Kako vježbati ako je cilj povećanje mase?

Dok se faze povećanja mišićne mase i definisanja izgrađene tjelesne strukture u osnovi razlikuju prije svega u načinu ishrane koja prati proces, postoje i određeni elementi treninga koji također mogu imati vrlo značajan uticaj na konačne rezultate.

Kada je konkretno cilj povećanje mišićne mase, u svom treningu bi trebalo obratiti pažnju na sljedećih nekoliko faktora.

Složene vježbe kao najvažniji dio treninga

Jednostavno, za što ozbiljnije povećanje mišićne mase, neophodno se na treninzima fokusirati na složene vježbe, iste one kojima se odjednom aktivira više mišićnih partija, koje su jednostavno teške i koje jače potiču lučenje važnih hormona nego što to mogu izolacione vježbe. Dakle, okosnica treninga trebaju biti: mrtvo dizanje, čučnjevi, bench potisak, veslanje, zgibovi i sl.

Vremenski ograničeni treninzi

Treninzi za postizanje maksimalne mišićne hipertrofije, vremenski su ograničeni i cilj im je da dovedu do maksimuma stimulacije mišića, te da ne prelaze dostignutu granicu vrhunca treninga. Tako se preporučuje ograničavanje treninga na nekih 45 minuta u kojima će se dati sve od sebe. 12 ponavljanja u seriji bi trebala biti gornja granica preko koje nema previše smisla prelaziti.

Ograničenje kardio treninga

Kardio nije u suprotnosti sa ciljem povećanja mišićne mase, ali samo kada se izvodi u ograničenoj količini. Tako ne treba jedna kardio sesija da traje duže od 30 minuta, niti bi trebalo iste izvoditi češće od dva do tri puta sedmično.

Povremene promjene trening programa

Svakog puta kada se tijelo navikne na jedan trening program, sistem i redoslijed vježbi, broj serija i ponavljanja, ono usporava sa napretkom. Zbog toga je vrlo značajno nakon svakih mjesec i pol promijeniti trening program i iznova mišiće dovesti u nepoznato okruženje koje ih tjera na brži napredak.

Odmor je važniji nego ikada

Poznato je da mišići rastu tokom odmora, odnosno tokom sna i nikako tokom vježbanja. Posebno kada se radi o fazi povećanja mišićne mase, važnost odmora posebno dolazi do izražaja. Jedna grupa mišića bi morala svakoga puta imati najmanje 3 dana odmora prije bilo kakvih novih izazova, a odmor i relaksacija bi svake noći trebali trajati neometanih 7 do 8 sati.

Nutricionisti savjetuju: Ovo je prehrana za povećanje mišićne mase

U sportu se često susrećemo sa slučajem kada pojedinac ima potrebu ili želju za većom tjelesnom i mišićnom masom.

Da bi smo ostvarili povećanje mase, potreba je za unosom energetskih vrijednosti većih nego je i sama potreba organizma. To možemo postići unosom namirnica visokih energetskih vrijednosti, većih porcija i brojnijih dnevnih obroka. Osim toga, bitno je posvetiti pažnju pravovremenosti uzimanja pojedinih namirnica.

Istraživanje provedeno na sveučilištu Victoria u Australiji pokazuje da unos suplementacije prije i neposredno nakon aktivnosti utječe na povećanje mišićne mase i apsolutne snage. Nakon 10 sedmica, kod skupine rekreativnih bodybuildera koji su uzimali suplementaciju, došlo je do povećanja mišićne mase za 2,8 kg dok kod onih koji nisu, do povećanja od 1,5 kg. Suplement je sadržavao (na 100 g) 40 g izolata sirutke, 43 g glukoze, 7 g kreatin monohidrata i < 0.5 g masti te se uzimao u količini od 1 g po kg tjelesne mase dva puta dnevno i to samo u danima treninga (Cribb i sur., 2006).

Autori u području nutricionizma, u cilju povećanja mase, zagovaraju sisteme ukupna energetska potreba +20% (Clark, 2008) te +2010 kcal (Rozenek i sur., 2002). Sistemi se mogu provoditi samo upotrebom hrane ili u kombinaciji prehrane i suplementacije. Suplementacija bi tada trebala sadržavati proteine sirutke i kazeina te ugljikohidrate visokog i/ili niskog glikemijskog indeksa. U svakom slučaju, program prehrane i treninga bi trebao biti prilagođen osobi, specifičnostima sporta i ciklusu koji se u tom trenutku provodi.

Ključni činioci tokom ciklusa povećanja tjelesne i mišićne mase su:

  • prehrana prije aktivnosti čime će obrok sačinjen od ugljikohidrata te manje količine proteina omogućiti opskrbu muskulature ugljikohidratima
  • prehrana tokom aktivnosti; unosom tekuće hrane putem visoko ugljikohidratnih napitaka
  • prehrana nakon aktivnosti; unosom ugljikohidrata visokog i niskog glikemijskog indeksa te manje količine bjelančevina (10-20 g) unutar 2 h nakon aktivnosti
  • uzimanje 6 dnevnih obroka s vremenskim razmakom maksimum 4 sata u cilju održavanja stabilne glikemije i visoke razine aminokiselina u krvi (sportskitrening.hr)