Items tagged posljedice

Šta su steroidi i kakav uticaj imaju na organizam?

Steroidi su hormoni i postoji mnogo različitih vrsta. Kada se priča o onima koji se uzimaju uz vježbu da bi se tijelo brže razvijalo, najčešće su to anabolički steroidi. Oni djeluju poput testosterona, muškog hormona i pomažu u razvijanju mišićnog tkiva.

Uzimanjem steroida, većina misli da će doći do boljih rezultata u sportu, oni utiču na povećanje mišićne mase ali dugotrajno konzumiranje smanjuje pokretljivost i brzinu reakcije.

Mnogi misle na kratkotrajni rezultat, a to je mišićna masa. Međutim ima ne samo negativne, nego pogubne posljedice za tijelo. Neke od njih su: razvijanje muških grudi, preuranjena ćelavost, drastična promjena raspoloženja, agresivnost, paranoja…
Uzimanje steroida uništava moždane stanice i razvija poremećaj u mozgu, kao što je Alzheimerova bolest. Najpogođeniji organ je jetra.

Tijelo već proizvodi dovoljne količine hormona, bilo kakva povećana doza, makar se radilo o “samo maloj” dozi, može uzrokovati razorne promjene u organizmu.

Ono što je istina je da se do lijepog tijela dolazi isključivo upornim vježbanjem, pravilnom ishranom i dovoljnom količinom sna.

Iako steroidi djeluju ubrzo nakon konzumiranja, mnoge negativne posljedice vidljive su tek nakon nekoliko godina uzimanja. Ovo je jedan od razloga zašto kažu “ja ih uzimam i nije mi ništa”.

Može li se šta desiti ako unesem veliku količinu vode u organizam?

Voda je jedan od esencijalnih čimbenika života i čini otprilike 60 posto našeg tijela, piše Ana Abrahamsberg.

Čak 98 posto krvi je voda, a i kosti sadrže 30 posto vode. Ona je medij u kojem se odvijaju svi biohemijski procesi u tijelu, zatim je medij u kojem nutrijenti dolaze do naših stanica i bez nje ne bismo mogli preživjeti više od četiri dana. U vodi se otapa sol odgovorna za sve biohemijske reakcije u tijelu. Voda pomaže u regulaciji krvnog tlaka i tjelesne temperature, čisti naše tijelo od nakupljenih toksina te osigurava normalan dotok kisika do svih stanica, potpomaže probavu i izbacivanje štetnih tvari van organizma. Nalazi se i u limfi koja koja je važan dio imunološkog sistema.

Koliko je vode potrebno piti za vrijeme vrućih dana?

Preporuka je dnevno unositi 1,5 do dvije litre vode, čak i ako ne osjećamo žeđ. Kao i obroke, unos vode je potrebno rasporediti kroz dan. Dobro je započeti dan s tri decilitra vode natašte. Takođe se preporučuje nakon svakog obroka popiti tri decilitra vode, što nas kroz dan dovodi do optimalnih 1,5 do dvije litre vode. Naravno, unos vode je individualan i ovisi o nekoliko faktora:

o količini hrane koju jedemo,
dobi,
spolu,
težini,
visini,
bolesti,
režimu tjelesne aktivnosti.

Osobe s većom površinom tijela (koja se izračunava iz tjelesne visine i težine), osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i sportaši imaju veće potrebe za vodom. Osobe starije životne dobi često zaboravljaju popiti dovoljno vode i teže prepoznaju žeđ, pa su sklone dehidraciji te ih je potrebno redovito podsjećati na pijenje vode pogotovo u vrućim ljetnim danima. S obzirom na to da je voda svojevrsni lubrikant i bitna je za podmazivanje zglobova, dovoljan unos može olakšati kretanje starijim osobama.

Postoje li količine vode koje štete tijelu ili čak dovode do smrti?

Odrasla zdrava osoba teško će se „otrovati“ vodom. To je stanje pri kojem zbog prevelikog unosa vode (otprilike deset do 15 litara vode u kratkom roku) dolazi do razrjeđivanja svih tjelesnih tekućina. Posljedica je smanjenje koncentracije natrija u krvnoj plazmi. Natrij je vrlo bitan elektrolit koji direktno sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i u slučaju kada mu je koncentracija smanjena s obzirom na količinu vode u tijelu može dovesti do otkazivanja srca i bubrega. Početni simptomi su glavobolja, mučnina, grčevi i koma. Višak vode koji bubrezi ne mogu dovoljno brzo izbaciti van direktno ulazi u stanice koje onda bubre, što je posebno opasno za moždane stanice.

Pretjeran unos bilo koje namirnice, pa tako i vode, ne utječe blagotvorno na zdravlje. Vrlo je bitno unositi dovoljno vode, kako bi organizam mogao pravilno obavljati životne funkcije. No svako opterećivanje tjelesnih organa vodom, dugoročno može dovesti do neželjenih posljedica.

Ljetne navike koje mogu biti jako štetne

Toplota, sunčeve zrake, lagana odjeća i obuća, potraga za osvježenjem… Sve su to stvari koje jedva čekamo kada zima dođe do samog kraja i kada nas sezone kiša umore i psihički i fizički. Ipak, zima je sa mnogo aspekata gledano zdravije godišnje doba.

Osim što je zbog visokih temperatura život bakterija i virusa olakšan, pa je samim tim i zdravlje ljudi i životinja na udaru, i samo ponašanje i brojne ljetne navike svih nas mogu biti potpuno pogrešne.

– Klima, klima, klima

Velike temperaturne razlike su pogubne za ljudsko zdravlje. Čak i kada nije velika razlika, direktno puhanje klima uređaja opet nije nešto s čim će biti zadovoljno naše tijelo. Preporuka je klima uređaj uključiti onda kada niste u istoj prostoriji, te je koristiti za hlađenje zraka prije nego što pođete na spavanje i slično. Osim toga, filter klime je nešto na što se mora obratiti pažnja, kako u domu tako i u automobilu, jer upravo zahvaljujući starom i prljavom filteru vaše zdravlje ostaje nezaštićeno na direktnom udaru raznih mikroorganizama.

– Izostavljanje sunčanih naočala

Ljudi ih danas u većini slučajeva povezuju sa trendom i izgledom, te zaboravljaju da sunčane naočale kao pomagalo nisu tek tako izmišljene, te bi ih trebalo nositi uvijek kada smo izloženi direktnim i jakim sunčevim zrakama. Zaboravljanjem naočala povećava se rizik od dobijanja opeklina na očima, mrene, te čak očnog ili tumora očnog kapka. Staklo naočala treba imati tek UVA i UVB zaštitu, što znači da naočale uopšte ne moraju biti skupe da bi vas zaštitile.

– Pijenje vode iz šlaufa/crijeva u vrtu

Samim tim što stoji većinu vremena bez protoka vode, šlauf predstavlja komforan dom za brojne bakterije, a vlažno okruženje je upravo ono u čemu one uživaju i u kom se najuspješnije razmnožavaju.

– Slučajno (ili još gore – namjerno) gutanje vode u bazenu

Kada bi bili svjesni brojnosti mikroorganizama i svega ostalog prisutnog u stajaćoj vodi bazena, svi bi dva puta razmislili prije ulaska u vodu. Bez obzira na to koliko se vodilo računa o održavanju i čistoći vode i samog bazena, sitne čestice fekalija sa brojnim bakterijama na sebi su skoro uvijek prisutne. Hlor jednostavno nema dovoljno vremena da ubije sve te male štetočine, pa tako da npr. bakteriju E. Coli savladava nekoliko minuta, dok postoje drugi mali organizmi koji mogu izdržati prisustvo hlora čak do 10 dana.