Disko, rolšue, naramenice, trajne frizure i – aerobik! ’80te godine prošlog vijeka ne bi bile onakve kakvih ih se sjećamo da koreografkinja i plesačica Jackie Sorensen nije osmislila je dinamično vježbanje uz muziku i nazvala ga “plesni aerobik” tada i ne sanjajući da udara temelje pop kulture tog vremena.
Svoju svjetsku slavu plesni aerobik ili jednostavno (ali pogrešno) aerobik, kako se kod nas često naziva, duguje Jane Fondi, popularnoj američkoj glumici koja je dinamično vježbanje uz muziku putem VHS-a uvela u svaki dom.
Od skromnih početaka u kasnim ’60-tim godinama plesni aerobik ekspodirao je do najvećeg simbola “fitness pomame” koja je u ’80-tim sahvatila Sjedinjene američke države, a onda se poput epidemije proširila na cijeli svijet. I dan danas to je jedan od najpopularnijih načina za održavanje forme među ženama, a iako je imao svoje uspone i padove, plesni aerobik uspio je zakoračiti i u 21. vijek kao svjež, cool i moderan način za oblikovanje figure.
Više od 25 miliona ljudi u svijetu aktivno se bavi plesnim aerobikom. Aerobik je davno prerastao granice zabave i lagane tjelovježbe i prerastao u sportsku disciplinu, ali i način života za mnoge. Mutirao je i transformirao se od “low impacta” do vodenog aerobika, ali klasični plesni aerobik insprisan baletom, salsom ili hip-hopom do danas je ostao dominantna kategorija.
U osnovi to je sat vježbanja u tempu koji određuje muzika. Najčešće, počinje sa 5-10 minuta zagrijavanja i istezanja, u vrhunci je 20-30 minuta u brzom tempu, može sadržavati 20 minuta oblikovanja tijela kroz istezanje mišića na podu i završava sa 5-10 minuta hlađenja i dodatnog istezanja. Program se najčešće ponavlja tri do četiri puta sedmično.
Početnici, obratite pažnju! Pravilan izbor obuće je od ključne važnosti
Kako plesni aerobik uključuje brze pokrete, skokove i odraze koji se ponavljaju kroz duži period, primjerena briga o zdravlju stopala može biti ključna u održavanju kondicije cijelog tijela.
Ukoliko vaša stopala pate od pronacije ili supinacije (“iks” ili “oks” noge), morali biste se konsultovati sa stručnjakom prije nego što krenete sa ovim programom.
Odabir pravih tena za aerobik može biti ključni za uspješan program bez povreda. Tene koje nosite na aerobiku moraj apsorbirati dovoljnu količinu udara i kompenzirati pritisak na stopala koji je mnogo veći nego kod jednostavnog hodanja. Također, tene moraju biti čvrste da podnesu česte lijevo-desno pokrete i moraju obezbijediti stabilnost. Udarci koji nastaju aerobikom mogu mogu uzrokovati sile i do šest puta veće od sile gravitacije koje se onda prenose na svaku od 26 kostiju u nozi. Tenama za trčanje nedostaje ova bočna ukrućenost i one se ne preporučuju za plesni aerobik. Tene zavežite čvrsto, da vam noga ne izleti, ali ne prečvrsto, Obavezno obratite pažnju da vaši prsti, posebno palac imaju dovoljno mjesta u tenama. Iskusan sportaš tene će kupovati predveče kada noge malo oteknu i pri kupovini nositi iste čarape koje nosi na trening.
Sprječavanje povreda
Mada se čini kao rekreacija za damice, kod fizički zahtjevnog trening kakav je plesni aerobik povrede su česte i najčešće pogađaju stopala, gčežnjeve ili donji dio noge. Kao što smo već naglasili, vrlo često su rezultat neadekvatne obuće, loše podloge za rad ili prevelikog napora usmjerenog samo na jednu grupu mišića.
Ključ za izbjegavanje povreda je kvalitetno zagrijavanje koje će mišićima dati dovoljnu fleksibilnost i snagu neophodnu da se izbjegne povreda. Ukoliko ste polaznik časova aerobika provjerite da li je vaš instruktor certificirani stručnjak, ne dopustite da vaše zdravlje ugrozi neupućeni amater. Ukoliko ste u mogućnosti počnite u nižim kategorijama, sa sabijim tempomom i postepeno podižite svoj nivo. Parket i podloga za vježbanje su najbolji pod za aerobik. Ako vježbate uz DVD budite vrlo pažljivi. Vježbe umjerene težine mogu se raditi na tepihu, ali sve iznad toga može biti opasno. DVD koristite od početka, uključujući obavezni dio zagrijavanja i pročitajte uputstva na omotu, te se uvjerite da slijedite profesionalca.
Dok vježbate pratite puls i pazite da ostane na ciljanom nivou (od 220 odbijte svoje godine, pa to pomnožite sa 0,8 i dobićete ciljani nivo za puls). Vaš puls nikada ne bi trebao biti za 5 manji ili veći od ciljanog nivoa.
Pijte dovoljno vode kako biste izbjegli dehiriranje koje može uzrokovati mučninu, vrtoglavicu i grčeve u mišićima. Ukoliko vježbate duže od 45 minuta neki sportski napitak može biti i korisniji od vode.
Ne zanemarujte vrijeme koje posvećujete hlađenju. To je period u kojem sagorijevaju mliječne kiseline (od kojih nastaju upale mišića) i adrenalin.
Iako iskusniji vježbaju i do šest puta sedmično, mnogo je bolje da počnete polako. Sasvim je bezbjedno da počnete vježbati dva puta sedmično i taj tempo držite nekoliko sedmica, a onda postepeno povećavate tempo do pet vježbanja sedmično. Upamtite, sami sebi zadajite tempo. Ukoliko osjetite bol, zaustavite se. Ne pokušavajte da vježbate i pored boli jer možete dovesti i do trajnih oštećenja i povreda. Ukoliko bol ostane i 24 sata nakon vježbanja konsultujte se sa ljekarom.
(body.ba)