Kada unosimo alkohol, svi dijelovi tijela su pod utjecajem, međutim nervni sistem i mozak je najizloženiji njihovom utjecaju. Ovo se dešava zato što alkohol može da prođe kroz krvno-moždanu barijeru i na taj način dolazi u direktan kontakt sa moždanim ćelijama.
Brojna istraživanja povezivaju prekomjeran unos alkohola sa kognitivnom degeneracijom. Treba skrenuti pažnju da prekomjeran unos alkohola također utječe na mozak mlađih ljudi. Opijanje tokom vikenda mogu dugotrajno oštetiti naš mozak.
Jedna piva ili čaša vina s vremena na vrijeme neće imati nikakav utjecaj na nervni sistem. Rizik oštete se javlja kada je opijanje često i prekomjerno.
Od kojih faktora ovisi utjecaj alkohola na mozak?
- Regularnost unosa alkohola
- Dob u kojoj ste počeli da konzumirate alkohol
- Trenutna dob osobe
- Nivo obrazovanja
- Spol
- Genetička anamneza
- Alkoholizam u porodici
- Prenatalno izlaganje alkoholu
- Zdravstveno stanje
- Utjecaj alkohola dugortajno i kratkotrajno
- U nastavku, čitajte koje su posljedice prekomjernog unosa alkohola.
Smanjeni hipokampus
Alkohol utječe na promjene strukture mozga. Dakle, osoba koje su izloženije alkoholu imaju smanjeni hipokampus, zbog čega imaju poteškoće kada je u pitanju pamćenje i učenje.
Pored toga, također su prisutne promjene u frontalnom režnju koji je zaslužan za samokontrolu našeg ponašanja.
Prekomjerno opijanje je usko povezano sa mentalnim bolestima kao što su anksioznost ili depresija.
Ovo se dešava zbog promjene nivoa seroronina u mozgu kada dođe u kontakt s alkoholom, tačnije smanjiva nivo serotonina. Smanjenim nivoom pomenutog neurotransmitera pomaže stvaranju raznih emocionalnih bolesti.7i na mali mozak i onemogućava stvaranje novih sinapsi, što može da dovede so smrti.
Uništava moždane ćelije
Pored usporavanja razvoja mozka u tinedžerskoj dobi, redovno opijanje ima utjecaj i na mozak odraslih ljudi.
Unos alkohola onemogućava rast moždanih ćelija i smanjuje broj neurona na određenim dijelovima mozga. Međutim šteta se najviše može primijetiti kod aksona, produžetak nervnih ćelija ili neurona.
Psihoza
Ovisnici o alkoholi mogu razviti stadij psihoze, u koji su uključeni brojne halucinacije, paranoje i iluzije.
Na isti način, ukoliko osoba posjeduje dugi historijat alkoholizma i s istim naglo prestane može razviti sindrom apstinencije. Pomenuti sindrom stvara hiperstimulaciju adrenergičnog receptora i uzrokuje glavobolju, konstantnu agitaciju, drhtanje tijela, mučninu, povraćanje, halucinacije i čak i smrt.
Emocionalni poremećaj
Prekomjerno opijanje je usko povezano sa mentalnim bolestima kao što su anksioznost ili depresija.
Ovo se dešava zbog promjene nivoa seroronina u mozgu kada dođe u kontakt s alkoholom, tačnije smanjiva nivo serotonina. Smanjenim nivoom pomenutog neurotransmitera pomaže stvaranju raznih emocionalnih bolesti.