidrati

Ugljikohidrati proizvode više ugljičnog dioksida u odnosu na masti. Stručnjaci preporučuju konzumiranje zdravih ugljikohidrata koji su bogati vlaknima i imaju protuupalna svojstva, poput integralnog hljeba ili zobenih pahuljica. Također se savjetuje izbjegavanje jednostavnih ugljikohidrata u svim prerađenim namirnicama ili pecivima, bijelom hljebu i onima u slatkim pićima.

Zdrave masti

Neko ko već ima poteškoće s disanjem može primijetiti bolje disanje na dijeti s malo ugljikohidrata i više masti. Da biste dobili više zdravih masti, uključite jednu porciju orašastih plodova u vašu dnevnu ishranu. Probajte orahe, koji su najbogatiji biljni izvor omega-3 masti, jedite masnu ribu – losos, sardine, inćune – najmanje dva do tri puta sedmično i pospite mljevene lanene sjemenke po žitaricama i salatama.

Jabuke i paradajz

Jabuke i paradajz imaju sposobnost pomaganja u usporavanju prirodnog opadanja funkcije pluća. I studije sugerišu da ove dvije namirnice mogu igrati ulogu u pomaganju u obnavljanju pluća bivših pušača. Jabuke i paradajz sadrže visoku razinu antioksidanata, koji mogu biti važni u zaštiti pluća od štetnih utjecaja atmosferskih zagađivača i cigaretnog dima.

Hrana bogata vitaminom D

D vitamin može ojačati imunološki sistem i smanjiti upalu dišnih puteva. Nizak nivo vitamina D povezan je s povećanom dječjom astmom, a dokazano je da dodaci vitamina D pomažu u smanjenju napada astme. Druga istraživanja sugerišu moguću povezanost između smanjenog nivoa vitamina D i bolesti pluća. Prehrambeni izvori vitamina D uključuju obogaćeno mlijeko, jaja, jogurt i losos.

Zeleni čaj

Ovo je dobar izbor za zdravlje pluća s obzirom na visoku razinu antioksidanata, uključujući kvercetin, koji djeluje poput prirodnog antihistaminika i usporava oslobađanje histamina, smanjuje upalu i štiti pluća od iritacije.

Hrana bogata vitaminom C

Vitamin C može imati zaštitni učinak protiv raka pluća. Stručnjaci savjetuju da unosite dnevnu dozu vitamina C iz hrane poput proizvoda narandžaste boje kao što su narandže, papaje, bundeve, šargarepa, jabuka i crvena paprika.

Zbog čega je vježbanje posebno važno tokom perioda samoizolacije?

Tokom vremena koje se provodi u samoizolaciji, važnost svakodnevnog izvođenja vježbi postaje naročito velika, budući da izravno utiče na niz vrlo važnih stvari.

U tom smislu, posebno se mogu izdvojiti sljedeća tri razloga.

Jačanje imunološkog sistema

Fizička aktivnost ima vrlo snažan uticaj na jačanje imunološkog sistema. Pokretanjem krvotoka, sva tkiva dobijaju potrebne količine kisika i hranjivih tvari, te se istovremeno čiste od toksina. Snažan organizam je neuporedivno jači i prilikom odbrane od virusa, tako da se fizička aktivnost u vidu izvođenja različitih vježbi sa sopstvenom kilažom i minimumom opreme koju ljudi eventualno posjeduju u svom domu, smatra jednom od najboljih zdravstvenih preporuka.

Sagorijevanje kalorija i zaustavljanje taloženja masnih naslaga

Kada se život odvija normalno i obavljaju uobičajne poslovne obaveze koje sadrže mnoštvo pokreta, ljudi na dnevnoj bazi troše i do 500 kalorija, a neki i mnogo više, ovisno o tipu poslova. Jednom kada se sve to prekine, a i dalje se ne mijenjaju navike ishrane, dolazi do gomilanja masnih naslaga i neminovnog debljanja koje se inače može izbjeći kroz jednostavno uvođenje redovnih trening sesija u kućnom izdanju.

Bolje raspoloženje

Jedan od najboljih benefita vježbanja jeste poboljšanje mentalnog stanja, te sam uticaj na poboljšanje raspoloženja ujedno predstavlja i jedan od ključnih razloga zašto ljudi toliko zavole fitness nakon što upoznaju odlični osjećaj prisutan nakon treninga. U okolnostima kada se život živi u stanu i bez izlaska, pozitivan uticaj na mentalno zdravlje je od najveće važnosti, tako da vježbanje zaista može biti istinski efikasno oružje.(body.ba)

Kako ojačati imunitet za borbu protiv koronavirusa: Napunite tanjir ovim namirnicama

Kako se epidemija koronavirusa ubrzano širi, sigurno se pitate kako da sačuvate svoje zdravlje.

Iako ne postoji čarobni lijek i hrana koji će vas izliječiti od koronavirusa, postoje namirnice koje vam mogu pomoći da ojačate svoj imunološki sistem.
Da biste imali kontrolu nad svim što se ovih dana događa, trebate redovno prati ruke, dobro se hraniti, biti fizički aktivni, meditirati, upravljati stresom i dovoljno spavati.

Imunološki sistem možete ojačati punjenjem tanjira hranjivim sastojcima. Zdrava ishrana jedan je od najboljih načina, jer se naš imunološki sistem oslanja na stalnu opskrbu hranjivim tvarima. Za početnu dozu vitamina, minerala i antioksidanata za jačanje imuniteta, polovinu vašeg tanjira napunite povrćem i voćem.

bBeta karoten se pretvara u vitamin A koji je neophodan za jak imunološki sistem. Djeluje tako što pomaže antitijelima da reagiraju na toksine i strane tvari. Dobri izvori beta karotena uključuju slatki kompir, mrkvu, mango, marelice, špinat, kelj, brokoli, tikvice i kantarion.

Narandže, jagode i brokula za vitamin C

Vitamin C povećava nivo antitijela u krvi i pomaže u razlikovanju limfocita (bijelih krvnih zrnaca), što pomaže tijelu da utvrdi kakva mu je zaštita potrebna. Neka istraživanja pokazuju da viši nivo vitamina C (barem 200 miligrama) može bar malo smanjiti trajanje simptoma prehlade. Vitamin C možete pronaći u namirnicama poput narandže, grejpa, kivija, jagoda, crvene i zelene paprike, brokule, kuhanog kupusa i karfiola.

Jaja, sir, tofu i gljive za vitamin D

Vitamin D regulira proizvodnju proteina koji “selektivno ubija zarazne agense, uključujući bakterije i viruse”, objasnio je dr. Michael Holick, stručnjak za istraživanje vitamina D s Univerziteta u Bostonu.

Vitamin D također mijenja aktivnost i broj bijelih krvnih stanica, poznatih kao limfociti koje mogu smanjiti širenje bakterija i virusa.

Nedostatak vitamina D može oslabiti imunološki sistem, povećavajući rizik od razvoja virusnih infekcija koje uzrokuju infekcije gornjih disajnih puteva.
Suprotno tome, istraživanje sugerira da dodaci vitamina D mogu pomoći u zaštiti od akutnih infekcija respiratornog trakta.

Dobri izvori vitamina D uključuju masnu ribu, uključujući konzerviranu ribu poput lososa i sardine, jaja, obogaćeno mlijeko i biljne mliječne proizvode, sir, tofu i gljive.

Grah, orašasti plodovi, žitarice i morski plodovi za cink

Cink pomaže ćelijama vašeg imunološkog sistema da rastu. Jedna metaanaliza otkrila je da dodaci cinka mogu skratiti trajanje simptoma obične prehlade.
Izvori cinka uključuju grah, leću, tofu, žitarice, orašaste plodove, sjemenke, ostrige, rakove, jastoga, govedinu, svinjetinu i jogurt.

Mlijeko, jaja, orašasti plodovi za više proteina

Protein je ključni gradievni blok imunoloških ćelija i antitijela i igra presudnu ulogu u pomaganju našem imunološkom sistemu da radi svoj posao.

Protein dolazi iz izvora životinjskog i biljnog podrijekla i uključuje ribu, perad, govedinu, mlijeko, jogurt, jaja i sir, kao i orahe, sjemenke, grah i leću.

Banane i grah kao probiotici

Probiotici i prebiotici pomažu jačanju zdravlja mikrobioma koji zauzvrat podržava naš imunološki sistem.

Izvori probiotika uključuju fermentiranu mliječnu hranu kao što su jogurt i kefir, stariji sirevi, kao i fermentirana hrana poput i hljeba od kiselog tijesta. Izvori prebiotika uključuju cjelovite žitarice, banane, luk, bijeli luk, prasu, šparoge, artičoke i grah.

Voda, voće i supa za hidrataciju

Blaga dehidracija može biti fizički stresna za tijelo. Žene bi trebale unijeti 2,7 litara vode dnevno, a muškarci 3,7 litara. Količina uključuje svu tekućinu i hranu bogatu vodom, poput voća, povrća i supe.

4 sjajna sastojaka koja možete dodati vašem smoothieju

Smoothieji mogu poslužiti kao zdrav, kremast i ukusan obrok u čaši. Osim što ovaj napitak može zadovoljiti vaše ukusne pupoljke, smoothie također može biti izuzetno zdrav.

U nastavku pogledajte 4 sastojka koja možete dodati vašem smoothieju kako biste mu poboljšali ukus, teksturu i punoću:

Lisnato zelenilo

Špinat i kelj odlične su namirnice koje možete dodati u vaš smoothie. Ali ne bojte se probati i korijenje repe, celer (s lišćem) ili drugo lisnato zelenilo. Lisnato zelenilo sadrži malo šećera i kalorija i osigurava više željeza i proteina nego voće. Također je bogato vlaknima, folatima i fitonutrijentima poput karotenoida, saponina i flavonoida.

Ako vam je teško jesti povrće, smoothieji su odličan način da povećate unos. Dodajte onoliko tamnog, lisnatog zelenila koliko želite!

Orašasti plodovi, puteri i sjemenke

Povrće je od vitalne važnosti za smoothie, ali proteini će stabilizirati vaše šećere u krvi i dati vam osjećaj sitosti. Kikiriki puter, orašasti plodovi i sjemenke vam daju proteine i zdrave masti za srce. Odaberite prirodni puter od kikirikija ili badema ili dodajte nekoliko oraha da biste povećali unos omega-3. Mljeveno laneno sjeme je još jedna odlična opcija jer je odličan izvor omega-3 masti i pruža vam dodatne proteine i vlakna.

Grčki jogurt i mlijeko

Mliječni proizvodi su još jedan izvor proteina, koji vam može pomoći da vaš smoothie postane zamjena za obrok. Obični grčki jogurt i tofu odlične su alternative proteinima u prahu, koji često dolaze s dodatnim ukusima i šećerima koje možda ne želite u ishrani. Ako želite da dodate tečnost u svoj smoothie, odaberite aromatizirano kravlje, bademovo ili sojino mlijeko.

Bobice

Volite dodavati voće u vaš smoothie? Onda su bobice idealan izbor za vas. Maline, borovnice, jagode i druge bobice dodaju slatkast okus, a njihova vlakna pomažu vam da ostanete puni. Bobice sadrže i antioksidante, za koja istraživanja pokazuju da imaju svojstva protiv raka. Budući da imaju nizak glihemijski indeks, bobice neće povećati šećere u krvi jednako brzo kao drugo voće. Smrznuto voće također može biti hranljiva zamjena za led u vašim smoothiejima. (body.ba)

Samo 5 sastojka! Recept za domaći sok koji jača imunitet

Jeste li ikada čuli za wellness shot? Riječ je o malim pakiranjima soka napravljenog od voća, meda, začina i drugih korisnih sastojaka koji jačaju imunitet, a koji se ispijaju iz malih čašica za alkohol.

No za razliku od alkoholnih pića ti napici sadrže korisne sastojke poput vitamina, minerala i antioksidanata koje jačaju cijeli organizam. Obično se temelje na citrusima poput limuna ili limete, a miješaju se sa svježim đumbirom, koji sadrži brojne hranjive tvari.

Možete ih napraviti i u kućnoj radnosti, a za njihovu pripremu potrebno je svega pet sastojaka.

Sastojci:

  • 3 limuna
  • 15 grama svježeg đumbira
  • 115 ml obične vode
  • 2 žlice meda
  • ¼ čajne žličice kajenskog papra

Priprema:

  1. Ogulite limun pa zajedno smiksajte plod s nasjeckanim svježim đumbirom i vodom u blenderu ili sjeckalici.
  2. Procijedite tekućinu kroz cjedilo kako biste dobili glatku tekućinu.
  3. U tekućinu dodajte kajenski papar i med te sve dobro promiješajte.
  4. Prelijte u staklenu bocu i držite u hladnjaku.
  5. Svaki dan popijte 30 mililitara dobivene tekućine pomiješane s 30 mililitara obične vode.

Upozorenje:

Ovaj napitak nije namijenjen osobama koje imaju osjetljivu želučanu sluznicu, odnosno svima onima koji iz zdravstvenih razloga ne smiju konzumirati koncentrirani limunov sok, đumbir ili jake začine. Ako niste sigurni smijete li popiti ovaj sok, konzultirajte se s liječnikom. (zadovoljna.hr)

Impresivne biljke koje imaju antivirusna dejstva

Od davnina se biljke koriste kao prirodni lijek za razne bolesti, uključujući virusne infekcije. Zbog koncentracije moćnih biljnih spojeva, mnoge biljke pomažu u borbi protiv virusa, te ih praktičari prirodne medicine preporučuju.

Evo biljaka koje možete uključiti u ishranu kako biste se zaštitili od virusa i infekcija:

Origano
Origano je popularna biljka u porodici mente koja je poznata po svojim ljekovitim svojstvima. Biljna jedinjenja, uključujući karvakrol, nude antivirusna svojstva.

Kadulja
Također član porodice mente, kadulja je aromatična biljka koja se u tradicijskoj medicini dugo koristi za liječenje virusnih infekcija. Protuvirusna svojstva kadulje uglavnom se pripisuju spojevima zvanim saffinolid i kadulja, koji se nalaze u lišću i stabljici biljke.

Bosiljak
Mnoge vrste bosiljka se mogu boriti protiv određenih virusnih infekcija. Pokazano je da sveti bosiljak, poznat i kao tulsi, povećava imunitet, što može pomoći u borbi protiv virusnih infekcija. U istraživanju na 24 zdrave odrasle osobe, uz dodatak 300 mg ekstrakta svetog bosiljka, značajno su povećane razine T pomoćnih stanica i prirodnih ćelija ubojica, a obje su imunološke ćelije koje pomažu u zaštiti i obrani vašeg tijela od virusnih infekcija.

Češnjak
Češnjak je popularni prirodni lijek za različita stanja, uključujući virusne infekcije. Češnjak pojačava odgovor imunološkog sistema stimulišući zaštitne imunološke ćelije koje mogu zaštititi od virusnih infekcija.

Balzam od limuna
Balzam limuna je biljka limuna koja se najčešće koristi u čajevima i začinima. Također je poznata i zbog svojih ljekovitih svojstava. Ekstrakt limunskog balzama koncentrirani je izvor moćnih esencijalnih ulja i biljnih spojeva koji imaju antivirusno djelovanje.

Pepermint
Poznato je da pepermint ima snažna antivirusna svojstva i obično se dodaje čajevima i ekstraktima namijenjenim prirodnom liječenju virusnih infekcija. Njegovi listovi i esencijalna ulja sadrže aktivne komponente, uključujući mentol i ružmarin, stoga su odlični u borbi protiv virusa.

Đumbir
Proizvodi od đumbira, poput eliksira, čajeva i pastila, popularni su prirodni lijekovi – i to s dobrim razlogom. Pokazano je da đumbir ima impresivno antivirusno djelovanje zahvaljujući svojoj visokoj koncentraciji moćnih biljnih spojeva. Pored toga, otkriveno je da specifični spojevi u đumbiru, kao što su gingeroli i zingeron, inhibiraju virusnu replikaciju i sprječavaju ulazak virusa u ćelije u organizmu.

Četiri vrste proteinskog praha i jedna dilema: Koji je pravi izbor?

Za osobe kojima je teško dostići ciljani dnevni unos proteina, proteinski prah je idealan suplement s kojim je moguće olakšati život i postići bolje rezultate.

Prema samom izvoru proteina, na tržištu postoji više vrsta proteinskih suplemenata, među kojima su tri vrste mliječnog porijekla najzastupljenije, a njih odmah slijedi kazein, protein dobijen iz jaja. Sve to pomalo stvara konfuziju među potrošačima, koji ne samo da se trebaju opredijeliti za jednog od nekoliko desetina različitih proizvođača, nego moraju i precizno znati šta traže i šta je najbolje za njih.

Shodno tome, u nastavku ćemo pokušati razjasniti situaciju i navesti ključne karakteristike svakog od četiri najpoznatije vrste proteinskih suplemenata.

Whey protein izolat
Whey protein sa najčišćim sastavom i najvećim procentom čistih proteina, koji iznosi minimalno 90 posto. Laktoza i masnoće iz ovakvog tipa whey proteina su skoro u potpunosti odstranjeni, pa je samim tim kaloričnost vrlo niska, a efektivnost maksimalna. Naravno, sve to ima i cijenu pa je izolat relativno skupa verzija whey proteina koja se može naći u suplement šopovima.

Whey protein koncentrat
Kao što samo ime kaže, whey protein koncentrat je najmanje prerađen i najmanje pročišćeni oblik wheya. U sastavu ima nešto niži udjel čistih proteina, a uobičajni sastavni elementi su laktoza i masnoće koje podižu i samu kaloričnost ovog proteinskog suplementa. Treba istaći da to ne mora obavezno biti loša stvar jer mnogi od tih elemenata također imaju dobro dejstvo na organizam sportista, ali sam protein zbog kog se i kupuje suplement je ipak manje zastupljen.

Hidrolizirani whey protein
Tip whey proteina koji je dodatno prošao proces hidrolizacije, znači da se radi o suplementu kog tijelo može još lakše apsorbovati bez mnogo truda uloženog u razlaganje istog. Potreba odraslih sportista za ovako prerađenim tipom whey proteina je i dalje predmet debate, ali je interesantno da se on vrlo uspješno koristi kao medicinski proteinski suplement i da predstavlja klasičnu formulu hrane za bebe. Dodatni proces prerade proteina ima svoju cijenu pa je hidrolizirani whey obično i skuplji od izolata.

Kazein
Protein kazein koji vuče porijeklo iz bjelanaca jaja, poznat je po svojoj sporoj apsoprpciji. To ga čini idealnim proteinskim suplementom za završni obrok u danu koji će se cijelu noć lagano razgrađivati i koji je spreman da hrani mišiće sve do ranih jutarnjih sati kada se već primiče vrijeme doručka.

Ovisno o potrebama, nakon navedenih objašnjenja svaki vježbač bi trebao manje-više znati šta mu/joj treba, a svi oni koji imaju određeni nivo intolerancije na laktozu, također su mogli pronaći rješenje i to je vjerovatno i najvažnija stvar.

S druge strane, što se tiče samog izbora proizvođača, mudar kupac odgovor pronalazi isključivo u odnosu cijene i kvalitete sastava suplementa.

Nikola Mitrović: Pogledajte dio postoperativnog oporavka ACL-a u Body Control teretani

Dvadesetdvogodišnji fudbaler Tuzla Cityja Nikola Mitrović oporavljao se od teške povrede prednjih križnih ligamenata (ACL) u prostorijama Body Controla.

Body Control je poznat i kao centar za oporavak od najtežih sportskih povreda. Rezultat je ovo dugogodišnjeg iskustva rada u ovakvim situacijama kod profesionalnih sportista, kao i edukacije prof. dr. Jasmina Zahirovića, koji je i kondicioni trener ekipi Tuzla Cityja.

Mitrovićeva povreda je prema prvim kadrovima iz Body Controla ostavljena u prošlosti, a ovaj sjajni bek će se ekipi legendarnog Elvira Baljića pridružiti u narednim sedmicama, nakon potpunog oporavka u teretani i postepenog treninga na terenu.

Mitrović je počeo s laganim treninzima, a kako još uvijek nije spreman za rad punim intenzitetom trener Baljić ga nije vodio na pripreme u Turskoj.

Mitroviću i ekipi koja radi na oporavku želimo puno sreće i uspjeha u narednim sedmicama.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

@nikola_toti #fitness #soccer #football #kineziterapija

Objavu dijeli BodyControl (@bodycontrol.tz)

Imate problema sa srcem? Možda je vrijeme da posjetite teretanu

Iako se u prošlosti srčanim bolesnicima preporučivalo da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti, savremena istraživanja pokazuju upravo suprotno.

Rick Murphy, procjenitelj nekretnina iz Atlante, nije mogao ni pretpostaviti da ima slabo srce, piše CNN.

Kada je napunio 50 godina, odlučio se malo oblikovati. Nije prošlo dugo kada je napredovao od klasičnih utrka do Ironman triatlona.

Jedan drugi triatlonac mu je predložio da ga pregleda sportski kardiolog, tako da je otišao kod liječnika Jonathana Kima u srpnju 2015. godine.

Liječnik mu je rekao da mu moraju napraviti kateterizaciju srca. Jedna od glavnih srčanih arterija bila mu je 95 posto blokirana i našao se na operacijskom stolu za samo nekoliko dana.

“Bio sam iznenađen. Ovo je mogla biti jedna od onih užasnih priča sa smrtnim ishodom”, kaže Kim.

“Jedini simptomi koje sam osjećao bilo je malo dodatnog umora”, kaže Murphy koji sada ima 55 godina.

“Pripisao sam to tome što naporno radim i ne spavam dovoljno”, dodaje on.

Murphy se ne bi smio uskoro vratiti Ironman triatlonu, ali želio se vratiti svojoj svakodnevnoj rutini. Liječnik mu je prepisao upravo više vježbanja. Prema njegovim riječima, iako je poznato da vježbanje ima dobar učinak na bolesti srca, pacijenti uvijek žele znati kako najbolje mogu vježbati, koliko često i koliko naporno.

Stručnjaci sve češće pacijentima govore da vježbaju napornije od onoga što se nekada smatralo korisnim, pa čak i sigurnim za one koji imaju srčanih problema.

Tjelesni napor

Ideja o tome da vježbanje može pomoći u oporavku srca, relativno je moderna.

Sve do 1950. godine, liječnici su govorili srčanim bolesnicima da izbjegavaju bilo kakve tjelesne aktivnosti. Godine 1952. preporuka da pacijenti nakon srčanog udara iz bolničkog kreveta prijeđu u fotelju, smatrana je kontroverznom. Ipak, tek su kasnih 50-ih godina vježbe odobrene ovim pacijentima.

Danas se vježbe aerobika vide kao ključ oporavka.

“Jedno od glavnih načela u onome što mi radimo je da je vježbanje lijek”, kaže Kim.
Vježbe poput plivanja, joggiranja i biciklizma, povećavaju rad srca. S vremenom srce postaje efikasnije i pumpa više krvi uz manje napora. Vježbanje može i preokrenuti neke efekte bolesti srca, kao što je sužavanje arterija.

“Cilj je podići i održavati povišeni broj otkucaja srca, koji nazivamo ‘treniranom zonom otkucaja srca'”, kaže Jonathan Whiteson, direktor Centra za kardiološku rehabilitaciju u New Yorku.

“Većina ljudi može izračunati svoj maksimalan broj otkucaja srca tako što će od broja 220 oduzeti svoje godine. S 55 godina, Murphy prati ovaj princip i maksimalan broj otkucaja njegovog srca je oko 165. Ipak, mnogi ljudi koji su preživjeli srčani udar, žele malo usporiti”, kaže Jonathan.

Stručnjaci za vježbanje, kakvi su Whiteson i Kim, koriste brojne testove kako bi ustanovili novi normalan broj otkucaja srca za svakog pacijenta. Za vršenje tih testova koriste sprave od monitora za praćenje otkucaja srca do maski za mjerenje upotrebe kisika.

“Pokušavaju vas podići i pokrenuti što je prije moguće”, kaže Murphy.

Povratak vježbanju

Posljednjih godina liječnici pomiču granice onoga što se smatralo da bi srčani bolesnici smjeli raditi dajući pacijentima izbor da se odluče za intenzivnije treninge ili za one umjerenije, kaže Ray Squires, direktor programa za kardiološko zdravlje i rehabilitaciju na klinici Mayo.

Tokom treninga visokog intenziteta, ljudi naporno vježbaju u intervalima od 30 sekundi do nekoliko minuta, poslije čega slijede duže vježbe umjerenijeg intenziteta.

Od 2009. godine, na klinici Mayo su počeli preporučivati ove treninge ljudima koji su imali srčani udar ili srčani zastoj.

“Ne znam radi li to još neko u SAD-u”, kaže Squires.

On i njegov tim ove vježbe preporučuju tek kada pacijent može izdržati 20 minuta umjerenih vježbi. To može podrazumijevati i brzu šetnju ili čak i košenje trave.

“Trening visokog intenziteta ima više različitih ‘ukusa’, što može ovisiti o godinama pacijenta, njegovoj tjelesnoj spremnosti, prirodi njegovog srčanog problema i drugim medicinskim stanjima, kao što je artritis, koji određene vježbe može učiniti dosta težim. Ne postoji samo jedan način kako pristupiti ovakvom vježbanju”, kaže Squires.

“Pacijenti se često boje forsirati svoje srce brzo nakon srčanog napada, ali većina njih vjeruje svojim liječnicima dovoljno da pokušaju. Među hiljadama pacijenata koji su prošli kroz program klinike Mayo koji traje 36 sedmica, nismo vidjeli nijedan incident tokom vježbi”, dodaje on.

Dodao je i to da se pacijenti češće boje tjelesnih povreda nego još jednog srčanog udara.

U jednom istraživanju, istraživači iz Nizozemske su zabilježili samo dva kobna srčana zastoja tokom 46.000 sati, koliko su promatrali vježbe visokog intenziteta. Na kraju su zaključili da koristi ovih vježbi nadmašuju rizike od njih.

Neka istraživanja čak navode i da vježbe visokog intenziteta mogu, zapravo, biti bolje za ljude koji su imali srčani udar, nego one umjerenije, jer skoro udvostručuju njihovu kardiorespiratornu kondiciju.

“Trening visokog intenziteta nije nov. Sportaši ga koriste vjerojatno oduvijek”, kaže Squires.

Prva istraživanja o ovim vježbama kod srčanih bolesnika javile su se kasnih 70-ih godina, ali su dugo ignorisana, čak iako su pokazivala “dramatičan napredak” kod mnogih pacijenata, kako tvrdi Squires.

Ali trend ovakvog vježbanja zaokupio je brojne centre za rehabilitaciju, a postao je hit i među onima koji vole vježbati. Američki fakultet za sportsku medicinu uvrstio je vježbanje visokog intenziteta na treće mjesto fitness trendova za 2017. godinu. Gimnastičari sve više traže kratke, intenzivne vježbe kako bi za kraće vrijeme postigli pogodnosti vježbanja.

To je u suprotnosti s preporukama da ljudi trebaju vježbati pet puta sedmično po pola sata.

“Neki ljudi, jednostavno, nemaju vremena, a neki žele sebe više forsirati”, kaže Kim.
On je dodao i da je ova znanost još u razvoju i da je veoma važno da pacijenti sa srčanim problemima razgovaraju sa svojim kardiolozima o strahovima i smetnjama i da s njima naprave svoj osobni plan vježbanja.

Sve to, na kraju, funkcioniše

Prednosti srčane rehabilitacije mogu biti manje ograničene znanošću u nastajanju, a više onime kako joj pristupamo.

Istraživanje objavljeno ranije ovog mjeseca došlo je do zaključka da će se žene i pacijenti crne boje kože slabije odlučivati za ovu rehabilitaciju, za razliku od muškaraca i bijelih ljudi.

“Pogodnosti vježbanja su jednako isprobane i istinite, kao i sve ostalo što znamo o tome”, kaže Kim.

Rick Murphy je pratio Kimove savjete i već se prijavio za triatlon u maju. Kaže da je njegovo iskustvo inspirisalo ljude koji su mu bliski da provjere svoje zdravlje.

“Imam mnogo prijatelja koji nisu mogli vjerovati da se ovo meni dogodilo nakon svega što sam radio. Protresao sam živote velikog broja ljudi”, kaže Murphy.