Razlikujte alergiju i prehladu

Prehlada i alergije dijele mnoge simptome, pa je često teško znati šta uzrokuje kihanje, pospanost, i pomiješane osjećaje. Srećom, postoje mnogi ključni znakovi koji pomažu pri dijagnozi, da se što prije krene sa oporavkom, piše body.ba. Upamtite: nismo doktori, pa ako smatrate da nešto nije u redu sa vama, potražite medicinsku pomoć da saznate šta se dešava.

Jasno, možda dijele neke simptome, ali alergije i prehlada se razliku poput jabuke i narandži. Dok je obična prehlada uzrokovana virusom, alergijski simptomi su odgovori imunološkog sistema na alergene poput polena, prašine, pseće dlake. Najlakši način da nađete razliku jeste u trajanju – što nažalost ne pomažu kad simptomi napadnu. Obična prehlada ne traje duže od 10 dana, dok alergije mogu mučiti ljude mjesecima. Sezonske alergije obično nastanu svake godine u isto vrijeme, dok su prehlade u zimu i jesen.

Svaka bolest ima svoje najgore simptome. Kod prehlade, kašalj i zagušenje su obično uvijek dokazi, dok su svrbež u ustima, očima i grlu su pokazatelji alergije. Vrsta sluzi povezana sa alergijom i prehladom je različita. Žuta se obično vezuje za prehladu, dok je alergija povezana za tanku vodenu sluz, drugi simptomi jedinstveni za prehladu uključuju svrbež, umor, temperaturu, dok cjelodnevno kihanje obično ukazuje na polen.

Slijede razlike između ove dvije slabosti:

Prehlada:

  • Obično: kašalj, grlobolja, curenje/začepljen nos, kihanje,
  • Ponekad: umor, bolovi,
  • Rijetko: groznica, svrbež očiju.

Alergije:

  • Obično: svrbež očiju, curenje/začepljen nos, kihanje,
  • Ponekad: kašalj, grlobolja, umor,
  • Nikad: groznica, bolovi.

Uradili smo samo pola posla ako saznamo šta nas muči, prehlada i alergije. Da biste se zaštitili od prehlade, redovno perite ruke i klonite se onih koji su bolesni – prehlade su prelazne (alergije nisu). Ako je već kasno, onda uzmite odmor i tečnosti, probajte hladni lijek, te kokošiju supu, koja uvijek može pomoći. Što se alergija tiče, najbolje rješenje je da se čuvate alergena. Zatvorite prozore, uključite klimu da spriječite ulazak polena u kuću, te čistite nakon boravka psa na mjestima na kojima se nalazite. Uzmite antihistamine i dekongestive, te provjerite stanje polena prije nego izađete vani.

Zapamtite: uvijek je najbolje da provjerite sa doktorom šta uzrokuje važe kašljanje i kihanje. Ako groznica ne odlazi, prehlada traje duže od 10 dana ili ako alergijski simptomi ne odlaze, možda je nešto komplikovanije nego prehlada i alergije. Ozdravljenje je glavna stvar u nastavku procesa trening plana te uživanja u ljetnim pićima.

Hrana koja će vam pomoći da izliječite prehladu i gripu

Loša posljedica gripe i prehlade je gubitak apetita, a bez unosa hrane imunitet je nemoguće podići. Women's Health magazin objavio je savjete ljekara koji navode koju hranu da jedete kako biste poboljšali apetit i ozdravili što prije.

Na prvom mjestu je neizostavna pileća supa čijom konzumacijom unosite potrebnu tekućinu u organizam, vraćate snagu, a njeni zdravi sastojci smanjuju upalu.

Citrusno voće je puno vitamina C koji je antioksidans koji reducira simptome prehlade.

Prema riječima ljekara Jamesa Dukea bijeli i crveni luk i prasa sprečavaju širenje klica.

“Oduvijek se cijenila njihova sposobnost da pomognu ćelijama da pročiste tijelo od ‘napadača'”, kazao je Duke.

Đumbir sadrži hemikalije seskviterpene čija su meta rinovirusi, najčešći virus prehlade, te sprečava kašljanje. Sadrži antiupalne sastojke koji se bore protiv infekcije. Dodajte jednu kašiku đumbira u svoj čaj i osjetit ćete promjenu.

Dobrobiti meda su daleko poznate, od liječenja opekotina i rana do olakšavanje bola upaljenog grla. On je odličan saveznik izgrebanog grla, prirodni antioksidans i antibakterijski prehrambeni artikal. Pomaže u borbi protiv virusa, bakterija i gljivica.

Kada imate temperaturu najviše godi hladan jogurt ili kefir koji sadrže probiotike za jačanje imuniteta. Ukoliko iz nekih razloga ne možete konzumirati mliječne proizvode, zamjena su mrkva, kiseli kupus, kopar, kimchi i kombuča.

Hrana bogata selenom povećava proizvodnju citokina koji uništava prehlade i gripe.

Na to sve dodajte i čašu crvenog vina koji sadrži resveratrol i polifenole koji rade kao dobre bakterije u jogurtu.

U Kini su gljive poznate kao ljekovita hrana zahvaljujući vitaminu D. Proizvode citokin koji se bori protiv infekcija, a njihovi polisaharidi poboljšavaju imunitet.

Unosite i ugljikohidrate jer će vam pomoći da vaše tijelo bude jako. Sve začinite morskom ribom koja je bogata D vitaminom i pomaže u nivelisanju pritiska. Ovaj vitamin se bori protiv raka, jača kosti i pomaže u gubljenju kilograma.

Također se preporučuje hrana bogata cinkom. Janjetina je snažan kandidat za borbu protiv prehlade. Studija je pokazala da konzumiranje cinka na početku skraćuje prehladu za jedan dan, a preventivno konzumiranje je drastično skraćuje.

Treba li trenirati kad ste bolesni ili ne?

Da bi donijeli pravu odluku prvo moramo jasno razlučiti kakve to simptome trenutno imamo, da li se radi o curenju nosa, kihanju, grlobolji i glavobolji, ili je ipak problem nešto veći.

Prema riječima stručnjaka, prilikom pojave lakših simptoma nije loše i štaviše može biti i dobro izložiti se određenim naporima i fizičkim aktivnostima, te primorati tijelo na znojenje koje u ovom slučaju može učiniti jako mnogo pozitivnog i ubrzati proces oporavka.

Međutim, isti ti stručnjaci poručuju da vježbanjem možemo samo pogoršati stanje ako se već radi o jačim simptomima kakvi su temperatura, te jako kašljanje iz dubine pluća.

Zbog toga, kada se idući put susretnete sa ovim problemom, jednostavno razlučite da li imate neki od slabih ili jačih simptoma, i iz toga izvedite zaključak da li ćete trenirati ili ipak vrijeme provesti odmarajući.

Recepti liječnika uz koje ćete brže pobijediti gripu

Obroci koje pripremate trebaju biti lagani i hranjivi te bogati esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima i mineralima koji jačaju imunološki sustav. Također je bitno piti puno vode, čajeva, juha kako bi spriječili dehidraciju i nadoknadili elektrolite.

Hrana za jačanje imuniteta

Hrana bogata vitaminom E koji utječe na bolju funkciju imunološkog sustava: jaje, orasi, lješnjaci, bademi, zeleno povrće, jetrica, pšenične klice, biljna ulja, sjemenke.

Hrana bogata selenom, mineralom koji pomaže u jačanju imunološkog sustava, naročito u kombinaciji s vitaminom E: brazilski oraščići, kvasac, integralne žitarice, morski plodovi, plava riba, češnjak, luk.

Hrana bogata cinkom, mineralom koji je ključan za održavanje otpornosti na infekcije: crveno meso, morska hrana (školjke), pšenične klice, špinat, grašak, jaja, mlijeko, sjemenke (posebno bućine), pivski kvasac.

Hrana bogata vitaminom C, koji pomaže u borbi protiv virusnih infekcija: peršin, radič, paprika, brokula, agrumi (narančini, naranče, limun, grejp), kivi, kiseli kupus, cvjetača, šipak, kelj, rotkvica, bobičasto voće, kopriva.

Hrana bogata bakrom, mineralom koji je neophodan za borbu protiv infekcija: morski plodovi, iznutrice, integralne žitarice, kakao, banane, masline, lješnjaci, leća.

Hrana bogata beta-karotenom poput žutog i narančastog voća i povrća te tamno zelenog lisnatog povrća. To su: mrkva, špinat, blitva, brokula, batat, rajčica, tikva, mango, kruška. Beta-karoten se u organizmu pretvara u vitamin A koji jača imunitet i važan je za obnavljanje tkiva stoga ubrzava oporavak i regeneraciju sluznica gornjih dišnih putova.

Hrana koja sadrži polifenole, jake antioksidanse koji djeluju blagotvorno po zdravlje ako su svakodnevno prisutni u prehrani čak i u malim količinama: bobičasto voće, agrumi, artičoke, šparoge, luk, peršin, kelj, čaj, kakao, kava, crveno vino, cimet, đumbir, muškatni oraščić, mediteranski začini.

Što jesti na početku gripe?

Simptomi gripe poput visoke temperature, malaksalosti i bolova u mišićima često utječu na gubitak apetita. Unatoč tome, potrebno je jesti manje obroke bogate gore navedenim mineralima i vitaminima te piti što više tekućine kako ne bi dehidrirali, savjetuje Marija Vezilić, dipl. ing. prehrambene tehnologije na stranicama Zavoda za javno zdravstvo.

Recepti za brži oporavak od gripe

Recepti za zajutrak:
Zajutrak (175 kcal)

Čaj od đumbira – 2 dl
Med – 1 mala žlica
Jabuka s krupno mljevenim orasima i grožđicamaJabuka – 160 g
Orasi – 8 g
Grožđice -10 g
Priprema: Zagrijte vodu. Kad proključa, dodajte nasjeckani korijen đumbira i kuhajte još 5 minuta. Procijedite čaj i dodajte med. Izribajte jabuku srednje veličine te dodajte nekoliko kapi limuna, grožđice i usitnjene orahe.

Zajutrak (170 kcal)

Svježe iscijeđeni sok od naranče – 1,5 dl
Integralni kruh – 30 g
Maslac – 5 g
Zajutrak (180 kcal)

Svježe iscijeđeni sok od naranče, jabuke, mrkve, cikle i blitve:Jabuka – 80 g
Naranča – 50 g
Mrkva – 50 g
Cikla – 25 g
Blitva – 1 list
Integralni kruh – 30 g
Zrnati sir – 60 g
Zajutrak (360 kcal)

Proso na mlijeku s kupinama i medomMlijeko – 2,4 dl
Proso – 40 g
Kupine – 150 g
Med – 1 mala žlica
Priprema: Proso skuhati u mlijeku te dodati usitnjene kupine i med.

Recepti za doručak:
Doručak (350 kcal)

Kruh integralni – 60 g
Svježi posni sir – 60 g
Sezam – 5 g
Vlasac -10 g
Kefir – 2,5 dl
Jabuka – 80 g
Priprema: Svježi sir pomiješati s usitnjenim vlascem i sezamom. Namazati na kruh

Doručak (420 kcal)

Zobene pahuljice s mlijekom, medom, jabukom, suhim šljivama i cimetomMed – 1 mala žlica Zobene pahuljice – 40 g
Jabuka – 80 g
Cimet – po želji
Suhe šljive – 20 g
Mlijeko – 2,4 dl
Priprema: Ugrijati mlijeko, dodati zobene pahuljice, ribanu jabuku, cimet i suhe šljive te, kad se malo ohladi, dodati 1 malu žlicu meda.

Doručak (160 kcal)

Čaj kopriva – 2 dl
Sendvič s integralnim kruhom, namazom od svježeg sira, češnjaka i mrkve te zelenom salatom:Integralni kruh – 60 g
Vrhnje – 1 mala žlica
Sir – 60 g
Mrkva – 1 žlica naribane
Češnjak – 10 g
Usitnjeni peršin – po želji
Zelena salata  – 3 lista
Priprema: Namaz od svježeg sira: pomiješati sir s vrhnjem, dodati usitnjeni češnjak, peršin i naribanu mrkvu.

Recepti za ručak:
Ručak (640 kcal)

Pileća juha – 1,5 dl
Mrkva – 50 g
Tjestenina za juhu – 20 g
Kelj s orzom:Kelj – 200 g
Luk – 25 g
Orzo – 20 g
Maslinovo ulje – 2 male žličice
Kuhana piletina – 90 g
Integralni kruh – 30 g
Priprema: Kelj s orzom: Dinstati luk na maslinovu ulju, dodati narezani kelj, podlijevati vodom te u to dodati orzo na pola skuhano i skuhati do kraja (orzo prethodno namočiti preko noći).

Ručak (620 kcal)

Juha od povrća s prosom:Mrkva – 15 g
Luk – 15 g
Tikva – 10 g
Brokula – 100 g
Cvjetača – 50 g
Proso – 20 g
Maslinovo ulje – mala žlica
Pečeni pureći batak s krumpirom:Puretina – 90 g
Krumpir – 200 g
Salata od ribanog kupusa, kukuruza i sjemenki suncokreta:Kupus – 100 g
Kukuruz – 20 g
Sjemenke suncokreta – 8 g
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Priprema:

Juha – Pirjati na ulju luk i mrkvu, dodati tikvu, zaliti vodom te dodati brokulu i cvjetaču. Kad je juha gotova, dodati skuhani proso i smiksati da se dobije krem juha.

Pečenje – Puretinu, krumpire i jedan luk staviti peći u vrećice za pečenje bez dodatka ulja. Salata: kupus naribati, dodati kukuruz, usitnjene sjemenke suncokreta i začiniti maslinovim uljem te dodati nekoliko kapi limuna.

Ručak (510 kcal):

Rižoto od tikve i poriluka:Mrkva – 50 g
Poriluk – 30 g
Tikva – 100 g
Pelat – 1 žlica
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Integralna riža – 40 g
Pileća prsa grill – 90 g
Salata od mrkve, celera i glavatog kupusa:Mrkva – 25 g
Celer – 25 g
Kupus – 50 g
Maslinovo ulje – 1 mala žlica
Integralni kruh – 30 g
Priprema:

Rižoto – Pirjati poriluk i mrkvu na maslinovu ulju, dodati 1 žlicu pelate i tikvu nasjeckanu na kockice, kad je na pola skuhano dodati rižu, podliti vodom i skuhati do kraja.

Salata – Sve povrće naribati, malo posoliti te začiniti s maslinovim ulje i nekoliko kapi limuna.

Ručak (550 kcal)

Juha riblja – 1,5 dl
Integralna riža – 1 žlica kuhane
Kuhana riba – 120 g
Blitva s krumpiromBlitva – 300 g
Krumpir – 200 g
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Integralni kruh – 30 g
Priprema: Ribu skuhati u malo vode. U juhu dodati 1 malu žlicu maslinova ulja, 50 g luka i 2 češnja te 1 žlicu kuhane integralne riže.

Recepti za užinu:

Užina (150 kcal)

Jogurt LGG – 200 g
Kruška – 100 g
Užina (270 kcal)

Pečena jabuka s mljevenim bademima i medomJabuka – 160 g
Bademi – 8 g
Med – 10 mala žlica
Mlijeko – 2,4 dl
Priprema: Jabuku ispeći u pećnici na papiru za pečenje. Pred kraj pečenja posuti je mljevenim bademima i, kad se malo ohladi, preliti medom.

Recepti za večeru:

Večera (370 kcal)

Integralni kruh – 30 g
Salata od kupusa, mrkve, kukuruza i celeraKupus – 100 g
Mrkva – 25 g
Celer korijena – 50 g Kukuruz – 20 g
Maslinovo ulje – 2 žličice
Limunov sok – 1 žličica
Kuhano meso – 60 g
Priprema: Povrće naribati, dodati kukuruz, začiniti uljem i limunovim sokom.

Večera (390 kcal)

Kuhana raštika s krumpirom:Raštika – 200 g
Krumpir – 100 g
Kuhano jaje – 1 komad
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Integralni kruh – 30 g
Priprema: Skuhati raštiku i krumpir te začiniti uljem.

Večera (415 kcal)

Batat s porilukom i svježim sirom:Batat – 200 g
Poriluk – 50 g
Svježi sir – 60 g
Zelena salata – 100 g
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Jabučni ocat  – 2 male žlice
Priprema: Batat narezati na pole ili ploške debljine oko 1,5 cm. Složiti u lim na papir za pečenje, ispeći ih po 15 minuta s obje strane na 200°C. Namazati sirom, isjeckani poriluk rasporediti po siru i posuti malo ružmarinom. Peći još 10 minuta.

Večera (440 kcal)

Zapečeni špinat s rižom i porilukom:Riža – 20 g
Špinat – 100 g
Poriluk – 25 g
Jaje – 1 komad
Maslinovo ulje – 2 male žlice Svježi sir – 60 g
Cikla kuhana – 100 g
Integralni kruh – 30 g
Priprema: Skuhati rižu. U tavi na ulju pirjati izrezani špinat i poriluk. Dodati rižu, preliti vodom i skuhati rižu na pola. Staviti u keramičku posudu, razmutiti jaje i sir, preliti i zapeći.

Sve recepte je izradio stručni tim Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. (zdravlje.ba)