Zimski mjeseci i rano proljeće doba su kada u općoj populaciji vladaju i kruže razni virusi, uzrokujući svima poznata stanja – prehladu i gripu. Fizička aktivnost jedna je od preventivnih mjera kad su u pitanju ove zarazne bolesti.
Više je razloga koji pridonose tome da su ljudi koji se bave nekim oblikom rekreacije i sporta rjeđe prehlađeni: boravak na svježem zraku (a ne u zatvorenim prostorima s potencijalnim kliconošama), bolja aktivnost imunološkog sustava, često kvalitetnija prehrana i drugo. Međutim, što napraviti po pitanju aktivnosti kada ipak podlegnemo virusima koji uzrokuju običnu prehladu ili gripu?
Obična prehlada i gripa
Prehlada je najučestalija bolest u čovjeka uopće, a uzrokuje ju preko 200 različitih virusa. Stoga, ne čudi da svatko od nas relativno često i oboli, ponekad i više puta u jednoj godini, ali srećom radi se o veoma blagoj bolesti koja ne traje više od nekoliko dana.
U slučaju blage prehlade koja nije praćena povišenom temperaturom najčešće nije potrebno prestati s aktivnošću jer opasnost od komplikacija ili pogoršanja nije značajna. Nešto veću pozornost obrati svakako na izbor odjeće za namjenu, posebice ako je vani hladno, a nakon trčanja, samo hodanja ili bilo kojeg drugog oblika treninga, što brže presvuci mokru odjeću i utopli se. Što se tiče dužine i intenziteta treninga, važno je slušati svoje tijelo i po potrebi općenito usporiti i opustiti se za vrijeme trajanja prehlade. Vrlo vjerojatno ćeš se nekoliko sati nakon treninga osjećati bolje i lakše ćeš disati, a razlog leži u tome da se za vrijeme aktivnosti luči adrenalin koji smanjuje otečenost nosne sluznice i produkciju sluzi. Po tome, kretanje i tjelovježba djeluju poput kapi za nos!
No, u slučaju da se osjećaš umorno i iscrpljeno te imaš povišenu tjelesnu temperaturu, stvar je dosta drugačija. Naprezati se s povišenom temperaturom u pravilu ne bi trebalo – svaka tjelesna aktivnost dodatno podiže tjelesnu temperaturu i puls, a sve to ubrzava metabolizam i pridonosi općem lošem stanju. Možeš osjetiti slabost, vrtoglavicu, bolove u mišićima i slično – jednostavno organizam nije sposoban podnositi dodatne napore, a sama izvedba treninga bit će prilično loša. Aktivnosti bi trebalo izbjegavati i ako uzimaš lijekove za sniženje temperature jer činjenica da je temperatura u tom trenutku normalna ne znači da bolest nije prisutna.
Kada se vratiti treningu?
Ovo pitanje nameće se kad te bolest primora na pauzu od aktivnosti. S treningom je u pravilu najbolje početi onda kad se osjećaš potpuno zdravo i kada možeš obavljati sve druge svakodnevne aktivnosti. Prvih nekoliko treninga najbolje je odraditi lakšim intenzitetom te se postupno vraćati uobičajenoj rutini. Koliko brzo ćeš se osjećati kao prije bolesti ovisi o tome koliko je ona trajala, a najgora stvar koju možeš napraviti je pokušati nadoknaditi izgubljene treninge i inzistirati na velikom intenzitetu i obujmu treninga odmah nakon preboljene bolesti. Iako ti se u početku može činiti da te je bolest bacila tjednima unazad u tvom napretku, najčešće nije tako, posebno ako je pauza bila kraća od tjedan dana. U tako kratko periodu dolazi do veoma malog pada u općoj kondiciji, svega pet do deset posto – ništa što se ne bi dalo brzo nadoknaditi.
Neka te u tvojoj odluci o odlasku na trening, kad te muče ove zimske boljke, vodi misao da je dobro zdravlje preduvjet za dobre rezultate. Kao i da je ponekad potrebno priuštiti tijelu kvalitetan odmor, kako bi se u što kraćem vremenu izborilo protiv bolesti i bilo spremno vratiti se trkačkoj rutini.
Text by: aktivno.hr