Vježbanje je korisno jer nas održava gipkima i smanjuje rizik od bolesti. Većina ljudi ne vježba dovoljno, pa samim time povećava rizik za svoje zdravlje. Osobama s reumatskim bolestima dobrobit od vježbanja je golema, jer im omogućuje da žive s manje bolova, a time i samostalnije.
Uloga vježbanja u kontroli tjelesne težine jako je važna svim osobama s reumatskim bolestima. Višak tjelesne težine znači veći pritisak na leđa i tzv. nosive zglobove (kukove, koljena, gležnjeve i stopala) – pritisak na zglobove može se povećati četiri do pet puta. Pretilost povećava rizik za pojavu osteoartritisa u žena, posebice na zglobovima koljena, šaka i kukova. Uz to, povećava i vjerojatnost razvoja drugih kroničnih bolesti, kao što su srčane bolesti ili šećerna bolest. Pokušavate li izgubiti kilograme, važan element uz dijetu je fizička aktivnost, odnosno vježbanje.
Osobama s reumatskim bolestima preporučuju se lagane do umjerene vježbe 30 minuta na dan, te aerobne vježbe 20 minuta dva do tri puta tjedno. U početku se svaka vježba može ponoviti dva-tri puta, a zatim se postupno povećava broj ponavljanja.
Dob ne predstavlja nikakvu prepreku za vježbanje. Istraživanja pokazuju da 65-godišnjaci i stariji već nakon nekoliko tjedana vježbanja mogu znatno poboljšati snagu i izdržljivost te povećati gipkost, a značajniji rezultati mogu se očekivati nakon dva mjeseca. Stoga ne očekujte rezultate odmah, jer ni loša tjelesna kondicija nije nastala preko noći.
Nema isprike
Ljudi se koriste različitim isprikama kako bi izbjegli vježbanje. Najčešće se spominju bol, ukočenost i strah od oštećenja zglobova. Ako se ne vježba, zglobovi gube mišićnu potporu, postaju bolni, zakočeni i nestabilni. Stoga, uz pravilan odabir vježbi i odgovarajući način vježbanja, artritis se neće pogoršati, nego samo možete imati koristi!
Vježbe se rade po preporuci specijalista fizijatra ili fizioterapeuta. Oni vam mogu preporučiti i druge odgovarajuće aktivnosti, te vam dati savjete vezane uz odabir dvorane opremljene u skladu s potrebama ljudi koji imaju teškoće pri kretanju. Uz stručne savjete, većina vježbi može se prilagoditi individualnim potrebama svakog bolesnika.
Nedostatak vremena jedna je od uobičajenih isprika za nevježbanje. Ali vremena uvijek ima, samo ga treba htjeti naći. Potrebno je određeno vrijeme za navikavanje na dnevni režim vježbanja, ali, vjerujte, dugoročno se to zasigurno isplati.
Planiranje vježbanja je individualno. Nekim osobama će biti lakše vježbati rano ujutro, a drugima će više odgovarati rasporediti vježbe tijekom dana. Nakon nekog vremena svakodnevno vježbanje prijeći će vam u naviku.
Samosvjesnost također može biti prepreka vježbanju. Neke ljude muči pomisao na vježbanje pred drugima, primjerice zbog zadebljanih i deformiranih zglobova. No, mora se imati na umu da je svatko od nas u različitoj kondiciji i da mnogi ljudi koji vježbaju nemaju savršeno tijelo. Jedno od rješenja može biti nošenje komotne odjeće tijekom vježbanja u grupi, što će pomoći i ako vas zabrinjava vaš stas. Vježbanjem u vodi također se dijelom prikrivaju nedostaci, pa vam zbog toga može biti manje neugodno. Ako ste svjesni dobrobiti vježbanja, onda morate svladati nelagodu. Ona nikako ne smiju biti razlog da ne vježbate!
Motivacija
Lijepo je željeti početi s programom vježbanja, ali bez odgovarajuće motivacije, nećete daleko stići. Od presudne važnosti je pronaći oblik vježbanja koji vam je ugodan, zabavan i odgovara vašem stilu života, ali i financijskoj situaciji.
Varijacije u programu vježbanja i vrsti aktivnosti koju provodite pomažu vam održati vas na pravom putu. To daje poticaj i općem dobrom stanju, ne dopuštajući da aktivnosti prerastu u monotonu naviku. Ako vam je komplicirano mijenjati aktivnosti, probajte mijenjati brzinu i intenzitet izvođenja vježbi.
Dobar način pronalaženja motivacije za vježbanje kod kuće je pronaći nekoga tko će vam se pridružiti. Ako u tome ne uspijete, zamolite člana obitelji ili prijatelja da vam bude motivator – neka vas svaki dan podsjeti da trebate vježbati i provjerava pridržavate li se plana.
Nemojte sebi postavljati previsoke ciljeve. Ciljevi bi vam trebali biti realni i kratkoročni. Ostati u dodiru sa samim sobom pomaže u održanju zanimanja za vježbanje. Program vježbanja nadograđujte postupno, tako da s vremenom postane sastavni dio vašega svakodnevnog života.
Imati reumatsku bolest može značiti da ćete katkad morati uzeti nepredviđen dan odmora. Ako propustite vježbanje, nemojte sebi predbacivati. Važno je ne dopustiti da zapostavite cijeli program vježbanja, jer treba znati da se fizička kondicija i ostali napreci vježbanja gube nakon što se propusti četiri do pet termina. Dobra motivacija trebala bi biti i spoznaja kako brzo mišići gube snagu i koliko dugo treba da bi se ona ponovno vrati. Kad primijetite znatnije poboljšanje, nemojte prestati vježbati. Stečeno treba zadržati!
Kada vježbati
Vježbe trebate provoditi kad vam to najviše odgovara. Odlučite li se za kuću, bilo bi dobro vježbati svaki dan u isto vrijeme, tako da vam to postane navika. Ako na vježbanje odlazite izvan kuće, pokušajte pronaći one vježbe koje se terminom održavanja uklapaju u vaše obveze i stil života. Time povećavate vjerojatnost redovita odlaska.
Ne preporučuju se intenzivnije vježbati odmah nakon obilna obroka, kad je primjerenija šetnja ili neka druga lakša aktivnost. Nekim osobama jača fizička aktivnost može remetiti san, pa se u tom slučaju preporučuje vježbati najmanje dva do tri sata prije odlaska na počinak.