Riješite se bola u donjem dijelu leđa u Body Control Fitness Centru!

Bolovi u donjem dijelu leđa (križobolja, lumbago) česti su poremećaji mišića i kostiju leđa, a zahvaćaju gotovo 40 % ljudi tijekom života. Križobolja je akutna ako traje manje od 6 tjedana, a hronična ako traje više od 12 sedmica.

Rizičnu skupinu za razvoj boli u donjem dijelu leđa čine sve osobe koje rade teške fizičke poslove ili suprotno, osobe čiji posao zahtijeva neprekidno sjedenje, osobe s osteoporozom ili nekom drugom anomalijom kralježnice, osobe koje su imale operativan zahvat na kralježnici, te osobe starije životne dobi.

Bol u ledjima jedan je od najčešćih razloga odlaska liječniku. Ipak, ako povijest bolesti i fizikalni pregled ne upućuju na neku određenu bolest kao uzrok, izbjegava se slikovna dijagnostika kao što je rendgen, CR ili MRI kako bi se izbjeglo ozračivanje pacijenta.

Bolovi u donjem dijelu leđa najčešće nastaju nakon određenog pokreta, kod naginjanja, uvijanja ili podizanja. Bol može uslijediti odmah nakon pokreta ili idućeg jutra. U određenim položajima može se znatno povećati, pa i širiti uz nogu (išijas).

Prvi bolovi u donjem dijelu leđa obično se osjete već između dvadesete i četrdesete godine života, a nerijetko se bol nastavlja pojavljivati kroz čitav život, pri čemu su ponavljajuće epizode sve bolnije.

Bol u leđima može utjecati na kvalitetu sna, pa je tako ljudima koji pate od bolova potrebno više vremena kako bi zaspali, san je nemiran uz česta buđenja što dovodi do umora i neispavanosti tijekom dana. Posljedično se mogu javiti i simptomi depresije ili anksioznosti.

Osamdeset posto ljudi nije za operaciju i može se vrlo uspješno riješiti bola u donjem dijelu leđa uz vježbanje.

U Body Control Fitness Centru imamo program kinezioterapija.
To vrsta fizikalne terapije koja koristi pokret tj. vježbu u svrhu liječenja i prevencije bolesti.
Koristi se za ublažavanje i liječenje raznih patoloških stanja i njihovih posljedica.
Sinonimi su: terapijska gimnastika, medicinska gimnastika, liječenje pokretom.

Najbitnije je krenuti na vrijeme sa terapijom, jer čekanjem se gubi dragocijeno vrijeme koje utiče na stepen oštećenja živca koji je izazvao  bol u donjem dijelu leđa.
Ovom vrstom vježbanja smanjujemo  napetost u mišićima, poboljšava se cirkulacija i regeneracija tkiva koje je oštećeno i tako se smanjuje bol  u donjem dijelu leđa.

Pravila za vježbanje:
– Pravilan program vježbi povećava snagu mišića, stabilnost kičme, fleksibilnost i izdržljivost.
– Prije i poslije terapijskih vježbi, preporučuju se vježbe istezanja, pri čemu postupci moraju biti nježni i polagani.
– Vježbe treba samostalno izvoditi tek nakon uspješnog prikaza od strane stručnog fizioterapeutskog kadra.
– Vježbe ne treba da budu forsirane, već da se lagano izvode.
– Za vrijeme vježbanja disati ujednačeno.
– Naučene vježbe je neophodno raditi redovno kod kuće i uvrstiti ih u aktivnosti svakodnevnog života.
– Vježbe ne smiju biti uzrok pojave bola. Ukoliko nastanu bolovi tokom ili nakon vježbanja potrebno je prekinuti s programom, te savjetovati se s – ljekarom ili obnoviti uputstva s fizioterapeutom

Jačanje mišića trbušnog zida, koji se nalaze oko trupa, trbuha, leđa i zdjelice, može ublažiti bol u donjem dijelu leđa i poboljšati stabilnost i ravnotežu. Bilo koja vježba koja uključuje korištenje abdominalnih i leđnih mišića istovremeno smatra se vježbom mišića trbušnog zida. Jedna takva vježba, koja može ublažiti bol u leđima jačanjem mišića koji podržavaju kralježnicu, je jačanje dubokih abdominalnih mišića.

Bolovi u leđima se mogu pojaviti odjednom jer vaša leđa nisu pripremljena, a kretnje nisu isprobane. Jačanje leđa je najbolja prevencija!

Za više savjeta tu je za vas vaš Fitness Centar “Body Control”.

 

 

Sve što trebate znati o vježbanju prije, tokom i poslije trudnoće!

Trudnoća je razdoblje u kojem žene više nego inače brinu o tome što se događa s njihovim tijelom. Osim što trudnice trebaju paziti na pravilnu prehranu, umjerena fizička aktivnost također je važna ako je trudnica dobrog zdravlja. Postoji mnogo pitanja o vježbanju u trudnoći, što i kako bi trudnica trebala vježbati, treba li trudnica imati strah od vježbanja, stoga vam u ovom blogu donosimo priručnik za vježbanje u trudnoći.

Glavni cilj ovog teksta je riješiti nedoumice vezane uz vježbanje u trudnoći i objasniti kako bi za žene bilo najbolje da u tom životnom razdoblju brinu o svojoj fizičkoj kondiciji.

Većini trudnica poznate su sljedeće tegobe:
– Loša cirkulacija – oticanje nogu, oticanje i/ili utrnulost ruku
– Slabiji mišićni balans – teže pokretanje i slabost u mišićima
– Gastrointestinalne smetnje – poteškoće s probavom, usporeni metabolizam, zatvor/opstipacija
– Grčevi u nogama
– Otežano zadržavanje mokraće
– Problemi u spolnom odnosu
– Mučnine, umor
– Smanjena energija i poletnost

Sve navedene tegobe ne čude, s obzirom na to da se u ženi odvija proces razvoja novog života, ali bilo bi lijepo olakšati tegobe.

Kako je moguće olakšati tegobe? Što kažu istraživanja?
Brojna istraživanja su pokazala da redovito vježbanje u trudnoći može smanjiti gore navedene tegobe. Cirkulacija se poboljšava kao i mišićni balans, smanjuju se gastrointestinalne smetnje, grčevi u nogama se rjeđe pojavljuju, ublažava se nemogućnost zadržavanja mokraće.

Vježbanjem će se tijelo lakše prilagoditi povećanju tjelesne težine, brže se vratiti u formu nakon poroda, pripremaju se mišići na pojačani napor, san je kvalitetniji, manja je bol u leđima, glavobolja je manje intenzivna. Fizička aktivnost zdrava je za trudnice koje nemaju komplikacija u trudnoći.

Što znači redovito vježbanje? Redovito vježbanje je najmanje tri puta sedmično (3-4 puta je optimalno) po 20-ak minuta aktivnog vježbanja nakon čega slijedi pauza te može opet uslijediti 20-ak minuta aktivnog vježbanja. Vrlo je važno napomenuti da redovitost vježbanja ovisi o aktivnostima prije trudnoće. Ako je žena bila fizički aktivnija, preporučuje se redovitije vježbanje u trudnoći i obrnuto.

Pozitivni učinci vježbanja u trudnoći su:
– snažniji leđni mišići
– otpornost na zamor
– bolje držanje tijela
– manji stres
– manje nakupljanje masnog tkiva
– priprema za porod
– brži oporavak nakon poroda
– brži povratak na težinu prije poroda

Kako se razlikuje preporučena fizička aktivnost u različitim razdobljima trudnoće?

1. Prvo tromjesečje: uz dopuštenje ginekologa trudnice mogu vježbati prema uobičajenom programu (ako su prije trudnoće redovito vježbale).
U prvom tromjesečju najvažnije je ojačati područje trbuha, leđa i zdjeličnog područja da bi se održala kondicija i poboljšalo disanje, pa treba usmjeriti vježbe na to.

2. Drugo tromjesečje: vježbanje se nastavlja ili može tek početi. Ako je trudnica vježbala u prvom tromjesečju, sada je vrijeme za povećanje broja ponavljanja. Najvažnije je zadržati razinu tjelesne kondicije. Ako se tek počinje s vježbom, potrebno je vježbati laganijim tempom. Trudnoća u ovom periodu postaje vidljiva, dijete se miče, mijenja se disanje i kondicija, mogu se pojaviti kontrakcije tako da je potreban oprez.

3. Treće tromjesečje: vježbe u zadnja tri mjeseca trudnoće odnose se uglavnom na vježbe opuštanja, mobilizaciju i istezanje (posebno u području zdjelice). Najvažnije je postići bolju cirkulaciju, balans, fleksibilnost, gipkost, umanjiti bol u leđima, kukovima i preponama, smanjiti otečenost nogu i ruku, poboljšati spavanje i probavu.

Kako vježbati? Koje su neke osnovne upute?
– Vježbe trebaju biti redovite
– Izuzetno je važno zagrijati se prije vježbanja (10ak minuta) i opustiti se nakon vježbanja (10ak minuta)
– Puls tijekom vježbanja ne smije biti iznad 140 otkucaja u minuti (to je gornja granica kada treba prekinuti vježbanje)
– Kako bi se spriječila dehidracija, važno je uzimati dovoljno tekućine za vrijeme treninga
– Treba uzeti dovoljno prostora za vježbanje, da bi se izbjeglo slučajno guranje ili pad
– Trebaju se izbjegavati vježbe za vrijeme kojih se osjeća napetost u leđima
– Treba izbjegavati vruće i sparno vrijeme, kao i vruće kupke, jako grijane bazene i saune
– Pokreti trebaju biti laganiji, ne nagli
– Meka podloga tijekom vježbanja je preporučljiva
– Aktivno vježbanje ne bi trebalo trajati više od 20-ak minuta
– Pravilno disanje je ključno tijekom svake vježbe
– Teški predmeti ne smiju se dizati
– Treba stati ako se osjete problemi poput boli, tahikardije, probadanje u grudima, grčeva, otežanog disanja i slično
– Treba jesti najkasnije dva sata prije vježbanja
– Mjehur treba isprazniti prije vježbanja
– Najvažnije je slušati svoje tijelo

Da, ima puno uputa, međutim vježbanje je korisno i ne treba se izbjegavati.

Što je s vježbama pripreme za porod?
Strah od poroda često može uzrokovati psihičku napetost, što rezultira i fizičkom napetosti. Da bi se izbjegao taj ciklus, važno je naučiti vježbe disanja koje se mogu prakticirati prije poroda za opuštanje, a tijekom poroda se zbilja primjenjuju.

Vježbe disanja uključuju vježbu dubokog trbušnog disanja, vježbu dahtanja i vježbu prekida dahtanja. Navedene tehnike ne uklanjaju bol u potpunosti, ali omogućuju aktivnost, sabranost i opuštanje, koliko je to moguće.

Također, vrlo važno za pripremu za porod su vježbe zatezanja vaginalnih i analnih mišića (Kegelove vježbe; kao da se zaustavlja mokrenje). Potrebno je raditi te vježbe u trajanju od nekoliko sekundi, s ponavljanjima. One služe za probleme inkontinencije.

Vježbe jačanja trbušnih mišića i leđa također su bitne za podupiranje kralježnice, izdržljivost , fleksibilnost zdjelice.

Čučnjevi su važni također zbog opuštanja zdjelice.

Što je s vježbanjem nakon poroda?
Tijelo žene tijekom devet mjeseci trudnoće prolazi zbilja veliku transformaciju. Upravo iz tog razloga potrebno je barem jednako toliko mjeseci da se vrati izgled prije trudnoće i kondicija. Nema potrebe za žurbom i pretjerivanjem. Žena je zaslužna za razvoj cijelog novog života (ili više života) i ima pravo uzeti si dovoljno vremena.

Preporuke za vježbe nakon poroda teško je generalizirati, jer moraju biti prilagođene svakoj pojedinoj ženi.

Različito se vježba ako je porod bio vaginalni, vaginalni s epiduralnom analgezijom ili ako je žena rodila carskim rezom.

Vježbanje se preporučuje svakoj ženi koja je rodila, posebice ako je rodila više puta, jer se povećava rizik od nemogućnosti zadržavanja mokraće i spuštanja genitalnih organa poslije poroda. Također, kod dojenja je držanje tijela često loše, pa kod velikog broja žena dolazi do bolova u vratu, leđima, rukama.

Važno je podsjetiti žene da nisu samo majke i iako im je većina vremena posvećena majčinstvu što je potpuno razumljivo, ne smiju zaboraviti na sebe i moraju preuzeti brigu za svoje zdravlje.

Izvor: poliklinika-mazalin.hr

Kortizol-hormon stresa kao protivnik napretka

Kortizol, često nazvan “hormon stresa” se proizvodi tokom dana u najvećim količinama kao odgovor na stres. Kortizol je proizveden u nadbubrežnim žljezdama i otpušta se od strane tijela tokom dana u različitim razinama. Razina kortizola je najveća u jutarnjim, a najmanja u večernjim satima, osim u slučaju da ste tokom dana bili izloženi stresu, pa samim tim i dodatnom povećanju razine kortizola.

Neke od prednosti ovog hormona su povećanje kratkotrajne memorije, potpora jetri za uklanjanje toksina iz organizma, manja osjetljivost na bol… Imuni sistem organizma zajedno sa ovim hormonom reguliše razinu šećera u krvi.

Nedostaci uključuju povišeni krvni pritisak i smanjenje gustoće kostiju. Naravno, govori se o situaciji gdje je povišena prozivodnja kortizola.

Koji su simptomi kortizola?

Nakon što se povisi razina kortizola, naravno vi ne osjećate nikakve trenutačne promjene. Međutim ukoliko je povećanje razine kortizola učestalo, tj. konstantno nekoliko mjeseci ili godina, onda možemo govoriti o negativnim uticajima kortizola. Debljanje (i to posebno na predjelu stomaka), ubrzano starenje, opadanje imunološkog sistema i čir želuca sečesto povezuju sa osobama sa povišenim razinama kortizola.

Neki od simptoma povišene razine kortizola u konstantnom periodu su:
1. Konstantan umor
2. Hladne ruke i stopala
3. Depresija
4. Slaba seksualna želja
5. Niske vrijednosti cinka
6. Niske vrijednosti magnezija

Kako kortizol utiče na trening?

Izgradnja mišića
Opće poznato je da testosteron pomaže u izgradnji mišića i da spada u anaboličke hormone, a kortizol radi upravo suportno. On je katabolički hormon koji smanjuje sintezu proteina i spriječava rast mišićnog tkiva.

Nakon jednog sata treninga sa težinama dolazi do opadanja razine testosterona i povećanja razine kortizola. Ovo je svakako jako loša kombinacija, s toga imajte na umu da završite trening sa težinama unutar jednog sata.

Topljenje masti
Previše kardio aktivnosti utiče na povećanje razine kortizola, što će dovesti do propadanja mišića i u konačnici zaokrenuti ishod i cilj kardio treninga. S toga budite oprezni sa previše i dugotrajnim kardio aktivnostima, jer nekada manje predstavlja više i probajte svoje kardio aktivnosti limitirati na 3 do 5 puta sedmično – imaćete bolje rezultate nego da ga svaki dan praktikuje.

Kako kontrolisati razinu kortizola?

1. Kao što je navedeno u tekstu, organičite vaš trening sa težinama do 1h. Nakon jednog sata opada razina testosterona, a raste razina kortizola. Potrudite se odraditi trening unutar jednog sata, kratko i intenzivno!

2. Nepretjerivati sa kardio aktivnostima, jer previše istih dovodi do povećanaja razine kortizola.

3. Potrudite se obezbjediti 5-7 malih obroka tokom dana, jer je utvrđeno da mali i česti obroci tokom dana spuštaju razinu kortizola tokom dana. Najvažniji obroci su doručak i obrok poslije treninga (PWM). Potrudite se unijeti za doručak kvalitetne ugljikohidrate i proteine koji će pomoći u kontroliranju razine kortizola, a kao što je opće poznato PWM bi trebao biti kombinacija whey proteina i dekstroze koja će dovesti do inzulinskog šiljka – to pomaže da se počisti krotizol. Hrana sa niskim glikemijskim indeksom pomažu u kontroli razine kortizola.

4. Pokušatje smanjiti svakodnevni stres. Odmarajte se i pokušatje pronaći metode koje vas opuštaju.

5. Osam sati sna je idealno, minimum je sedam sati. Tokom sna razine kortizola je mala, a povećava se razina hormona rasta.

6. Razine kortizola mogu biti povišene sa zbog kofeina i to sa svega 2-3 šoljice dnevno.

Treba imati na umu da lučenje kortizola je individualna stvar. Kod dvije osobe moguće je da dođe do različite količine lučenja kortizola u istim situacijama.

Ako hormon po nazivu kortizol počne da dostiže visoke razine u tijelu i to u konstantnom periodu, onda je moguća situacija gdje će vaše vlastito tijelo da sabotira sav vaš trud u teretani ili na kardio spravama – nećete postići cilj bilo da je on izgradnja mišića ili topljenje masti.
Kortizol je moguće kontrolisati putem ishrane, ispravnog pristupa treningu te smanjenju stresa u svakodnevnim životnim situacijama.
Izvor: body.ba

Dijabetes (uzroci i simptomi, lijecenje, ishrana)

Dijabetes ili secerna bolest je bolest koju karakterizira stalno povisena koncentracija glukoze u krvi.
– Javlja se kad gusteraca prestane potpuno ili djelimicno proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.
– Karakterizira je hiperglikemija usljed deficita lucenja inzulina, djelovanja inzulina ili oboje.
– Hiperglikemija je povisena razina glukoze u krvi.
– Inzulin je hormon, luci ga zlijezda gusteraca.

Dijabetes se manifestira u formama:
– Tip1 (autonomni tip)
– Tip2 (metabolicki tip)
– Sve ostale vrste secernih bolesti

Dijabetes tip1-simptomi:
– povecana zeđ
– ucestalo mokrenje
– ekstremna glad
– gubitak tezine
– umor
– malaksalost
– ucestale infekcije
– zamagljen vid

Dijabetes tip2-simptomi:
– povecana zeđ (polidipsija) i ucestalo mokrenje (poliurija)
– povecana glad (polifagija)
– umor
– zamagljen vid
– spora ozdravljena i ucestale infekcija
– podrucja tamne koze

Glavna razlika izmedju TIP1 i TIP2?
– TIP1 (ovisan o inzulinu) nema proizvodnje inzulina
– TIP2 (neovisan o inzulinu) obiljezava neprimjereno lucenje inzulina

Dijabetes (šećerna bolest) – uzroci
Gojaznost, smanjena fizička aktivnost i stres su faktori koji utiču na pojavu šećerne bolesti. Ali sve faktore možemo podijeliti na:

Faktor na koji ne možemo uticati je nasleđe. Izraženije je kad je u pitanju dijabetes tip 2 insulin neovisnom nego u dijabetes tipu 1 insulin ovisnom.

Faktori na koje nekada možemo, a nekada ne možemo uticati su:
Virusne infekcije (coxakie B, Rubeola, Mumps, Citomegalovirus)
Neki sastojci hrane (veći unos kazeina), značaj dojenja do prve godine dana života
Neki specifični lijekovi i hemijske supstance oštećuju ćelije pankreasa i utiču na proces stvaranja insulina

Faktori rizika na koje možemo i moramo uticati :
Način ishrane
Nedovoljna fizička aktivnost
Gojaznost
Arterijski krvni pritisak
Pušenje

Tri stvari su bitne u liječenju šećerne bolesti i ne mogu se posmatrati odvojeno jedna od druge:

FIZIČKA AKTIVNOST – utiče na potrošnju šećera za ishranu tkiva i na poboljšano djelovanje inzulina. Aktivan život i utrošak energije kroz fizičku aktivnost ne sprečava samo gojaznost, već nizom mehanizama utiče i na bolju regulaciju šećerne bolesti.

Preporučuje se šetnja, lagano trčanje, vožnja biciklom, plivanje, odbojka, košarka, stoni tenis, badminton…Treba izbjegavati jedriličarstvo, dubinsko ronjenje, moto-kros, kajak na brzim vodama, alpsko skijanje, skokove u vodu jer mogu dovesti do hipoglikemije. Preporučuje se dnevno 1 h fizičke aktivnosti.

 

NAČIN ISHRANE – redovni obroci, ne preskakanje doručka. Preporučuje se 3 glavna obroka i 2 užine. Oralna terapija tj. tablete se piju prije jela, a inzulin se daje neposredno prije obroka i doza inzulina zavisi od vrste obroka tj.koliko ugljeno-hidratnih jedinica ima taj obrok.

Preporučuje se obavezan unos povrća i to 2 svježa i 1 kuhani obrok dnevno. Voće je bitno i svakako 2x dnevno je optimalan unos ali se ne preporučuje voće koje ima visok glikemijski index (viši od 50) kao što su banana i grožđe.

 

Treba obratiti pažnju na dnevni unos ugljenih hidrata i da li su u pitanju prosti ili složeni šećeri . Najjednostavnije je izbjegavati namirnice čiji je glikemijski index viši od 50. U slučaju da i konzumirate namirnice čiji je glikemijski index viši od 50 treba ih kombinovati sa namirnicama čiji je glikemijski index nizak npr. 15.

Glikemijski index namirnica pokazuje u kojoj mjeri namirnica koju pojedete podiže vrijednost šećera u krvi. Što namirnica ima viši glikemijski index , to više i brže podiže nivo šećera u krvi i preporučuje se ne konzumirati je.

UPOTREBA LIJEKOVA – postoje lijekovi za oralnu upotrebu koji se koriste kod stanja dijabetes tip 2 i inzulin koji se ubrizgava najčešće ispod kože na stomaku i koristi se kod dijabetičara tip 1. Danas se sve više koriste inzulinske pumpe koje se nose ispod odjeće i koje automatski izlučuju inzulin onoliko jedinica koliko je potrebno na osnovu mjerenja vrijednosti šećera u krvi koja se konstantno mjeri samom pumpom.

Sve veći broj pacijenata imam u ordinaciji sa dijagnozom inzulinska rezistencija koji imaju višak kilograma.

Vjerujem da će vam ovaj tekst pomoći da razmislite o svom zdravlju, spriječite da dobijete dijabetes tip 2 i da ćete uspiješno riješiti svoj višak kilograma. Gojaznost je opterećujući faktor za dobru regulaciju šećera. Zato, dovedite svoje kilograme u granice normale. Time ćete mnogo bolje kontrolisati šećernu bolest ili spriječiti pojavu šećerne bolesti.

Izvor: bodycontrol,  arnicentar.com

Kako zaustaviti usporavanje metabolizma koje se javlja s godinama?

Vjerojatno svaka osoba zna dok stari da ne može više jesti toliko mnogo kao u mladosti. Razlog tome je usporavanje metabolizma s godinama. Usporavanje metabolizma olakšava dodavanje nekoliko kilograma i težak gubitak istih. Istovremeno gubi se mišićna masa i snaga što je znak prirodnog starenja metaboličkih procesa. Na sreću postoji mnogo stvari koje se mogu učiniti protiv slabljenja metabolizma povezanih sa životnom dobi.

Metabolizam je proces koji kalorije iz hrane pretvara u energiju. Energija se koristi za izgradnju novih stanica, tkiva i skladištenje energije u obliku masti za normalno funkcioniranje i čuvanje zdravlja cijelog organizma.

Mišićna masa i dob
Odrasla osoba gubi tri do osam posto mišića nakon tridesete godine sa svakim idućim desetljećem života. Istraživanja pokazuju da kada osoba navrši osamdeset godina ima 30% manje mišića nego kada je imala dvadeset godina. Takav gubitak mišićne mase može dovesti do ozljeda i lomova. Budući da na aktivnost utječe mišićna masa, smanjena aktivnost je jedan od razloga zbog kojih se ubrzano gubi mišićna masa. Drugi razlog gubljenja mišićne mase je unos manje kalorija i proteina kao i smanjenje hormona estrogena i testosterona.

Pravila kako spriječiti metabolizam da usporava s godinama
Iako metabolizam usporava s godinama, postoje mnoge stvari koje možete učiniti protiv toga.

Redovito vježbanje.
Redovito vježbanje je odličan način za sprječavanje metabolizma da usporava. Najbolje vrijeme za vježbanje je onda kada se fizički napor najbolje podnosi. Za veliku većinu žena to je u jutarnjim satima. Jutro je vrijeme kada hormoni postižu svoj najviši nivo te je to izvrstan način poticanja metabolizma. Ujutro se troši više kalorija nego poslije podne kada se nivo hormona smanjuje.

Mnogi stručnjaci se slažu da najviše može pomoći treniranje treninzima intervala visokih intenziteta (HIIT High-Intensity Interval Training). Radi se o treninzima gdje je istovjetan omjer treninga visokog intenziteta i odmora. HIIT vježbanje mogu biti pravila od 60 sekundi intenzivnog treninga i 60 sekundi odmora. Naravno ti intervali ovise o intenzitetu vježbanja i mogu biti kraći – 30 sekundi treninga, 30 sekundi odmora ili neka druga formula.

Trening snage

Kako mišići troše više kalorija od masnoća, što ih više imate to ćete lakše izgubiti kilograme. Vježbajte sve velike grupe mišića, poput nogu, leđa, trbuha, prsa ramena i ruku.

Više manjih obroka
To pravilo za koje gotovo svi znaju je istinito. Trebate imati pet do šest obroka tijekom dana ali da budu manji. Često a manje je bolje za vaš metabolizam. Kako bi se ubrzao metabolizam postoje korisne namirnice koje valja konzumirati: zeleni čaj, grèjpfrut, bademi …

Istraživanja stručnjaka pokazuju da metabolizam s godinama usporava. Smanjena aktivnost, gubitak mišićne mase i starenje unutarnjih organa sve doprinosi usporenom metabolizmu. Srećom da postoji mnogo načina za borbu protiv starenja od usporavanja metabolizma. To kod svih žena uključuje vježbanje, konzumiranje koliko je potrebno kalorija, proteina i dovoljno spavanja. Pokušajte dodati neke od ovih strategija u naviku svakodnevnog života i to može ubrzati vaš metabolizam.

 

Izvor: www.klimakterij.hr

Kalorijski deficit – koliki je poželjan za zdravo mršanje, a koji je dugoročno kontraproduktivan

Prije nego što krenemo pričati o preporučljivoj brzini mršavljenja, idemo vidjeti koje su negativne strane ako mršamo prebrzo. Prva stvar koju treba istaknuti je gubitak mišićne mase. Što brže mršamo, tj. što smo u većem kalorijskom deficitu, veća je šansa da dio mase koju izgubimo bude mišićna masa. To je nešto što nam apsolutno nije u interesu, iz kojeg god ugla gledamo – bilo to zdravlje, izgled ili pak dugoročno održavanje postignute kilaže.

Još jedna prednost ako ne mršamo prebrzo je to da imamo priliku usvojiti nove navike i vježbati ponašanja koja će nam omogućiti da te rezultate zadržimo. To je ono što je najbitnije – jedini način za dugoročno promijeniti svoju kilažu je promjena ponašanja i navika.

Možda će neko pomisliti da je onda idealno da mršamo što sporije, ali ni to nije neka sreća. Imamo više istraživanja koja pokazuju da se veći inicijalni gubitak masnog tkiva povezuje s boljim dugoročnim rezultatima. Tako da bi nam svakako trebalo biti u interesu da taj gubitak masti ne ide ni previše sporo. Ona ideja da brzi gubitak kilaže samo znači da ćemo je brzo i vratiti, to nije podržano literaturom, pogotovo kad je riječ o iole smislenim brzinama mršavljenja.

Koja brzina mršavljenja je onda preporučljiva?

Klasični raspon koji se preporučuje za gubitak kilaže je 0,5-1% tjelesne mase sedmicno. Za osobu od 70 kg to bi to bio gubitak u rasponu od 0,35 kg do 0,7 kg sedmicno, a recimo za osobu od 120 kg čak 0,6-1,2 kg na sedmicnoj bazi.

Iako to jest velika razlika, zapravo je sasvim u redu. Ljudi koji imaju veliki višak masnog tkiva mogu mršati i većim tempom bez brige oko gubitka mišićne mase, pogotovo kad su prehrana i trening smisleno posloženi. Ljudi koji nemaju puno masti za izgubiti, trebaju obratiti više pažnje na to da zadrže mišićnu masu pa nešto sporiji gubitak masti u apsolutnim terminima ima smisla.

Kad pričamo o baš naprednim vježbačima, ljudima koji imaju veliku mišićnu masu i malo masnog tkiva, oni mogu pokušati i nešto sporiji tempo gubitka masti, čak i ispod ovih 0,5% TM sedmicno.

Kalorijski deficit

Kalorijski deficit je naziv za proces veće potrošnje kalorija u odnosu na unos, što rezultira gubitkom masnih naslaga. Primjer: recimo da dnevno trebate unositi 2500 kalorija za održavanje trenutne tjelesne težine. Ako unesete 2300 kalorija; znači da ste unijeli manje kalorija nego što ste ih potrošili i ostvarili ste kalorijski deficit od 200 kalorija. Kalorija je energija koju naše tijelo koristi za sve fizičke aktivnosti i odvijanje osnovnih procesa unutar našeg tijela. Kada ste u deficitu, tijelo će tu energiju nadoknaditi prvo iz masnih naslaga i na taj način vi ostvarujete svoj cilj.

Brzina gubitka masnog tkiva ovisi o našem trenutnom stanju. Pretile osobe mogu mršati i nešto većom brzinom bez ikakvih problema, dok se za sportaše i ljude u dobroj formi preporučuje sporiji tempo. Ono što želimo osigurati je da prilikom gubitka kilograma što veći udio izgubljene mase bude masno tkivo, a što manje mišićna masa.

Razne instant-dijete, detoks protokoli i slične ekstremne gluposti nas ne podučavaju ničemu, eventualno dovode do usvajanja loših navika i iskrivljenog pogleda na prehranu.

 

Izvor: fitness.com.hr

5 savjeta kako ojačati imunitet ove zime: VJEŽBANJEM DO ZDRAVLJA!

Kako smo već duboko zagazili u jesen, polako dolazi i razdoblje prehlada, viroza i gripe. Manje sunca, manje vitamina, više rizika za obrambeni sustav. Sukladno tome, bilo bi zgodno prisjetiti se nekih trikova kako to izbjeći.

Imunost predstavlja sve obrambene reakcije našeg tijela u borbi protiv raznih bolesti, ali ne može on sam sve odraditi, trebat će pomoć izvana.

1. Jedite zdravo
Dovoljan unos proteina, kao i voća i povrća najjednostavniji je način za poboljšanje imuniteta. Osobe koje ne jedu meso, poput vegetarijanaca ili oni koji su na dijeti koja ga isključuje imaju slabiji imunitet. Zimi si tu i tamo priuštite i špeka i jaja, ali pazite na dobru podlogu vitaminima. Bez njih vam to nema svrhe.

Dakle, moraju postati obavezan dio menija. Gutanje velike količine vitaminskih pripravaka vjerojatno neće smanjiti šanse infekcije. Mnogo je važnije zdravo se hraniti i u prehranu uvesti namirnice bogate vitaminima.

2. Vježbajte
Istraživanja su pokazala kako redovito vježbanje povećava imunitet za 50%. Ako vam se ne da vježbati po zimi onda vodite ljubav. Ljudi koji imaju aktivan seksualni život imaju jači imunitet od onih koji žive u svojevrsnom celibatu. Pročitajte naš članak o seksu kao tjelovježbi.

3. Pijte jogurt
Dnevna doza probiotika, tzv. prijateljskih bakterija, smanjit će rizik prehlada, ali i njihovo trajanje. Kalcij u mliječnim proizvodima odlična je pomoć u dijeti, održava čvrstoću kostiju i nivo mišićne mase, ali i pomaže pri sagorijevanju masti.

Probiotici su korisni za zdravlje te je dobro provjeravati sastav proizvoda da biste se uvjerili da sadrži dobru bakteriju Lactobacillus rhamnosus GG (LGG). (op.a. AB kultura ima samo 0,1%mm i odlična je za probavu).

4. Pijte zeleni caj
Zeleni čaj je zahvaljujući visokom udjelu antiksidansa flavonoida te vitamina, izvrsno sredstvo za jačanje imuniteta, dok visoki udio fluorida u čaju pomaže u očuvanju zdravih i čvrstih zubi. No ne mora to biti zeleni čaj, dajte si na volju (npr, crni, indijski, bijeli) ove zime jer ćete to najvjerojatnije piti svaki dan da se ugrijete.

Pa da vam ne dosadi svaki dan isto, kombinirajte. Imate čajeve koji se zovu “zimski” dakle posebne mješavine trava prilagođene ovom godišnjem doba.

5.Detoksikacija

Kako ste je primjenjivali na proljeće oslobađajući se negativnosti zime tako se njome opet pripremite za zimu. Temeljito pročistite organizam iznutra da bi ga ojačali izvana.

 

Izvor: www.fitness.com.hr

Privatni treninzi 1 na 1

Program “Private class” podrazumijeva personalne treninge 1 na 1 sa klijentom, svi treninzi se rade uz prethodni dogovor klijent – instruktor.

Struktura programa je:

  • Izrada Fitness Passporta (personalni karton koji služi za praćenje karakteristika i sposobnosti od 
  • početka do postizanja željenog stanja)
  • Preporuka programa vježbanja,
  • Izrada programa ishrane,
  • Aktivno sudjelovanje u provođenju treninga i izvođenju vježbi, motivacija,
  • Rad s klijentom tokom treninga, stručno vođenje treninga, korigovanje te pomoć pri izvođenju vježbi,
  • Vježbe iz područja kineziterapije za osobe smanjenih fizičkih sposobnosti zbog ozljede, bolesti ili urođene mane.

Dijagnosticiranje:

  • Tjelesne visine,
  • Tjelesne  mase,
  • Sastava tijela (količina masti,mišića,vode…),
  • Obima tijela (grudi, trbuh, natkoljenica),
  • Funkcionalne sposobnosti (testiranje radne fitness zone),
  • Motoričkih sposobnosti (npr.snage u pojedinim mišićnim skupinama),
  • Dijagnosticiranje pulsa i  pritiska u stanju mirovanja.

Termini treninga se kreiraju u dogovoru sa klijentom.

PERSONALNI TRENINZI

Individualni rad sa našim stručnjacima fokusiran je samo na vas, eliminiše rizik od povrede tokom treninga, vježbanje je sigurnije, a napredak je neuporedivo brži sa zagarantovanim rezultatima. Shodno dobijenim rezultatima testiranja i samom cilju klijenta, izradjuje se specifičan i individualno prilagođen program treninga.

Vrijeme provedeno na treningu je iskorišteno na najefikasniji način, a treninzi se zakazuju kada vama odgovara i nisu vremenski ograničeni.

Osteoporoza: uzroci, liječenje, prevencija!

Među bolestima kostiju, jedna se jako često pojavljuje i karakteristična je za žene (u 80% slučajeva) – osteoporoza. Osteoporoza je metabolička bolest karakterizirana smanjenom masom i gustoćom koštanog tkiva, te povećanom lomljivošću kostiju.

Kao i druge metaboličke bolesti koje izazivaju oštećenja ili promjene oblika, čvrstoće i sastava kostiju, i osteoporoza nastaje zbog poremećaja mineralnog sastava kostiju (kalcij, fosfor i magnezij).

Masa koštanog tkiva se procjenjuje dijagnostičkim postupkom koji se naziva denzitometrija, a koja mjeri gustoću minerala u kostima.

Razlog zbog kojeg od ove bolesti tako značajno češće obolijevaju žene jest postmenopauzalni prestanak lučenja ženskog spolnog hormona, estrogena.
Bolesti, neadekvatna prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti i genetska predispozicija taj proces mogu ubrzati i tako ubrzano dovesti do patološkog smanjenja koštane mase koji nazivamo osteoporoza.

Među bolestima koje utječu na razvoj osteoporoze su upalne reumatske bolesti (reumatoidni artritis), endokrine bolesti (šećerna bolest, bolest štitnjače, hipogonadizam), neurološke bolesti (multipla skleroza), poremećaj u radu probavnih organa, psihičke bolesti (anoreksija nervosa), maligne bolesti, opstruktivne bolesti pluća, bubrežne insuficijencije i dijaliza.

Također, među rizičnim skupinama su pušači, osobe koje su fizički neaktivne ili nepokretne, osobe nedovoljno izložene suncu, ali i one premale tjelesne težine (indeks tjelesne težine ili BMI manji od 19 kg/m2).

Zdravlje kostiju
U očuvanju zdravlja kostiju izrazitu ulogu ima kalcij. Upravo ovaj mineral, uz fosfor i kolagen, čini osnovu koštanog tkiva. Upravo stoga, smanjene razine kalcija izazivaju smanjenje kvalitete kostiju i ubrzavanje razvoja osteoporoze.

Za pravilnu i dostatnu apsorpciju kalcija u organizmu je potreban vitamin D pa i njegov manjak utječe na količinu kalcija u kostima te njihovu čvrstoću.

Kako je rečeno, osteoporoza se dijagnosticira denzitometrijskim mjerenjem gustoće kostiju. Mjeri se odstupanje koštane gustoće u odnosu na vrijednosti zdrave i mlade populacije. Osim ovog mjerenja, uzima se anamneza i detekcija rizičnih čimbenika te neki laboratorijski nalazi.

Prema procjenama, od ove bolesti boluje oko 10% svjetske populacije, a predviđa se da bi se broj u naredna dva stoljeca mogao udvostručiti. Naime, ubrzan životni stil, sve manje fizičke aktivnosti te sve lošija prehrana, značajno potiču razvoj osteoporoze. Stoga, liječnici kao najvažnije načine prevencije osteoporoze navode redovitu fizičku aktivnost, zdravu i izbalansiranu prehranu, izbjegavanje alkohola, pušenja i kofeina.

Liječenje osteoporoze
Osteoporoza se liječi farmakološki (lijekovima) i nefarmakološki – svakodnevnom tjelesnom aktivnošću i tjelovježbom. Upravo je tjelovježba najbolji tretman koji potiče stvaranje kosti, usporava ili zaustavlja gubitak koštane mase, poboljšava mišićnu koordinaciju te smanjuje rizik od pada i prijeloma. Vježbanjem se jačaju mišići koji „drže“ kralježnicu i koštani sustav ugrožene razvojem osteoporoze.

Također, savjetuje se uravnotežena prehrana bogata izvorima kalcija i vitamina D te prestanak pušenja i konzumacije alkohola.

Kako dobro postaviti ciljeve u novoj godini?

U zadnjim danima godine često donosimo novogodišnje odluke, pa tako već s prvim danima godine krećemo s novim ponašanjima u nadi da će se zadržati kroz cijelu godinu.

Koliko puta ste odlučili početi vježbati baš nakon dočeka? Početi štedjeti? Prestati pušiti? Početi se zdravo hraniti? Vjerojatno svake godine, ali pitanje je koliko je odluka dugo trajala i zašto tako kratko.

Problem je u tome smo što smo donijeli odluku, a nismo postavili konkretan cilj.

Uzmimo, naprimjer, vježbanje: svake godine u decembru pojedemo više nego smo planirali jer znamo da donosimo odluku o vježbanju odmah nakon proslave Nove. Zatim počnemo s nekom vrstom tjelesne aktivnosti, prvih nekoliko dana ili sedmica osjećamo se odlično, pa odlučimo malo smanjiti intenzitet jer – ljeto je daleko. Pa neke sedmice u potpunosti preskočimo trening, jer eto, jednostavno nije bio dobar dan. I šta se dogodilo?

Zaista smo ispunili odluku da započnemo s vježbanjem, to je i bila želja, ali bila je nedovoljno konkretna kako bi opstala i kako bismo imali motivaciju ostvariti je do kraja.

Kada donosimo odluke, želimo želje, ili postavljamo ciljeve važno je biti jako konkretan, u detalje definisat koja je tačno namjera i željeni ishod. Dobro je znati i na koji period se naš cilj odnosi, i naravno, koliko je važno ili potrebno da se to ostvari.

Upravo zato se često spominje tehnika SMART prilikom određivanja ciljeva. SMART tehnika kaže da cilj treba biti: specifičan (Specific), mjerljiv (Measurable), ostvariv (Attainable), relevantan (Relevant) i vremenski ograničen (Time- based).

Odluka o početku vježbanja poprimila bi potpuno drugačiju formu ako je želimo postaviti kao cilj. Naravno, početak vježbanja kod različitih ljudi može imati različit željeni ishod – za nekog će to biti mršavljenje, za nekog želja za dobrim osjećajem u svom tijelu, za nekog je to pitanje samopouzdanja, a za neke zdrav život.

SMART cilj za osobu koja želi početi vježbati kako bi smršala i dobro izgledala u haljini na ljeto bio bi: “Kad 1. juna stanem na vagu ću imati x kilograma, jer sam išla u teretanu ponedjeljkom i četvrtkom od početka godine i svaku nedjelju hodala pet kilometara. Osjećat ću se sjajno i odjenuti ću haljinu koja će mi stajati kao salivena”.

Kada tako postavimo cilj, jako je lako provjeriti njegovu provedbu i odrediti uspješnost. Dobro je uzeti u obzir još nekoliko faktora koji će svaki cilj učiniti lakše dostižnim i raditi na njegovoj provedbi.

SAMO POZITIVNO
Kod postavljanja ciljeva ključno je da oni budu u pozitivnom, afirmativnom tonu. Umjesto da cilj bude “prestat ću jesti masnu hranu i neću se debljati”, fokus stavljamo na ono što želimo, naprimjer – “počet ću se više kretati i bit će mi ugodnije u mom tijelu jer ću se zdravo hraniti”.

Naš mozak ne procesuira u negacijama i važno je sebi postaviti pitanje što želimo, a ne što ne želimo. Kada sami sebi krenemo komunicirati što želimo, nekako se i naše želje i ciljevi fokusiraju u tom smjeru jer smo podsvjesno smo počeli raditi na njima.

Moguće je izvježbati dobro oblikovanje ishoda, odnosno postavljanje ciljeva, a samo nekoliko ključnih pitanja može pomoći u kvalitenom postavljanju cilja, što je gotovo pola ostvarenja.

– Šta želite? (u pozitivnom, afirmativnom obliku)
– Kad, gdje, s kim, koliko, kako? (specifično)
– Šta ćete vidjeti, čuti ili osjetiti kad dostignete cilj? (dokazi)
– Kontrolirate li vi sve što je potrebno za ostvarenje?
– Koliko je ovaj cilj prikladan za vas? Koliko je važan?
– Šta će se dogoditi ako postignete to što želite? (hoćete li nešto izgubiti)

Kada na ovaj način počnemo razmišljati o ciljevima, shvatimo koliko “detalja” uopšte ne uzimamo u obzir prilikom postavljanja ciljeva, možda zato naša provedba ponekad manjka.

Dobro je fokusirati se na manji broj većih ciljeva odjednom, ali ne pretjerati kako se ne bi izgubio fokus. Iznimno je zadovoljavajuće kad s popisa krenete križati ciljeve jer su ostvareni.