U nekim normalnim okolnostima, preko želučane ovojnice u krv dospijeva oko deset odsto alkohola, a ostatak puno brže dolazi u krvi preko tankog crijeva.

Ako ste se prije alkohola najeli, alkohol će se u želucu zadržati nešto više, sporije će se probavljati pa će i njegovo djelovanje biti sporije. Pijete li na prazan želudac, alkohol će kroz želudac proći brže i brže djelovati na organizam.

Jaka pića, poput rakije, viskija, votke i slično, imaju, naravno, jači uticaj na organizam. U želucu postoji ovojnica na dnu, koju alkohol iritira. Taj “ventil” se zatvori kad je u pitanju jači alkohol pa zbog toga piće dulje ostaje u želudcu. Kad se otvori, u želucu već imate nekoliko pića, pa veća količina alkohola odjednom dolazi u krvotok, a onda i u mozak.

Dopamin, odnosno hormon sreće, je najaktivniji u centru za užitak koji se nalazi u mozgu, i upravo pripita osoba osjeća euforiju i uzbuđenje. Nakon nekoliko pića, euforija splašnjava, pa se stiže do stadijuma spavanja, i teške koncentracije. Ako i nakon toga nastavite piti, poremetićete centar za ravnotežu u mozgu, tjelesnu temperaturu…

Alkohol dovodi do dehidracije, a najviše tečnosti oduzima, ponovo – mozgu. Baš zbog toga javljaju se glavobolje ili osjećaj pulsiranja u glavi. Mozgu oduzima i glukozu, pa nakon pijanstva možete osjećati bezvoljnost ili se osjećati usporeno.

Naime u želucu postoji enzim koji razgrađuje alkohol. Žene u organizmu imaju manje tog enzima od muškaraca. Isto je i s enzimom u jetri. dok ona razgradi alkohol on još uvijek ide krvotokom i djeluje na tijelo. Zbog toga se žene mogu i brže napiti od muškaraca.