Da li treba jesti banane za doručak?

Iako zvuči kao zdrava namirnica za početak dana, nutricionisti savjetuju izbjegavanje banana ujutro. Zbog toga pojedemo više kroz dan te dolazi do naglog pada šećera.

Onima koji su odlučili paziti na svoju težinu ili pak naprosto žele lagan i zdrav doručak za početak dana, banana se često čini kao idealan odabir namirnice. Ali, stručnjaci imaju lošu vijest za sve ljubitelje banana – one mogu sabotirati vašu dijetu i odmoći u gubitku kilograma. Naime, iako obiluju kalijem, magnezijem i vlaknima, banane su loš odabir za doručak, piše MSN.

Na stranu dobre stvari u bananama, trebamo biti svjesni kako one imaju visok udio šećera. Nije problem u kalorijama iz banana, već kako ta namirnica djeluje. Nakon što je pojedemo, dođe do naglog dizanja razine šećera i energije, ali i naglog pada – objašnjava nutricionist dr. Daryl Gioffre. Zbog toga dolazi do pojačanog osjećaja gladi, pa ljudi koji ujutro jedu banane, kasnije unesu više kalorija tokom dana.

I, kao da to nije samo po sebi dovoljno, banane nisu idealan saveznik dobre probave. Kod konzumacije šećera u bilo kojem obliku dolazi do procesa fermentacije, kao s pivom ili vinom. Tada se šećer pretvara u alkohol, odnosno kiselinu, što pak blokira probavu te zato banane “zatvaraju”. Zbog toga je znatno bolji odabir za doručak žitarice, pa čak i sendvič, dok je banane pak najbolje i najzdravije konzumirati kao međuobrok.

Ne za doručak, ali su banane super namirnica

Uzgoj banane iznimno je isplativ, ona je u top četiri biljke po isplativosti proizvodnje, a uzgaja se u čak 107 zemalja svijeta. Međutim, kao i u svemu, tako i s unosom banana ne valja pretjerivati. Usprkos brojnim pozitivnim utjecajima na zdravlje, postoji gornja granica koju ne biste trebali prijeći. U nastavku pročitajte kakav utjecaj na vaš organizam ima svakodnevni unos banane.

Pomaže u održavanju krvnog pritiska

Kad želimo spustiti krvni pritisak, prvo na što pomislimo je natrij. Međutim, riječ je zapravo o balansu količine natrija i kalija. Smatra se da manje od 2 posto odraslih ljudi dnevno unosi dovoljnu količinu kalija, tako da ovaj balans rijetko ko postiže.

Smanjuje rizik od malignih bolesti

Svakodnevni unos dovoljne količine svježeg voća i povrća smanjuje vjerojatnost obolijevanja od malignih bolesti jer su sve te namirnice bez dodanih soli, rafiniranog šećera, konzervansa i umjetnih boja. Banane su, konkretno, dobar izvor vitamina C, koji pomaže protiv formiranja slobodnih radikala, a oni su među uzročnicima raka. Također, sadrže visoke količine vlakana, čijim se unosom preventivno djeluje protiv raka debelog crijeva.

Ko ih smije jesti svakodnevno?

Svi s problemima sa srcem koji koriste beta blokatore ne bi smjeli pretjerivati s konzumiranjem banana, jer se njima ne preporučuje prevelik unos kalija. Isto se odnosi na ljude koji imaju problema s bubrezima. Također, smatra se da konzumiranje banana može potaknuti migrenozni napad kod osoba sklonih migrenama, pa ako spadate u neku od ovih kategorija, a veliki ste ljubitelj ovog voća, zadržite se na polovici banane dnevno.

Više od toga, naime, može biti opasno. Postoje, također, i alergični na banane pa ih izbjegavajte ako primijetite da se nakon konzumacije javljaju simptomi kao što je svrab, otekline ili otežano disanje. (body.ba)

Namirnice iz kojih crpimo energiju

Vjerovatno ste opazili kako vam neke namirinice ujutru pružaju energiju, dok vas druge uspavljuju. U suštini, određene namirnice trebate izbjegava ujutru, jer se neke jako sporo vare. S druge strane, neke namirnice mogu da učine da se brže razbudite, a ako ih konzumirate tokom dana, bit ćete puni energije sve do večere.

Bademi

Bitno je naglasiti da bademi imaju najbolja svojstva ako se jedu svježi i neslani. Ovi orašasti plodvi su odličan izvor masti, ali i proteina, i pri tome pomaže u balansiranju nivoa šećera u krvi. Neka naučna istraživanja su pokazala da 20 badema dnevno može značajno umanjiti rizik za dobijanje kardiovaskularnih oboljenja. Pri tome, bademi se vare jako brzo, pa će vas fino zasititi ali vam neće otežati želudac.

Crna čokolada

Zaboravite jutarnju kafu sa mlijekom i slobodno uzmite nekoliko kockica vaše omiljene crne čokolade. Ipak, bitno je da birate kvalitetnu čokoladu, sa njamanje 70% kakaa. Kakao je odličan izvor željeza i magenzijuma, a ako se ujutru odlučite za nekoliko kockica tamne čokolade osjećat ćete se puno bolje.

Banane

Banane su bogate kalijumom i vitaminom  6, pa to ih čini savršenim namirnicama za izblansiran doručak. One su odlične jer mogu kontrolirati i stabilizirati nivo šećera u krvi. Najbolji su u kombinaciji sa prirodnim puterom od kikirikija, koji je odličan izvor masti i proteina.

Jaja

Vjerovatno najpopularniji doručak na svijetu, jaja, i nisu bez razloga tako popularni. U suštini, jaje će ujutru obezbijediti proteine i željezo, pa ćete se tokom cijelog dana osjećati energično. Holin, koje je dio grupe vitamina B, je bitan sastojak koji se nalazi u jajma i često se dovodi u vezu sa pravilnim funkcionisanjem mozga.

Agrumi

Agrumi, kao što su limun, naranča i limeta su puni vitamina C i lako će vas razbuditi zbog svog kiselkastog ukusa. Jedno od najboljih stvari koje možete raditi ujutru jeste piti vodu sa limunom, koja vam neće samo pružiti energiju, već će vam pomoći i u borbi sa viškom kilograma.

Činjenice o bananama

Banana je tropska biljka porijeklom iz jugoistočne Azije. Njeno drvo biološki ne predstavlja drvo, iako tako izgleda zbog svoje visine od preko 10 m, već je to visoka biljka sa visokim korijenom. A tehnički plodovi banane su zapravo bobice.

Jedan grozd plodova na jednom “stablu” može sadržati i do 400 banana. Najveći poznati žbun banane imao je čak 130 kg i 473 komada.

Postoje hiljade vrsta divljih banana. No, 99% njih je gotovo identično, a radi se o sorti Cavendish. Izvorne banane bile su sorta Michel Gros, koja je trebalo da ima bolji ukus. Ipak, tu sortu je napala bolest i gotovo je uništila, tako da danas vladaju Cavendish banane – sve gotovo jednake.

Puno zdravstvenih prednosti povezano je s ovim žutim plodom. One su bogate kalijumom i pektinom, oblikom vlakana, a mogu biti i dobar način za dobijanje magnezijuma i vitamina C i B6.

Poznato je i da banane smanjuju oticanje, štite od razvoja dijabetesa tipa 2, pomažu u gubitku tjelesne težine, ojačavaju nervni sistem i pomažu pri proizvodnji bijelih krvnih ćelija, i to sve zbog visokog nivoa vitamina B6 koji sadrže. Banane su bogate i antioksidansima, koji mogu pružiti zaštitu od slobodnih radikala.

Zdravlje srca

Banane su dobre za vaše srce. Bogate su kalijumom, mineralnim elektrolitom potrebnim kako bi vaše srce kucalo. Visoki udio kalijuma i niski udio natrijuma mogu takođe pomoći u zaštiti vašeg kardiovaskularnog sistema od visokog krvnog pritiska.

Antidepresiv

Banane mogu biti korisne u prevladavanju depresije. Osim toga, vitamin B6 vam može pomoći da dobro spavate, a magnezijum pomaže opuštanju mišića. Dodatno, triptofan u bananama je poznat po svojim svojstvima za podsticanje sna.

Bolja probava i gubitak težine

Banane su bogate vlaknima, što vam može pomoći kod redovne probave. Vitamin B6 takođe može pomoći u zaštiti od šećerne bolesti tipa 2 i pomoći u mršavljenju.

Pregled iz 2017, objavljen u “Nutrition Bulletinu”, pokazao je da rezistentni škrob u bananama održava zdravlje crijeva i kontroliše šećer u krvi.

Bolji vid

Mrkva može dobiti svu slavu kao pomagač vašim očima, ali banane takođe imaju svoj udio.

Plodovi sadrže malu, ali značajnu količinu vitamina A, koja je bitna za zaštitu očiju, održavanje normalnog vida i poboljšanje vida noću. Vitamin A sadrži spojeve koji čuvaju membrane oko očiju.

Kosti

Banane pomažu u održavanju čvrstih kostiju. Prema članku iz 2009, objavljenom u časopisu “Journal of Physiology and Biochemistry”, one sadrže obilje fruktooligosaharida. To su nestandardni ugljikohidrati koji podstiču probiotike koji pomažu probavi i poboljšavaju sposobnost tijela da apsorbuju kalcijum.

Sprečava rak bubrega

Neki dokazi sugerišu da vas umjereno jedenje banana može štititi od raka bubrega. Švedska studija iz 2005. otkrila je da su žene, koje su jele više od 75 porcija voća i povrća, smanjile rizik od raka bubrega za 40 odsto, a banane su bile posebno efikasne.

Žene koje su jele četiri do šest banana sedmično prepolovile su rizik od razvoja raka bubrega.

Od umaka do piva

Banane se u svjetskoj kuhinji konzumiraju na najrazličitije načine. Na Filipinima je tako omiljen umak od banana, napravljen s dodatkom šećera, sirćeta i začina, koji nazivaju i bananinim kečapom. U Keniji i Tanzaniji velika je turistička atrakcija proizvodnja bananinog piva.

U Brazilu se banane dodaju peradi. Obogaćuju i ukus krompir-salate, zajedno s narandžama. U Indiji se banane serviraju uz rižu, pečeno povrće i bundeve. Portorikanci ih dodaju i u jela s govedinom (od banana i preprženog luka pripremaju ukusne umake).

Sečuan je poznat po jelima od svinjetine i banana, dok ih u nekim tropskim zemljama serviraju s ribom. Zgnječene banane dodaju se krompir-pireu, što mu daje slatkast ukus, koji se dobro sljubljuje s pečenom peradi. U tropskim predjelima zgnječene banane dodaju i različitim gustim supama, kao što su supa od paradajza te poriluka. A odlično se slažu i s jelima s dodatkom karija te s najrazličitijim oraščićima u kuvanim i prženim varijantama.

Zanimljivosti

Banana se uzgaja za jelo, što je čini četvrtom najvažnijom biljkom za prehranu na svijetu (riža, pšenica i kukuruz su na prva tri mjesta), ali i kao ukrasna vrtna biljka.

Jedna zdrava banana prosječno teži oko 125 grama, a iako sadrži čak 75% vode – od nje ne možete napraviti sok.
Uganda ima najveću konzumaciju banana po glavi stanovnika – 225 kilograma godišnje.
Godišnje se u svijetu pojede oko 100 milijardi banana.

Banane su radioaktivne

Banane su prirodni izvor radioaktivnog izotopa. Međutim, šanse da vas banane ubiju radioaktivnim zračenjem su gotovo ravne nuli. Morali biste stati ispred 200 oguljenih banana da bi efekat zračenja bio jednak onom na rendgenskom snimku, a tek 20 miliona banana bi izazvalo smrtonosno trovanje radijacijom.

Kada biste stali u neposrednu blizinu 500 miliona oguljenih banana, to bi bilo jednako kao da ste 10 minuta stajali pored nuklearnog reaktora u Černobilju odmah nakon eksplozije.

Banane djeluju antidepresivno i poboljšavaju pamćenje, a treba ih jeste zrelije ili manje zrele?

Banane su jedna od najzdravijih namirnica s odličnim nutritivnim svojstvima. Ako svaki dan pojedete dvije zrele banane, svojem tijelu ćete osigurati visoku razinu antioksidanata i antikancerogenih spojeva.

Istraživanja su pokazala da zrelije banane imaju veću razinu antioksidacijskih i antikancerogenih spojeva. Ako ćete u razdoblju od 30 dana jesti 2 banane dnevno, primijetit ćete niz pozitivnih promjena.

Banane ublažavaju depresiju

Osobe koje boluju od depresije obično imaju nisku razinu serotonina u mozgu. Banane su jako dobar izvor triptofana koji se u tijelu pretvara u serotonin, neurotransmiter odgovoran za dobro raspoloženje.

Povećavaju nivo energije

Banana sadrži 3 prirodna šećera – fruktozu, glukozu i saharozu, i odličan su izvor vlakana. Banane vrlo brzo povećavaju razinu energije i održavaju je stabilnom dulje vrijeme. Samo 2 banane su dovoljne za trening od 90 minuta.

Banane potiču mršavljenje

Jedna porcija banana sadrži samo 100 kalorija. Zato su banane odličan izbor za sve one koji žele izgubiti suvišne kilograme i zadržati zdravu tjelesnu težinu. Jedna banana sadrži oko 3 grama vlakana koja potiču stvaranje osjećaja sitosti i sprječavaju žudnju za grickalicama.

Banane potiču kognitivne funkcije

Banane će dulje vrijeme održati stabilnu razinu šećera u krvi. To potiče rad mozga i poboljšava kognitivne funkcije. Visoka razina kalija će povećati fokus, a visoka razina magnezija će poboljšati koncentraciju.

Banane reguliraju razinu hormona

Banane sadrže visoku razinu kalija i vitamina B6. Jako su dobar izvor nutritivnih spojeva koji reguliraju proizvodnju i oslobađanje hormona.

Banane ublažavaju žgaravicu

Zahvaljujući visokoj razini kalija, banane će ublažiti kiselost unutar želudca, a visok udio kalija će potaknuti rad probavnog sistema.

Banane reguliraju razinu krvnog tlaka

Istraživanja su pokazala da dvije banane dnevno mogu smanjiti potrebu za uzimanjem lijekova i smanjiti razinu krvnog pritiska za 10%.

Sudjeluju u prevenciji anemije

Banane su dobar izvor željeza što ih čini odličnima u prevenciji anemije. Zahvaljujući visokom udjelu vitamina B6 banane će potaknuti proizvodnju bijelih krvnih zrnaca.

Banane smanjuju rizik od nastanka niza bolesti

Banane sadrže visoku razinu antioksidanasa koji smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu i rizik od nastanka srčanih bolesti, dijabetesa, raka i degeneracije mišićnog tkiva.

Banane olakšavaju prestanak pušenja

Istraživanja su pokazala da magnezij, kalij i vitamin B6 mogu pomoći u prestanku pušenja jer smanjuju žudnju za cigaretama i ublažavaju simptome odvikavanja od nikotina.

Banane ublažavaju mamurluk

Banane su odličan izvor elektrolita, zbog čega ih stručnjaci preporučuju za ublažavanje simptoma mamurluka.

Banane ublažavaju zatvor

Banane su jako dobar izvor vlakana, a vlakna reguliraju rad probavnog sustava i sudjeluju u prevenciji zatvora.

Banane smanjuju rizik od nastanka poremećaja u radu mozga

Istraživanja su pokazala da banane mogu smanjiti rizik od nastanka Alzheimerove bolesti, a zahvaljujući visokom udjelu vitamina B skupine mogu smanjiti i rizik od Parkinsonove bolesti.

Banane poboljšavaju pamćenje

Banane su odličan izvor triptofana, kalija i magnezija koji poboljšavaju pamćenje i ubrzavaju procesuiranje novih informacija.

Banane štite zdravlje srca

Banane imaju odlična nutritivna svojstva i jako su dobar izvor kalija. Istraživanja su pokazala da povećanjem unosa kalija možete smanjiti rizik od nastanka bolesti kardiovaskularnog sistema, srčanog i moždanog udara. (centarzdravlja.hr)

ISHRANA: 6 idealnih jela prije treninga i teških aktivnosti

Bilo da se spremate za odlazak u teretanu, trčanje, planinarenje ili jednostavno neku drugu vrstu teže fizičke aktivnosti, sat i po do dva prije početka izazova, jedan od šest obroka o kojima ćemo više reći u nastavku, biće perfektan način pripremanja “goriva” za sve te aktivnosti, a da pritome uopšte na kraju ne dođe do brutalno jakog osjećaja gladi.

Zob
Jedna od najcjenjenijih namirnica među nutricionistima i svim fitness profesionalcima. Jednostavno, obrok baziran na zobi, kakva je na primjer zobena kaša, jedan  je od najboljih mogućih izvora složenih ugljikohidrata i obrok koji je pravi šampion u dužini održavanja osjećaja sitosti.

Banane
Banane kao omiljeno voće, ujedno su i najefikasnije zbog toga što u dobroj mjeri mogu zamijeniti mnogo ozbiljnije pripremana jela. Pored toga što su snažan izvor energije koji može biti dovoljan i za čitav jedan trening, banane organizam opskrbljuju sa kalijem, magnezijem, bakrom, vitaminom B6 i vitaminom C.

Suho voće
Interesantno je da sušeno voće ima više šećera i samim tim kalorija od svježeg voća. Iako to nije previše dobra stvar, za obrok pred trening to je odlično, a kada se svemu tome dodaju i izrazito velike količine vitamina i minerala, suho voće u manjim količinama je super izbor.

suhovocebody

Riža
Oko 200 grama riže prije treninga, predstavlja tipični obrok profesionalaca koji s tegovima od svojih tijela grade grčke skulpture. Riža je “broj 1” izvor ugljikohidrata za velike momke, pa tako i gorivo koje treba poslužiti konkretno za obavljanje najtežih aktivnosti u danu.

Krompir
Prvi zamjenik riže u svijetu bodybuilding i fitness profesionalaca jednostavno je krompir. Naravno, ne radi se o prženim verzijama koje su suludo masne i samim tim prekalorične i nezdrave, već prije svega o kuhanoj verziji, pa i gniječenoj poznatoj kao krompir pire.

Hljeb sa cijelim sjemenkama
Crni hljeb sa cijelim sjemenkama, neuporedivo je zdraviji od bijelog koji je oslobođen svih sjemenki i ljuspica koje su u stvari sama vlakna potrebna za probavu i koja usporavaju cijeli proces razgradnje tako da osjećaj sitosti duže ostaje. To u kombinaciji sa vitaminima i mineralima predstavlja fantastičnu osnovu za obrok prije treninga, a namazati se na par kriški može kikiriki puter ili neki drugi zdravi namaz i takav obrok postaje kompletan.

(body.ba)

 

Pet beneficija najpopularnijeg voća na svijetu

Iako se radi o voću koje raste striktno u tropskim krajevima, teško da postoji ijedan kraj Planete na kom banane ne važe za najpopularnije voće. Za to postoji više razloga, a oni su mnogo veći od samog okusa i praktičnosti koje odlikuju banane.

Radi se o cijelom nizu fenomenalnih uticaja koje sastav banane ima na ljudski organizam. Interesantno je da faze zrelosti banana uveliko određuju i njihov uticaj na ljudski organizam, budući da su i naučnici dokazali da banane mijenjaju svoj hemijski sastav kada sazriju.

To znači da za izvlačenje specifičnih beneficija iz konzumiranja banana, treba znati odabrati i samu boju banana, bilo da se radi o zelenkastima, čisto žutim, ili o zrelim bananama na čijoj koži preovladava smeđa boja.

U nastavku provjerite kojih pet najvećih beneficija krasi najpopularnije voće na svijetu.

1. Daju energiju

U roku od manje od pola sata, banane dokazano omogućavaju veliko povećanje energije u organizmu. Dok jedna prosječna banana nosi 89 kalorija, energija koju proizvodi tokom razgradnje, može se koristiti jako dugo kroz fizičku aktivnost.

2. Eliminišu stres

Sastojci banane otiču lučenje hormona sreće, omiljenog hormona zbog kojeg se ljudi osjećaju sretnije, te zbog kojeg se uveliko smanjuje osjećaj nelagode, tjeskobe, depresije i stresa.

3. Borci su protiv karcinoma

Kao što je spomenuto na početku, za specifične beneficije banana je važno znati odabrati banane u određenoj fazi zrenja. Tako je za fantastični efekat poticanja proizvodnje bijelih krvnih zrnca, potrebno birati tamno žute banane.

4. Pomažu protiv zatvora

Problem zatvora obično nastaje kao rezultat manjka vlakana u ishrani, a koji se ne mogu probavljati, te koji samim tim prolaze kroz probavni trakt i tako pomažu boljem funkcionisanju crijeva.

5. Jačaju kosti

Pored standardne potrebe čovjeka za sastojcima u ishrani koji jačaju kosti, sportisti su osobe koje bi posebno trebale obratiti pažnju na to pitanje, budući da svoj skelet izlažu mnogostruko većim izazovima. Banane su namirnica koja nije prebogata kalcijem, ali zato sadrži mikronutrijente koji poboljšavaju absorpciju kalcija iz sve hrane koja se unese u organizam. (body.ba)