Koliko šećera je organizmu zaista potrebno?

Tvrdnje stručnjaka da je šećer najrasprostranjenija i samim tim i najsmrtonosnija droga, statistički gledano zaista imaju čvrsto uporište jer broj oboljelih od dijabetesa, ali i stalna tendencija povećanja broja pretilih u svijetu, doslovno i ukazuju na to da se radi o krajnje ozbiljnom problemu koji se previše olako shvata.

Šećer, ili tačnije rafinirani šećer ili saharoza, rasprostranjena je namirnica koja nosi praktično prazne kalorije bez hranjive vrijednosti. Istovremeno, šećerima nazivamo i složene, one koji potiču iz voća, povrća i cijelih sjemenki, a koji su obogaćeni vlaknima, i koji generalno predstavljaju korisne i hranjive namirnice.

Unosom šećera u organizam, u krvi se povećava nivo glukoze, što dovodi do lučenja inzulina, a previsok nivo inzulina u krvi dovodi do poremećaja apetita utičući na hormon lepin, te prvenstveno do formiranja masnih naslaga u tijelu.

U situacijama kada je potreban brz izvor energije, tada upravo složeni šećeri voća važe za najbolji izbor, jer pored prostih šećera, oni sadrže i druge hranjive materije koje zajedno povraćaju snagu organizmu.

Kada se odluče za pametniji način ishrane i eliminisanje prostih šećera sa jelovnika, velika većina ljudi pada u istu zamku, misleći da se rafinirani šećeri nalaze samo u slatkišima. Prava istina je to da se nalaze i u slatkišima, ali i u pecivima, i u mliječnim, pa čak i mesnim proizvodima, tako da prema procjeni čak 74 posto ukupne prerađene hrane sadrži proste šećere. (body.ba)