Koliko vježbanja je zaista potrebno da biste smršali?

Rezultati najnovijeg istraživanja pokazali su da čak i minimalna fizička aktivnost donosi značajnu zdravstvenu dobrobit, dok izuzetno naporni treninzi daju malo ili nimalo rezultata.

U članku koji je objavljen u Magazinu američke medicinske asocijacije (JAMA), doktor Tijs Eijsvogels i doktor Pol Tompson upoređivali su uticaj umjerenog (brzo hodanje, vožnja bicikla) i intenzivnog treninga (trčanje, veslanje) na stopu smrtnosti i nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Rezultati su pokazali da je samo 15 minuta umjerenog vežbanja dnevno (105 minuta sedmično) dovoljno da organizam osjeti blagotvorno dejstvo fizičke aktivnosti i počne da gubi suvišne kilograme, što se kosi sa dosadašnjim preporukama američkog Nacionalnog zdravstvenog servisa (NHS) da se vježba bar 150 minuta nedeljno.

Isto važi i za intenzivnu fizičku aktivnost – rezultati su pokazali da je dovoljno vježbati naporno 35 do 70 minuta sedmično, za razliku od preporuka NHS i Univerziteta Harvard, koji navode da bi ova aktivnost trebalo da traje bar 75 minuta.

U tekstu se takođe dovodi u pitanje pozitivan uticaj dugotrajnog intenzivnog vježbanja na organizam (više od 240 minuta sedmično). Prema dobijenim rezultatima, pretjerano fizičko naprezanje negativno utiče na zdravlje srčanog mišića i dužinu životnog vijeka, piše Independent. (b92.net)

25 razloga za krenuti vježbati

Ukoliko još uvijek niste počeli vježbati, donosimo vam 25 savjeta zašto bi bilo poželjno da krenete sa vježbanje. Osim što ljudi koji vježbaju imaju bolji oblik tijela i nemaju problema sa pretilosti, oni su i mnogo zdraviji od drugih.

Jača srčani mišić.
Smanjuje mogućnost srčanog udara.
Smanjuje rizik za bolesti srca, primjerice, smanjuje loš LDL kolesterol, a povećava dobar HDL kolesterol.
Poboljšava cirkulaciju.
Pomaže izgubiti težinu i oblikovati tijelo.
Poboljšava učinkovitost disanja.
Jača i povećava mišiće i poboljšava izgled.
Pomaže spriječiti probleme s leđima i bol u leđima.
Poboljšava držanje tijela.
Jača kosti i smanjuje rizik od osteoporoze.
Jača tkivo oko zglobova i smanjuje nemir i artritis.
Smanjuje rizik od nekoliko vrsta raka.
Poboljšava imunološki sustav koji smanjuje rizik od zaraznih bolesti.
Održava fizičke i mentalne funkcije tijekom druge polovice života.
Povećava samopouzdanje i samopoštovanje.
Podiže energiju i povećava produktivnost.
Poboljšava san.
Pomaže stvoriti pozitivan stav o životu.
Smanjuje tjeskobu i depresiju.
Povećava otpornost na umor.
Produžuje životni vijek.
Smanjuje krvni tlak.
Poboljšava balans i kordinaciju.
Smanjuje stres.
Štiti od dijabetesa.

Ukoliko se dosada niste uspjeli nagovoriti na vježbanje, vjerujemo da ćete nakon što ste ovo pročitali dobiti motivaciju i želju za vježbanjem. (vjezbanje.net)

Pravilno disanje za vrijeme vježbanja

Kao što i sami znati pravilno disanje u toku vježbanja je veoma važno, zato ćemo vam u ovome članku objasniti kako biste trebali disati dok dižete utege.

Prvo što trebate znati je da je disanje refleksna radnja i u većini slučajeva mi ne kontroliramo disanje. Disanje možemo usporediti s kucanjem srca, na što također ne utječemo, osim naravno fizičkih aktivnosti za vrijeme kojih se otkucaji srca povečavaju. Ako je moguće, najbolje bi bilo da ne mislite kako trebate disati i u tome slučaju disat ćete pravilno, no ako jednostavno za vrijeme treninga ne možete prestati misliti o disanju, u daljnjem tekstu ćete naučiti kako biste trebali pravilno disati.

Za primjer ćemo uzeti benč. Pravilno disanje za vrijeme dizanja benča je da kada gurnete šipku gore izdahnete, a dok je spuštate prema dolje udahnete.
Opasno je da dok dižete utege ne dišete, tj. da uzmete zrak i napravite par ponavljanja prije nego što ponovno udahnete.

Osim za vrijeme izvođenja vježbe, važno je i pravilno disanje nakon obavljene serije. Ono će vam pomoći da se što prije odmorite i smanjite otkucaje srca. Pravilno disanje nakon obavljene vježbe je da duboko udišete na nos i izdišete na usta. (vjezbanje.net)

Vježbanje dokazano olakšava borbu protiv pušenja

Lista pozitivnih efekata fizičke vježbe na ljudsko tijelo kao da nema kraja, te se svakih nekoliko dana pojave novi dokazi koji daju još veći podsticaj ljudima da se aktiviraju.

Posljednje u nizu otkriće vezano za ljudsko zdravlje i vježbanje, odnosi se na mukotrpnu borbu sa pokušajima prestanka pušenja.

Naime, istraživači u Norveškoj koji su proveli istraživanje nad grupom od 6.000 starijih ljudi, a čiji cilj je bio da provjere vjerovatnoću produženja života uz vježbanje, kao popratno otkriće su imali i ono vezano za cigarete.

Utvrđeno je da osobe koje pokušavaju prestati pušiti, imaju dva puta veće šanse da uspiju u svojoj nakani ukoliko u život uvedu neku fizičku aktivnost. Rezultat je to promjene shvatanja i otkrivanja prednosti vježbanja, a koje upravo bivaju pokošene sa duhanskim dimom.

Istovremeno je zaključeno da vježbanje zaista djeluje na produženje životnog vijeka, te da samo 30 minuta vježbanja dnevno drastično popravlja zdravstveno stanje ljudi, bez obzira na njihovu tjelesnu masu.  (body.ba)

Savjeti fitness trenera: Život je ljepši uz redovno vježbanje

Iako smo upoznati sa činjenicom da bavljenje sportom pozitivno utiče na ljudsko zdravlje u svakodnevnom životu većina ljudi ne odlučuje se na vježbanje.

Naravno, postoje rekreativci koji su svjesni važnosti fizičke aktivnosti u većini slučajeva mnogi se odlučuju da neki oblik fizičke aktivnosti uvedu u životnu praksu kad im je zdravlje već urušeno ili kad su se neželjeni kilogrami nagomilali. Međutim, u ovoj oblasti itekako važi ona narodna poslovica: Bolje ikad nego nikad.

Mnogi početnici imaju mnogo pitanja: koji oblik vježbanja je najbolji, koliko vježbanja je potrebno, koja ishrana je najbolja i slično, a savjete je najbolje potražiti kod fitnes trenera.

Fitnes treneri se slažu da je potrebno vježbati tri do četiri puta sedmično po sat vremena i naglašavaju kontinuitet u vjebanju. Pored redovnog vježbanja treneri kažu da ne smijemo zaboraviti praktikovanje umjerene i zdrave ishrane.

Janka Budimir, fitnes trener rekla je da današnje, novo, vrijeme “favorizuje” um, pa se čovjek više umara psihički, nego fizički.

Psihički zamor nas subjektivno umara, tako da se poslije posla, škole, učenja i slično ljudi najradije pasivno odmaraju. Previše nas je obuzela tehnika, kompjuteri, tableti, pa većinu slobodnog vremena provodimo uz te, omiljene nam igračke. Mada mislim da svijest ljudi o fizičkoj aktivnosti raste, naročito u posljednjih godinu dana i da ljudi polako shvataju da se moramo ‘vratiti sebi’. Lično, radim na tome da se što vise ljudi aktivira i shvati da je život ljepši uz redovno vježbanje”, rekla je Bumirova za portal BUKA.

Ona ističe da je aktivnost vitalna ljudska potreba, jer nastali smo kretanjem i kroz evoluciju se mijenjali kretanjem, tako da je ono bilo od presudnog značaja za naš opstanak.

Zato bih rekla da je fizička aktivnost potreba svih nas i da kao što svako jutro ustajemo iz kreveta, treba da bar tri puta sedmično upražnjavamo fizičko vježbanje. Redovnom fizičkom aktivnošću pokrećemo i podižemo fiziološke funkcije u našem organizmu na viši nivo, te poboljšavamo motoričke sposobnosti. I to se naravno odražava na naše raspoloženje i na izgled našeg tijela”, kaže Budimirova.

Naša sagovornica ističe važnost održavanja kontinuiteta vježbanja i ističe da je potrebno da čovjek vježba minimalno tri do četiri puta u nedjelji po sat vremena. Iako vježbe ne dijeli na muške i ženske, objašnjava da se kod nas muškarci uglavnom odlučuju za teretanu i tegove, a žene za grupne fitnes programe.

Iako je Janka Budimir veliki fan teretane smatra da čovjek treba imati predznanje ili trenera koji će ga uputiti kako da koju vježbu izvodi u teretani i kako da koncipira trening u skladu sa krajnjim ciljem. Ističe da u teretanama često vidi ljude koji nepravilno rade neke vježbe ili kombinuju vježbe koje ne treba da se rade u jednom treningu.

Uz redovan trening Budimirova ističe važnost zdrave ishrane i mijenjaje loših navika kada je hrana u pitanju.

“Potrebno je jesti četiri do šest puta dnevno. Jelovnik treba da sadrži namirnice bogate proteinima, vlaknima, složenim ugljenim hidratima i zdravim mastima. Ne smije se gladovati i potrebno je unositi dovoljno vitamina i minerala, ali i piti puno vode”, kaže naša sagovornica.

MALIM KORACIMA IDEMO NAPRIJED

Ksenija Kecman, fitnes trener, rekla je da su nažalost svi svjesni važnosti vježbanja, ali da malo ko radi nešto po tom pitanju.

Što se tiče naših građana smatram da još treba poraditi na njihovoj svijesti kada je vježbanje u pitanju. Malim koracima idemo ka naprijed, a fizička aktivnost ne treba da bude mrska obaveza, već je potrebno sa uživanjem odlaziti na treninge. Vježbanje je važno za zdravlje, a svima je očigledno da je, kako u svijetu, tako i kod nas zastupljen problem gojaznosti među ljudima”, rekla je za BUKU Kecmanova i dodala da je vježbanje dobar i kao antistres program iako je većinski razlog treniranja među ljudima uticaj treninga na fizički izgled.

Objašnjava da je u današnje vrije, u užurbanom svijetu koji je pun stresa, svima potreban “izduvni ventil”.

Da bi vježbanje imalo efekta potrebno je vježbati minimalno tri puta sedmično, a bitan je kontinuitet vježbanja, a ne da se trenira mjesec dana prije odlaska na more. Kod nas muškarci većinom idu u teretane i bildaju, a djevojke rade kardio treninge poput trčanja i brzog hodanja i ganjaju neke vanzemaljske dijete. Uvijek preporučujem umjerenu ishranu bez pretjerivanja i da se ravnomjerno rasporede obroci”, kaže Kecmanova.

Irena Marić, fitness trener rekla je da kod nas ljudi tek počinju da budu svjesni da je tijelo stvoreno za rad, a ne samo za sjedenje i ležanje

Hipokinezija je u današnje vrijeme najzastupljenija ‘bolest’ i samim tim se treba i dalje podizati svijest kod ljudi kako pravilnom vježbanju i korisnosti istog”, rekla je za BUKU Marićeva. Ona ističe da je vježbanje važno za svaku oblast ljudskog zdravlja, a njen savjet je da je potrebno vježbati pet puta sedmično.

Potrebno je pravilno vježbanje, a da biste bili sigurni da pravilno vježbate trebali biste imati stručno lice kraj sebe, a to je trener. Najzastupljeniji vid vježbanja kod muškaraca i žena je nažalost princip radim šta hoću i šta znam. I upravo zbog toga je potrebna veća promocija pravilnog vježbanja, a samim tim doprinosimo i promociji zdravlja”, objašnjava naša sagovornica.

Napominje da je uz pravilno vježbanje potrebno kombinovati noralnu ishranu i tako dolazimo do dobitne kombinacije. “Normalna ishrana podrazumijeva tri glavna obroka i dva međuobroka, a potrebno je izbaciti grickalice, gazirane sokove i slatkiše. Naravno, ne smijemo zaboravoto ‘kraljicu’ vodu”, rekla je Marićeva.

TOP TRI STRUČNA SAVJETA ZA VJEŽBANJE

Ksenija Kecman: Vježbanje uz stručni nadzor, kontinuitet i izbjegavanje nepotrebnog opterećivanja

Kao savjete za vježbanje Kecmanova ističe da se rekreativci ne upuštaju u treninge bez stručnog nadzora, jer od početka treba naučiti pravilan rad. Ističe da je potreban kontinuitet u vježbanju, a izdvajanjem sat vremena za trening nikome neće oduzeti mnogo vremena od dnevnih aktivnosti, a imaće veliki uticaj na cjelokupan organizam. Za kraj napominje da je potrebno izbjegavati nepotrebno opterećivanje i da je potrebno imati strpljenja, jer rezultati ne dolaze preko noći.

Irena Marić: Volja, volja i volja

Janka Budimir: Kontinuitet, kontinuitet i kontinuitet

Bumirova kaže da nema stajanja kad se počne vjebati onda nema pauze.

Često čujem rečenice: ‘sad je ljeto, pa pravim pauzu, vidimo se u septembru!’, a na to ja odgovorim: ukoliko je pauza između dva treninga veća od 72 časa mišićno tkivo počinje da propada, odnosno atrofira i džaba ste se prethodno ‘bildali’, samo ste izgubili vrijeme i novac. Da biste imali vidljive rezultate treninga, potreban je kontinuitet. Radna sposobnost organizma neredovnom aktivacijom mišića uvijek se vraća na početak i velike pauze nisu preporučljive. Jer onda si stalno na početku. Svaki trening mora se ‘naslanjati’ na efekte prethodnog. Treningom gubimo energiju, ali i dobijamo više nego što smo izgubili tokom faze oporavka. Kontinuiranim treningom dolazi se do kumulativnog efekta, odnosno nagomilavanja – utreniranosti. Što vise trenirate to ste jači, bolji, snažniji, raspoloženiji i ljepši”, objasnila je Bumirova.

Za kraj vas možemo pitati jeste li spremni početi vježbati? (buka.ba)

Pravilna prehrana je ključ uspjeha kod vježbača

Ono si što jedeš ili 70% je u prehrani i ostalih 30% je u treningu. Vjerojatno ste negdje do sada čuli ove rečenice, te ih možda niste razumjeli, ali one upravo govore o tome kako je prehrana ključ uspjeha kod vježbača i općenito sportaša. Pravilnom prehranom u tijelo unosimo ono što mu je potrebno kako bi se razvijalo, jačalo i bilo lijepo oblikovano.

Plan prehrane je neophodan za uspjeh u ovom sportu – bodybuildingu. Tijelu su za povećanje mišićne mase potrebne određene hranjive tvari koje se unose preko hrane, te ukoliko u tijelo ne unosimo dovoljno hranjivih tvari, tj. hrane, ono neće imati prostora za napredak. Važno je tokom cijeloga dana imati isplanirane i pripremljene obroke, te ih ne propuštati ili zamjenjivati sa onima iz pekara ili fast foodova. Ovisno o tome što želite postići, mišićnu masu ili definiciju mišića, potrebno je pravilno sastaviti plan prehrane. Svakako preporučujem da jedete više obroka dnevno, a ne samo 2-3 velika obroka iz razloga što tijelo po obroku može probaviti oko tridesetak grama proteina. Piletina, bjeljanci, posni sir i mnoge druge namirnice izvrstan su izvor proteina s malo masti.

Ukoliko ne možete ili ne stignete jesti dovoljan broj obroka dnevno. Jedan obrok možete zamijeniti s proteinskim shakeom. Proteinski shake sadrži visok udio proteina, te je lako probavljiv. Najbolje ga je popiti nakon treninga jer pruža mišićima hranjive tvari za oporavak u kratkom roku nakon konzumiranja.

Obroci prije i poslije treninga su od velike važnosti jer oni daju tijelu energiju za trening i oporavak. Potrebno je ne propuštati te obroke, te jesti ono što je tijelu potrebno. Ukoliko sastavite dobar plan prehrane, trenirate i ne propuštate treninge ili obroke, rezultati će doći sami od sebe. (vjezbanje.net)

Gdje griješite dok vježbate?

Ako spadate u grupu od onih koji se pripremaju za ljeto, najvjerovatnije već vježbate naporno, ishranu ste promjeniti, ubacili razne proteinske šejkove u jelovnik. Ali vam se čini kao da tapkate u mjestu. Ponekad puno savjeta koje slušate na svakom koraku i koje primjenjujete, mogu biti glavni krivci za vaš fintes neuspjeh. 

Prije nego dignete ruke od savršeno oblikovanih mišića, potrudite se još jednom. Samo ovaj put, provjerite da li ovih sedam stvari radite kako treba.

1. Jedete manje nego što trebate

Da, višak kalorija znači masne naslage oko stomaka, ali ako redovno vježbate, hrana koju unosite se pretvara u mišićnu masu. Zato oni koji žele da povećaju mišićnu masu trebaju unositi najmanje 2000 kalorija dnevno. Plus, ne zaboravite da su masti glavni izvor energije. Koliko proteina manje jedete, veće su šanse za bolove poslije treninga.

2. Preskačete istezanje

Izgleda vam dosadno? To stoji, ali je dokazano da istezanje ubrzava obnavaljanje novih mišićnih vlakana. Prosto podizanje tegova bez istezanja povećava mogućnost za povrede, pa bez obzira kolike mišiće imate, najpametnije vam je da se uvijek zagrijete i istegnete.

3. Vježbate dok se ne premorite

Ono što definitivno treba da izbjegavate jeste kolabiranje. Da, istina je da mišići puno bolje izgledaju poslije 20 serije umjesto 10, ali istina je da se samo pumpaju na taj način, bez trajnih rezultata.

4. Trenirate samo dijelove tijela koje vidite u ogledalu

Fokusirajući se na mišiće koji će vam izgledati kao trofeji, možete zaboraviti na 70% mišića koji se nalaze na leđima i nogama. Vaš glavni potencijal će ostati nedotaknut. Plus, ovaj vid treninga povećava vjerovatnost povreda zbog tjelesne nesrazmjernosti.

5. Praktikujete treninge za određene mišićne grupe

Podjela treninga po danima za grudi, leđa i ruke je prošlost – na ovaj način vježbate samo određene mišićne grupe dok ostali ostaju zapostavljeni. To je star metod vježbanja i zastario je. Na ovaj način spriječavate vaše najveće mišićne grupe da nauče raditi skupa, što ponovo može da dovede do tjelesnih povreda.

6. Rijetko mijenjate tip treninga

Radeći iste vježbe sedmicama i mjesecima, vaše tijelo ne napreduje, a konstantno ga trošite. Ako ne postavite nove ciljeve vašim mišićima, tijelo se neće razvijati. Mišići ostaju na istom nivou, isto kao i snaga cjelokupnog tijela.

7. Ne odmarate dovoljno

Za vrijeme spavanja se dešava najvažniji proces – obnavljanje mišićinih vlakana. Što znači, 6 ili manje sati sna može negativno da utječe na elastičnost vašeg tijela. Ako vježbate 7 dana u sedmici, ponovo ćete imati neprijatno iznenađenje – tako samo gubite mišićnu masu. Nervni sistem se umara, vlakna se ne obnavljaju i vi se osjećate fizički nesposobnim za svaki novi trening.

Dijeta ili vježbanje: Šta je djelotvornije?

Što se tiče mršavljenja, dijeta igra mnogo veću ulogu nego vežbanje.

Želite da smršate i vjerovatno ste čuli za mantru: “Pravilno se hranite i vježbajte”.

Međutim, postavlja se pitanje koja od te dve stvari će doprinijeti boljim rezultatima kada je u pitanju gubitak kilograma.

Da li je zaista bolje ići u teretanu i vježbati četiri puta sedmično, a ne samo redukovati ishranu odnosno jesti salate.

Filip Stanford, profesor nauke vežbanja na Univerzitetu u Teksasu i izvršni direktor Fitnes Instituta u Teksasu , dao je odgovor na ovo pitanje.

Mnogobrojne studije su pokazale da dijete igraju važniju ulogu kod gubitka kilograma od vježbanja”, rekao je Stanford.

Evo i zašto:

Vježbanje zahtjeva vrijeme i uporno ulaganje truda, a potrebno je i više vremena da prođe da bi se vidjeli rezultati. Ono takođe sagorijeva mnogo manje kalorija nego što to većina ljudi misli.

Stanford je to objasnio na sljedeći način:

Morali biste da pješačite 56 kilometara da biste sagorjeli 3.500 kalorija. To je dosta pješačenja. Međutim, ako se osvrnete na ishranu, jedna čokoladica može da sadrži oko 500 kalorija, tako da je mnogo lakše da se odreknete te čokolade nego da svakoga dana pješačite po 8 km”.

Ipak, to ne znači da je dovoljno samo hraniti se zdravo i umjereno i uopšte ne vježbati.

Idealno rešenje za gubitak kilograma i zadržavanje nove kilaže je pravilna ishrana i kretanje ili vježbanje. (b92.net)

Dišite pravilno dok vježbate

Bez obzira kakvu aktivnost započinjali, način disanja nije nešto što vam prvo padne na pamet. Ali, glatko i učinkovito disanje je ključno za dostavljanje kiseonika tjelu i za pravilno izvođenje svih funkcija. Pravilno disanje također, pomaže sportistima da duže vježbaju sa manje uloženog truda, bez bolova sa strane, i sa smirenim umom.

Disanje je presudna komponenta uspješnog treniranja. Jedno od prvih pravila disanja koje se nauči kad se uđe u teretanu, a to je:  podižes teg – IZDAH, spuštaš teg – UDAH. Ovog pravila treba da se drže svi početnici, i srednje iskusni vježbači. Neki ljudi uopšte ne dišu, što je pogubno za kardio vaskularni sistem. Mnogi ljudi zadržavaju dah, što također može biti štetno, ukoliko se to ne radi pravilno.

Obratite pažnju na ovu tehniku disanja, koja, ako je pravilno budete primjenjivali, može biti vaš veliki saveznik u izgradnji većeg, snažnijeg, i moćnijeg tjela. Važno je shvatiti, da disanje nije samo puka izjmena kiseonika i ugljen-dioksida, nego se radi o temelju sigurnog i produktivnog vježbanja. (fitnessuniverse.ba)

Dokazano je: Vježbanje je lijek za depresiju

Mnogi dugogodišnji ovisnici o fitnesu, teretani i dizanju tegova, svoje svakodnevno vježbanje u poluozbiljnom tonu nazivaju svojom terapijom, a da u tome zaista ima istine, sada je dokazala i nauka.

Naime, istraživanje provedeno na Univerzitetu Kalifornija, jasno je pokazalo da vježbanje povećava nivo neurotransmitera u mozgu, upravo onih kojih nedostaje osobama koje boluju od depresije i anksioznosti.

To je utvrđeno magnetnom rezonancom, kroz koju je prošlo 38 volontera, koji su bili podvrgnuti vježbi vožnje bicikla u trajanju od 20 minuta, a nakon koje aktivnosti je bio primjetan porast neurotransmitera u mozgu.

Neurotransmiteri poput glutamata i GABA, koji se dokazano aktiviraju vježbanjem, hemijski su elementi koji mozgu omogućuju komunikaciju sa tijelom. Uz to GABA ili gama-amino maslačna kiselina, odgovorna je za lakše nošenje sa stresom, kao i za poboljšanje kvaliteta sna.

Depresivni poremećaj karakterizira snižen nivo GABA-e i glutamata, a naše istraživanje je pokazalo kako vježbanje pomaže u obnavljanju ovih neurotransmitera“, objašnjava Richard Maddock, profesor psihijatrije i bihevijoralnih nauka, koji je ujedno bio i vođa istraživanja.

On posebno naglašava to da se nada da će sada rezultati njihovog istraživanja pomoći i ljekarima i pacijentima da ozbiljnije shvate povezanost vježbanja i psihičkih poremećaja. (body.ba)