Kalorije unosimo hranom i pićem. Kada količina kalorija unesenih u organizam prekorači količinu potrošene energije, tijelo pretvara višak kalorija u ćelije masnog tkiva.

Pet najvažnijih brojeva koji vam mogu spasiti život
Ljudi najčešće pamte brojeve telefona ili važnih datuma i rijetko kome padne na pamet da postoje brojevi koji su mnogo važniji i koji vam mogu spasiti život.

Ovih pet brojeva biste trebali da zapamtite:

Krvni pritisak
Visina krvnog pritiska tokom dana se stalno mijenja. Takve promjene su normalne, a uzrokuje ih niz mehanizama koji se događaju u našem tijelu. Važni brojevi: Normalna vrijednost krvnog pritiska koja omogućava normalno funkcionirane našeg organizma je 120/80 mmHg.

S godinama vrednosti postaju nešto više, on nikada ne bi smio biti viši od 140/90 mmHg. Visok krvni pritisak je potrebno redovno kontrolisati.

Holesterol
Većina nas nije svjesna koliko se nivo holesterola može promjeniti i postati štetan za naše zdravlje. Holesterol predstavlja masnoću u krvi bez koje naše tijelo ne može normalno da funkcioniše. Kada se ona značajno povisi to može dovesti do razvoja opasnih kardiovaskularnih bolesti i zato ga je potrebno kontrolisati jednom godišnje.

Važni brojevi: Nivo holesterola sastavljena je od dvije vrijednosti. LDL, predstavlja loš, a HDL dobar holesterol.

Normalna vrijednost ukupnog holesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol / L, a vrednost LDL-holesterola manja od 3,0 mmol / L.

TSH
Ova skraćenica predstavlja hormon štitne žlijezde, žlijezde smještene na donjem dijelu vrata koja utiču na funkciju svih organa. U nadzoru rada štitnjače najvažnija je hipofiza koja pomoću tireotropina (TSH) stimuliše štitnjaču na stvaranje hormona. Pojačano ili smanjeno lučenje hormona štitne žlijezde može biti vrlo štetno za zdravlje cijelog organizma.

Važni brojevi: Štitnjača se kontroliše preko krvne slike, a referentne vrednosti koje upućuju na normalan rad štitnjače su od 0,27 do 4,20 mU / L.

Šećer u krvi
Dijabetes je hronična i neizlječiva bolest koja je u današnje vrijeme značajno napredovala. Ona nastaje usled smanjenog lučenja insulina zbog čega dolazi do povećanog nivoa glukoze (šećera) u krvi, a kako bi se sprečio njen razvoj važna je rana dijagnostika.

Važni brojevi: Ako želite da budetze sigurni da vam je nivo šećera u krvi optimalan, potrebno je napraviti jednostavan test krvi. Nivo šećera u krvi ujutro prije obroka, mora biti manji od 5,5 mmol / L, a nakon jela ne smije preći 7,8mmol / L.

Nivo šećera u krvi možete kontrolisati ishranom i zato izbegavajte hranu i pića koja sadrže velike količine šećera.

Kalorije
Kada pričamo o kalorijama, ne mislimo na opasnost po zdravlje, već na vitku liniju. Dnevni unos kalorija usko je povezan sa gojaznošću, koja se smatra jednom od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Kalorije unosimo hranom i pićem. Kada količina kalorija unesenih u organizam prekorači količinu potrošene energije, tijelo pretvara višak kalorija u ćelije masnog tkiva. Taloženje masnih ćelija dovodi do gojaznosti, koja može uzrokovati brojne zdravstvene tegobe, ali i opasne hronične bolesti.

Važni brojevi: Količina kalorija koja našem telu treba zavisi od godina, fizičke aktivnosti i tjelesne građe.

Količina kalorija koja se smatra optimalnom dnevnom dozom je 2.000 kalorija. No ona može biti nešto niža kod žena starijih od 50 godina (1.700 kcal) ili pak neaktivnih osoba i onih sitnije. (pressonline.rs)