Celijakija ili glutenska enteropatija je nepodnošljivost organizma na gluten – bjelančevinu prisutnu u pšenici, raži, ječmu, zobi i drugim žitaricama nastalim križanjem navedenih.

To je doživotna hronična blest, a jedini lijek je izbjegavanje namirnica koje sadrže gluten. Najčešće su za celijakiju krivi geni daljnjih rođaka, pa je tako ona češća u skandinavskim zemljama negoli u Europi, Aziji ili Americi. Kod osoba s genetskim predispozicijama unos glutena aktivira imunološki sustav što rezultira uništavanjem crijevnih resica, teško oštećenje sluznice crijeva i kao posljedicu malapsorpciju hrane i nutritivnih namirnica.

Dijagnosticiranje celijakije
Dijagnosticiranje same celijakije zna biti dosta teško. Često je maskirana s drugim bolestima koje se na prvu ne povezuju s celijakijom (anemija, osteoporoza i slično).

Jedina sigurna pretraga je biopsija tankog crijeva gdje se mogu vidjeti karakteristične promjene na crijevnim resicama. Analizom krvi ili kućnim profesionalnim testom mogu se potvrditi indikacije za celijakiju, ali bez biopsije se ne može postaviti dijagnoza.

Šta je gluten?
Gluten je protein koji je prisutan u žitaricama (pšenica, raž, ječam). Osobe s celijakijom moraju striktno izbaciti gluten iz prehrane, čak ako i ne osjećaju posebne tegobe. Iako, najčešće se nakon konzumacije osjećaju probavni problemi poput nadutosti, proljeva, povraćanja, slabosti.

Lista namirnica
U početku je uvijek teško prebaciti se na novi način prehrane. Međutim, izbjegavanje namirnica i hrane koja sadrže gluten je nužno. Treba pažljivo čitati deklaracije i tražiti informacije.

Većina polugotovih i gotovih proizvoda može sadržavati gluten koji se često koristi kao aditiv u prehrani (za zgušnjavanje, kao emulgator, nositelj arome i slično).

Ipak i mala količina glutena u hrani (u tragovima) oboljelom narušava zdravlje.

Granica osjetljivosti na gluten i vanjskih pokazatelja štetnosti varira od osobe do osobe. Mali je broj osoba koje reagiraju i na količinu manju od 20 ppm glutena. Treba posebno pratiti hranu koja sadrži oznaku bez glutena. Obično proizvođači nude posebne certifikate koji to dokazuju, ali uvijek se dobro dodatno raspitati.

Namirnice koje možete slobodno konzumirati:

– voće (svježe, sušeno i kandirano*)
– meso (govedina, svinjetina, piletina, puretina, riba, morski plodovi)
– jaja
– mlijeko i mliječni proizvodi (mlijeko, vrhnje*, maslac, margarin, jogurt*)
– grahorice, mahunarke
– gljive
– određene vrste žitarice (riža, kukuruz, proso, heljda, sirak, amaranth, quinoa)
– orasi i orašasti plodovi
– ulja
– šećer, crna kava, čaj, kako, med, pekmez*, džem
– začini*

*označenim proizvodima proizvođači mogu dodati gluten kao aditiv.

Zabranjena hrana:

– pšenica, raž, ječam i svi proizvodi koji sadrže ove namirnice (kus kus, brašna, škrobni proizvodi)
– pšenične klice, mekinje, krupice
– sladno pivo, viski, zamjene za kavu
– kupovni kruh od kukuruznog brašna
– gotove juhe i umaci, instant krumpir
– suhe smokve
– suhomesnati proizvodi
– zgušnjivači, umaci, salatni umaci (mogu sadržavati gluten koji se koristio prilikom proizvodnje)

Jelovnik
Kod celijakičara može doći do malapsorpcije kalcija, željeza, vitamina B skupine, vitamina D ili vlakana. Mnoga hrana koja sadrži oznaku „bez glutena“ nije dodatno obogaćena vitaminima, mineralima ili vlaknima. Ako niste sigurni unosite li dovoljno mikronutrijenata, ubacite u prehranu sljedeće namirnice:

Kalcij – mlijeko, sir, jogurt, sitna riba s kostima, brokula, bademi, amarant, kvinoja.
Željezo – meso, riba, jaja, orašasti plodovi, mahunarke, amarant, kvinoja.
B vitamini – jaja, mlijeko, meso, riba, orašasti plodovi, sjemenke, puno zrnati bezglutenski žitni proizvodi.
Vitamin D – mlijeko i jogurt dodatno obogaćeni D vitaminom, žumanjak jajeta, losos, sardine, tuna.
Vlakna – povrće, voće, mahunarke, amarant, quinoa, proso, heljda, sirak, lanene sjemenke.

Text by: www.fitness.com.hr