Šetnja potiče kreativno razmišljanje

Šetnja vam omogućava da poboljšate svoju kreativnost i da unaprijedite životne navike. To je znao i poznati kompozitor Ludwig van Beethoven, koji je poslije svakog ručka išao u šetnju. Uvijek je sa sobom nosio olovku i nekoliko papira kako bi zapisao note koje bi mu eventualno u tom momentu pale na pamet. Sličan metod su koristili i njegove kolege, velikani kao što su Gustav Mahler i Benjamin Britten.

Naučnici sa Univerziteta Stanford su dokazali da šetnja potiče kreativno razmišljanje. Objašnjenje leži u nekoliko činjenica.

Hodanje je najlakši i najbezbijedniji put do dobrog zdravlja duha i tijela. Prednosti hodanja su u tome što vaš organizam bolje funkcioniše, vrši bolju razmjenu materija i unosi više kisika. Tijelo se opušta, a pored blagog umora, vraća se energija i kvalitetnije spavate.

Stručnjaci tvrde da ovaj vid aktivnosti poboljšava kvalitet života za 27%. Tokom šetnje oslobađa se endrofin, koji predstavlja prirodnu drogu koja uzrokuje dobro raspoloženje.

Međutim, hodanje ne poboljšava samo zdravlje već potiče i kreativno razmišljanje. Istraživanje objavljeno u magazinu koje se bavi eksperimentalnom psihologojim je pokazalo da je kreativnost bolja pod uticajem šetnje za čak 60%. Šetnja isto tako pomaže da ostanete smireniji i koncetrisani u napetim situacijama u školi ili na poslu.

Kardio trening kao važan segment u trećoj životnoj dobi

Kardio ili aerobni način vježbanja je ritmična, kontinuirana aktivnost u kojoj se aktiviraju velike mišićne skupine, kao naprimjer hodanje, trčanje, bicikliranje, plivanje, skijaško trčanje, veslanje, rolanje, itd.

Ove aktivnosti unapređuju funkciju kardiovaskularnog sistema i pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Ujedno smanjuju krvni tlak, podižu razinu HDL (dobar kolesterol), preveniraju i pozitivno tretiraju dijabetes tip 2 i preveniraju neke oblike karcinoma. Kardio aktivnosti reduciraju depresiju i anksioznost i unapređuju neke mentalne funkcije. Unapređuju izdržljivost, pa time i olakšavaju svakodnevne aktivnosti i brigu o samome sebi. I naravno troše kalorije.

Okvirna smjernica koliko vam kardio načina vježbanja treba za osnovno održavanje zdravlja je 150 minuta hodanja sedmično. Osnovni vodič za kardio vježbe u trećoj životnoj dobi možemo dozirati na jedan jednostavan način. Ako ste u mogućnosti razgovarati, ali osjećate pojačanje disanja i ubrzanog rada srca otprilike ste na 65 do 75 posto od maksimalnog rada srca, što je kardio zona, odnosno aerobna zona.

Većina osoba treće životne dobi bira hodanje kao vrstu kardio aktivnosti, jer je jednostavna, ne zahtijeva posebno učenje vještina i poprilično je neinvazivna, a zbog toga mogućnost ozljede je vrlo mala. Još jedna prednost hodanja kao aktivnosti je ta da ne zahtijeva velike troškove. Trebate samo par dobrih tenisica i udobnu odjeću, što vjerojatno već posjedujete u ormaru.

Volite li kardio sprave? Sobni bicikl nije toliki gušt kao vožnja bicikla u prirodi, ali je sigurniji za upotrebu, jer se uvelike smanjuje mogućnost pada. Eliptični trenažer je također preporučljiv za osobe treće dobi i mnogo je bolja opcija od stepera, koji se ne preporučuje. Veslački trenažer, tj. simulator veslanja je za osobe nešto bolje kondicije.

Uvođenjem kardio vježbi dobit ćete dvostruku beneficiju; i kardio trening i dobru pripremu da budete bolji u subotnjem igranju tenisa ili planinarenju.

Kardio trening nije ono što je dovoljno da održavate lokomotorni sitem u godinama treće životne dobi. Zbog naglog opadanja mišićne mase, u takozvano održavanje lokomotornog sustava potrebno je uvesti svakako i vježbe snage. Međutim, od nečega morate početi, a jedan od najboljih početaka je da krenete s hodanjem.

Plan:
Sedmica – Hodanje u skladu s mogućnostima (5 puta sedmično),
Sedmica – Hodanje 15 do 20 minuta tempom pri kojem još uvijek možete normalno pričati (5 puta sedmično),
Sedmica – Brže hodanje barem 15 minuta dnevno, a ostatak sporijim tempom,
Sedmica – Hodanje sporijim tempom 4 minute i 1 minuta hodanja bržim tempom u trajanju od 30 minuta (2 puta sedmično, 3 puta sedmično hodanje kao u drugoj sedmici),
Sedmica – dodajte 2 treninga snage u svoju sedmicu i 3 kardio treninga kao u drugoj sedmici,
Sedmica – 2 treninga snage, jedan kardio trening s intervalima bržeg i sporijeg hodanja, te dva kardio treninga jednoličnim tempom,
Nije važno koliko je brzo, hodanje prilagodite svojim mogućnostima. Važno je da se osjećate dobro i da napredujete.

Kada niste u mogućnosti odraditi kardio trening u obliku hodanja, može vam poslužiti kardio trening koji možete napraviti u nekoliko kvadrata svoje sobe. Svaku vježbu izvodite u intervalu od 20 sekundi. Sve vježbe ponovite 2 do 3 puta.

Zagrijavanje sa štapom

Dinamičko zagrijavanje sa štapom osim zagrijavanja i unapređenja mobilnosti pridonijet će i pravilnijem držanju u gornjem dijelu tijela.

Vježbe snage s elastičnom trakom

Elastična traka je prilično neinvazivni rekvizit kojim se može kvalitetno kontrahirati mišiće. Pri izvođenju vježbi obratite pažnju na pravilno držanje i izvođenje vježbi.

Nikad nije kasno da krenete sa svojim planom vježbanja, osjetit ćete beneficije vježbanje bez obzira na dob. Unaprijedit ćete svoje zdravlje i kvalitetu života. Vrlo je važno da osim kardio treninga uključite u svoj tjedni „fitness raspored“ i trening snage.

S godinama se polako gubi mišićna masa, a mišićna masa nakon 50-te godine ubrzano pada. Nužno je ako želite ovo usporiti i spriječiti neželjene posljedice da u svoju rutinu uklopite vježbe snage.

Vrlo je važno koncentrirati se na velike mišićne skupine kao leđa, ramena, biceps, triceps, quadriceps, gluteus stražnja loža i mišići trbuha. Birajte težine s kojima možete izvesti 10 do 12 ponavljanja u dva ili tri kruga.

Prijedlog treninga koji obuhvaća obje komponente koje zahtijeva organizam u treće dobi je kombinacija laganih kardio vježbi s vježbama snage i mobilnosti, piše fitness.com.hr.

Do zdravog mozga uz svakodnevnu aktivnost

Za odlično funkcioniranje mozga najbolje je plivanje ili trčanje, no idealno ih je kombinirati s vježbama snage jer tako još više kisika dolazi u središte živčanog sustava, tvrdi Ozioma Okonkwo, profesor s medicinskog fakulteta u američkom Wisconsinu, piše zdravlje.ba.

On je proučavao 93 odraslih ljudi čiji su roditelji oboljeli od Alzheimerove bolesti. Kod ispitanika koji su jednom dnevno vježbali najmanje 60 minuta zabilježio je bolju razgradnju glukoze u metabolizmu, što je osnovni uvjet za zdrav mozak. No vježbanje nije samo dobra prevencija za razne bolesti, nego i za bolje pamćenje, sposobnost učenja i usporavanje gubitka kognitivnih funkcija koje dolazi s godinama.

“Napravili smo nekoliko istraživanja koja potvrđuju da aerobne vježbe povećavaju strukturu, volumen i funkcije mozga, a osigurat će i dobro raspoloženje”, kaže Okonkwo.

Tajna je u tome da vježbanje povećava otkucaje srca pa u mozak dolazi više kisika, što je pogodno za razvoj novih stanica. Redovitim vježbanjem mozak se navikava na ‘navalu’ krvi te se tako štiti od bolesti poput Alzheimera, Parkinsona, pa čak i moždanog udara.

Okonkwo preporučuje kombiniranje aerobnih i vježbi snage kako bi se smanjio rizik od dijabetesa, hipertenzije i pretilosti.

Vježbanje potiče navalu endorfina, neurotransmitera koji stvaraju osjećaj ekstaze. Nakon vježbanja osjećamo se bolje i zbog serotonina koji daje osjećaj sreće.

Aktivne žene starije od 65 bolje pamte i brže uče od neaktivnih vršnjakinja, dok tinejdžeri koji vježbaju 10 minuta dnevno imaju bolju koncentraciju.

Tjelovježba poboljšava raspoloženje i bori se protiv nesanice te ublažava posljedice stresa. Tako se bori protiv glavnih uzroka slabljenja kognitivnih sposobnosti.