Fitness produžava život i poboljšava zdravlje: Profesionalno osoblje u Body Control centru nudi adekvatne fitness treninge

Čvrsti znanstveni dokazi pokazuju da su mnoge bolesti češće u osoba koje se rijetko ili uopće ne bave tjelesnom aktivnošću nego kod redovito fizički aktivnih osoba.

Broj bolesti ili stanja koje potiče tjelesna neaktivnost posljednjih je decenija kontinuirano rastao. Tjelesna je aktivnost bila i ostaje neizostavan biološki podražaj nužan za održavanje struktura i funkcija organa i organskih sistema.

Većina, ako ne i sve, adaptacijske promjene, uzrokovane umjerenom učestalošću i intenzitetom tjelesne aktivnosti, djeluju tako da poboljšavaju zdravlje, unapređujući strukturu i funkcionalnu sposobnost odgovarajućeg organa. Mnoge adaptacijske promjene također smanjuju rizik od određenih bolesti, npr. prekomjerne tjelesne mase ili pretilosti.

Tjelesna neaktivnost, pak, kao nedostatak biološkog podražaja, ima sasvim suprotne učinke i povećava rizik od čitavog niza bolesti.

FITNESS I ZDRAVLJE

Fitness kao pojam uvriježio se u našem jeziku kao sinonim za vježbanje na spravama u teretanama. No, fitness je puno više od toga, ili, bolje rečeno, fitness je pojam za sve što nas čini ˝ fit˝. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije nastale kao rezultat redovnog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane. Razlikujemo tjelesni i zdravstveni fitness.

Tjelesni fitness ( Physical fitness ) Wilnor ( prema ACSM 1998 ) definiše se kao sposobnost izvođenja umjerenog do intenzivnog stepena tjelesne aktivnosti bez osjećaja umora kao i održavanje te sposobnosti tokom cijelog života. Osjećati se zdravo, zadovoljno i sposobno za obavljanje svakodnevnih zadaća cilj je svakog pojedinca. Dobar tjelesni fitness omogućava efikasno funkcioniranje tijela pri obavljanju bilo kojeg tjelesnog rada bilo na poslu ili u slobodno vrijeme. Tjelesni fitness može biti opći ( podrazumijeva optimalno stanje zdravlja i dobre tjelesne kondicije ) i specifični ( definira tjelesne sposobnosti specifične za postizanje tačno određenih ciljeva u sportu ili svakodnevnom životu ).

O pozitivnom uticaju tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni znanstveni radovi te se pojavio i termin zdravstveni fitness ( Health – related fitness ) kojim su označene one sastavnice fitnessa na koje tjelesna aktivnost može povoljno ili nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti na zdravstveni status.

Osnovne značajne sastavnice zdravstvenog fitnessa su: morfološka, mišićna, motorička, srčano-dišna i metabolička sastavnica.(Heimer i Mišigoj-Duraković,1999)

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) definira zdravlje kao tjelesno,mentalno i socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti. Iz ove definicije vidljivo je da optimalan stepen zdravlja znatno doprinosi kvalitetu života u cjelini. Zdravstvena vrijednost tjelesne i zdravstvene kulture ogleda se u mogućem i potrebnom uticaju tjelesnog vježbanja ne samo na očuvanje i na unapređenje zdravlja čovjeka, nego i na skladan razvoj svih njegovih antropoloških značajki.

Izvještaj Instituta za istraživanje aerobike (Blair i sur., 1995.) povrdio je činjenicu da osobe sa višom razinom fitnessa žive duže. Podatci temeljeni na 9777 muških ispitanika dobi od 20-82 godine pokazali su da muškarci koji nisu bili fit kad su ušli u istraživanje, a tokom 18 godina istraživanja su popravili svoju kondiciju, da su 44% smanjili vjerojatnost umiranja. Oni koji su bili fit na početku istraživanja i takvi ostali kasnije, smanjili su prema neaktivnima s niskom razinom sposobnosti vjerojatnost umiranja za 67%. Korist od tjelesne aktivnosti se pokazala u svim dobnim grupama, pri čemu su najsposobniji imali najniži rizik od prerane smrti.

FITNESS U SLUŽBI ZDRAVLJA

Tjelesna aktivnost se definiša kao svako pokretanje skeletne muskulature koja rezultira povećanjem potrošnje energije (Caspersen i sur., 1985) u šta se mogu ubrojiti: redovne, povremene i sezonske sportsko rekreacijske aktivnosti; svi oblici kretanja u svrhu transporta (hodanje, vožnja bicikla); redovne i povremene dnevne aktivnosti; tjelesna angažiranost na poslu.

Brojna znanstvena istraživanja (WHO, 2002., 2003.) ukazuju da primjerena, redovna i kontinuirana tjelesna aktivnost pomaže u:

  • prevenciji i rehabilitaciji srčano-žilnih bolesti (koronarne bolesti srca), blago povišeni krvni tlak, arteroskleroza
  • prevenciji i rehabilitaciji osteoporoze
  • nastanku nekih oblika zloćudnih bolesti, osobito raka dojke i debelog crijeva
  • dijabetesa tipa II (inzulin neovisan)
  • nastanka oboljenja sistema za kretanje i mišićno-koštanih profesionalnih oboljenja
  • pozitivno djeluje na sve organske sisteme, a osobno na srčano-žilni i dišni
  • održanju poželjne tjelesne težine i dobrom odnosu masne i nemasne mase tijela (smanjuje potkožno masno tkivo, učvršćuje i povećava mišićnu masu i gustoću kostiju)
  • boljem izlučivanju toksina iz organizma što pomaže u smanjenju celulita i održanju dobre probave
  • pozitivno djeluje na suzbijanje depresije
  • smanjuje negativne učinke stresa
  • poboljšava kvalitetu spavanja
  • povećava ukupnu energiju i smanjuje ili odgađa pojavu umora.

Aerobna izdržljivost koju nazivamo i kondicija jedna je od najvažnijih sposobnosti za očuvanje zdravlja. Prema American College of Sports Medicine aerobni trening je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji se izvodi aktiviranjem velikih mišićnih grupa najmanje 20 min u kontinuitetu, od 60-80% intenziteta određenog za svakog pojedinca. Aerobna izdržljivost direktno djeluje na učinkovitiji rad srčano-žilnog i dišnog sistema.

Trenirano srce kuca manji broj puta u minuti, ali jednim udarcem izbaci više krvi u krvni optok, poboljšava se cjelokupna cirkulacija u organizmu, krvne žile su čvršće i elastičnije, udahnuti kisik se bolje i učinkovitije doprema do svih tjelesnih stanica a eliminacija ugljičnog dioksida i otpadnih tvari iz organizma je bolja. (orlandofit.hr)