Fitness trener Belmin Bujakovic sutra nastupa na takmičenju u bodybuildingu u Čačku

Sutra se održava jedno od tradicionajnijih Bodybuilding takmičenja u Čačku gdje će nastupati i takmičari iz bivše Jugoslavije.
“Trofej Čačka” se održava 15. godinu za redom te je kvalifikaciono takmičenje za sastav reprezentacije za Balkansko prvenstvo.

Među takmičarima nalazi se i naš fitness trener Belmin Bujakovic koji se vec par mjeseci priprema za ovaj čin.
Sretno našem Belminu i držimo mu fige!

02.04.2022 godine. Dom kulture Čačak.

Prošle godine na istom takmičenju naš Belmin je osvojio drugo mjesto u kategoriji do 90 kg.
Više sam nego zadovoljan osvojenim drugim mjestom obzirom da je ovo bilo moje prvo takmičenje u bodybuildingu. Hvala svima koji su zaslužni za ovaj rezultat. Nastavljemo da radimo i nadamo se novim uspjesima’ – kazao je Bujaković.
Nadamo se medalji i ove godine.

Ramazan, post i trening ? Nema problema!

To je deveti mjesec u islamskom kalendaru i za muslimane predstavlja mjesec posta, što znači suzdržavanje od jela i pića, seksualnog odnosa, ružnih riječi i ponašanja (ovo bi se uvijek trebalo izbjegavati, ne samo za vrijeme ramazana), kao i ostalih stvari zabranjenih u islamu. Post traje od zore (nakon sehura – obrok kojim se započinje post) do zalaska sunca (prije iftara – obrok kojim se završava post). S obzirom da je ljetni period, dani posta su izuzetno dugi, na primjer kod nas u Bosni i Hercegovini će se postiti oko 15 sati, što može biti izuzetno iscrpljujuće. Još ako tome dodamo trening, zvuči nemoguće… Ma daj, naravno da je moguće samo treba dobra volja, pametan raspored, adekvatan trening i adekvatna ishrana u periodu između iftara i sehura.

Prvo, da vidimo šta se dešava sa našim tijelom tokom Ramazana. Dok postimo, bivamo dehidrirani, ali to je naravno manje nego kada recimo radimo aerobne vježbe duže od sat vremena. Glavno metaboličko gorivo za tjelesne funkcije tokom posta je tjelesna mast (salo) što je dobra stvar. Dakle ciljevi tokom Ramazana su nam da maksimiziramo metabolizam (iako će se naš metabolizam usporiti zbog manjeg broja dnevnih obroka); da očuvamo i povećamo što više čiste mišićne mase (što će ujedno ubrzati naš metabolizam i sagorijevati više kalorija); i da maksimiziramo naš trening (kardio i trening sa težinama). Tokom Ramazana, ovisno o vašim ciljevima, preporučujemo da limitirate kardio trening na 2 dana sedmično, kako biste sačuvali što je moguće više čistog mišićnog tkiva.

Postoje istraživanja koja pokazuju zdravstvene korisnosti posta. Zaista post predstavlja pravo fizičko pročišćavanje. Prema studiji objavljenoj u Evropskom časopisu o kliničkoj prehrani, istražitelji su zaključili da ne postoje štetni uticaji na zdravlje koji bi se mogli direktno pripisati negativnom balansu vode koji se može desiti u toku Ramazana.” Druga istraživanju su čak pokazala i korisnosti koje post tokom Ramazana ima na kardiovaskularni sistem, ali uz uslov da izbjegavate prejedanje za vrijeme iftara. Od izuzetne važnosti je da jedete umjerene i manje obroke tokom i nakon iftara.

Kada trenirati?
Tokom Ramazana postoje dva opcije za trening, a to su za vrijeme posta i nakon iftara. Vrlo često pitanje je kada je bolje trenirati prije ili poslije iftara. Moj odgovor je vrlo često, da je najbolje trenirati kada se bolje osjećate. Ipak mnogi će se složiti da je mnogo bolja opcija trenirati kada prekinete sa postom zbog čega ćemo se i držati te opcije u nastavku ovog članka. Veoma je mali broj vježbača koji mogu trenirati dok poste, a da pri tome ne osjete posljedice. Trening tokom posta može uzrokovati razlaganje mišića i povećano lučenje hormona kortizola. Treniranje dok ste u stanju dehidriranosti može dovesti do značajnog pada u snazi. Koliko je to značajno bolje će pokazati podatak gdje su istraživanja pokazala da dehidriranost mišića od svega 3% može uzrokovati gubitak snage od čak 12%. Prema tome treniranje dok postite može biti više štetno nego korisno.

Pa onda kada je najbolje trenirati tokom Ramazana? Najbolje bi bilo ukoliko ste u mogućnosti da trening odradite nakon teravih namaza. Na ovaj način ćete osigurati unos dovoljne količine hrane i vode u organizam prije nego krenete na trening. Također bit ćete i u mogućnosti da konzumirate svoj post-workout obrok ili šejk koji je esencijalan za izgradnju mišića i sagorijevanje sala. Ipak, ukoliko je ovaj termin treninga za vas prekasno, onda je sljedeći najbolji termin treninga jedan sat nakon iftara, a prije teravih namaza. Možete da odradite kratak, ali intenzivan 30-minutni trening. Najbolji period za kardio trening, kako biste maksimizirali sagorijevanje sala jeste period prije sehura. Ovo djeluje kao izazov jer je izuzetno teško ustati prije sehura i odraditi kardio trening, međutim ukoliko želite najbolje rezultate onda je ovo najbolji period za to. Ukoliko ste u mogućnosti da odradite kardio u ovom periodu onda je idealno da se probudite ranije, da unesete dovoljno vode zajedno sa šoljom kafe ili šoljom zelenog čaja. Sačekajte 15-20 minuta, a zatim odradite kardio trening od maksimalno 30 minuta sa nekim umjerenim tempom. Ukoliko niste u mogućnosti raditi kardio u ovom periodu, onda je druga najbolja opcija 30-45 minuta nakon laganog iftara. U ovom slučaju idealno će biti da odradite kratak i intenzivan trening koji može da traje svega 10-tak minuta do maksimalno 30 minuta. Kratak i intenzivan kardio trening može biti izuzetno koristan u vrijeme Ramazana za sagorijevanje sala i očuvanje čiste mišićne mase. Primjer takvog treninga može biti recimo da šprintate 20-30 sekundi punom brzinom, a zatim hodate jednu minutu. Odradite 4-5 krugova i to će biti dovoljno. Naravno tempirajte si kako vam najbolje odgovara.

Kada je u pitanju trening snage, on bi se u Ramazanu trebao ograničiti na maksimalno sat vremena ili manje, a fokus bi trebao biti na složenim vježbama koje će pogoditi veći broj mišića i dati vam najviše koristi tokom treninga. Vježbe poput čučnja, mrtvog dizanja, potiska sa ramena, benč presa i veslanja su primjer takvih vježbi.

To su bile neke od smjernica, kako da uz post i druge ramazanske aktivnosti uključite i trening. Ramazan je uz sve duhovne blagodati savršena prilika za unapređenje fizičkog zdravlja i zdravog načina ishrane, zbog toga svim postačima želimo da ga uspješno isposte, te da iz mjeseca posta izađu duhovno, psihički i fizički snažniji.

Text by: www.face.ba

Tjelesna aktivnost = endorfini = bolje raspoloženje

Povezanost tijela i uma danas je neosporiva činjenica, tako da poznata uzrečica zdrav duh u zdravom tijelu, danas ima više smisla nego ikada prije. Zanimljivo je kako se čovjekova potreba za kretanjem smanjila proteklih nekoliko desetljeća

Bolje rečeno, smanjila se potreba za kretanjem kako bi se osigurala egzistencija, iako sama potreba za kretanjem i dalje ostaje ista, o čemu nam nažalost svjedoči povećani broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, posljedica stresa i mentalnih oboljenja poput depresije u istom vremenskom periodu. Prve knjige iz stress managementa napisane prije 30 i više godina govore o važnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću u procesu postizanja boljeg mentalnog zdravlja i otpornosti na stres.

Utjecaj vježbanja na raspoloženje Danas, toliko mnogo godina kasnije o tome se ne govori niti približno dovoljno.
Prije nekoliko godina istraživanja su pokazala da se utjecaj antidepresiva na razinu stresa i depresivnih simptoma izjednačio s utjecajem tjelesne aktivnosti nakon 6 mjeseci bavljenja s aktivnošću. S jednom bitnom razlikom, bez nuspojava.

U zimskim mjesecima smanjena je količina sunčeve svjetlosti što bitno utječe na naše raspoloženje i u nekim slučajevima rezultira s depresivnim simptomima i SAD-om (sezonskim afektivnim poremećajem). Na kraju, zbog hladnoće i loših vremenskih uvjeta naše je kretanje bitno smanjeno i to se odražava kako na fizičko tako i na naše mentalno zdravlje.

10 razloga zašto vježbati
Evo nekoliko razloga zašto bi se svatko tko boluje od depresije ili posjeduje stanoviti rizik za ovaj težak i učestali poremećaj trebao baviti tjelesnom aktivnošću:

1. Tjelesnom aktivnošću potičemo tijelo da luči endorfine, odnosno hormon koje nam pomaže da bi se osjećali dobro i bili bolje raspoloženi.
2. Tjelesna aktivnost jača naše tijelo i poboljšava fizički izgled, koji često može biti izvor osobnog nezadovoljstva.
3. Tjelesna aktivnost i osjećaj snage i moći, može pozitivno djelovati na vaše samopouzdanje.
4. Jačanjem tjelesnog imuniteta kroz fizičku aktivnost, osjećat ćeš se bolje i smanjit ćeš izraženost i utjecaj fizičkih simptoma depresije.
5. Vježbanje je vrijeme kad si sama sa sobom prisutna u trenutku, to vrijeme nesebično poklanjaš sama sebi. Takvi su trenuci prava rijetkost u današnjici i tvoje tijelo i tvoja glava to zaslužuju.
6. Tjelesnom aktivnošću povećavamo tjelesnu temperaturu čime stvaramo ugodan tjelesni osjećaj i zadovoljstvo
7. Kroz tjelesnu aktivnost i učestale treninge imamo prilike upoznati nove ljude, povećati broj socijalnih interakcija, te podići svoje samopouzdanje u društvenim kontaktima.
8. Predlažem da dobar dio vježbanja izvodiš vani na svježem zraku ili u većem otvorenom prostoru kako bi utjecaj i zadovoljstvo koje proizlazi iz vježbanja bilo veće.
9. Bez obzira na oblik tjelesne aktivnosti, dobit ćeš željeni efekt. Nije nužan odlazak u teretanu ili trčanje na traci. Košarka, nogomet, badminton ili plivanje sve su odlične opcije. Predlažem da odabereš aktivnosti (dakle i nekoliko njih) uvrstiš ih u svoj raspored i uživaš u svakoj od njih. Tako ćeš zasigurno uživati.
10. Poboljšanje kognitivnih sposobnosti, povećano zadovoljstvo životom, povećana razina raspoložive energije na dnevnoj razini, poboljšani fizički izgled i zdravstveni status, samo su neki od simptoma bavljenja fizičkom aktivnošću.

Ako vam svi ovi razlozi nisu dovoljni, predlažemo vam da započnete proces vježbanja, te nakon nekoliko treninga samostalno proširte listu pozitivnih promjena i simptoma i podijelite sa svojim bližnjim.

9-minutni HIIT trening za dobro jutro

Potreban vam je brz i kratak jutarnji trening koji možete odraditi prije polaska na posao ili u školu, a koji će vas razbuditi, pokrenuti sve mišiće i podići srčane otkucaje?

Donosimo vam jednostavan HIIT trening koji se sastoji od 4 vježbe, a koje se jedna za drugom, bez pauze, izvode u trajanju od 30 sekundi. Vježbe se provode u 3 kruga, a cijeli trening traje samo 9 minuta.

Trening:
Vježba   Vrijeme rada   Vrijeme odmora
Sklekovi             0:30       0:00
Čučnjevi             0:30       0:00
Jumping Jack    0:30      0:00
Plank (izdržaj)   0:30      0:00

Vježbe izvodite jednu za drugom, a nakon četvrte vježbe, uzmite 1 minutu pauze pa krenite sa sljedećim krugom. Trening odradite u 3 kruga.

Ukoliko nakon prvoga kruga vidite da imate snage za teži trening, vrijeme trajanja izvedbe svake vježbe povećajte na 45 sekundi, a prijelaz iz vježbe u vježbu odradite što brže. Na taj način ćete svakako podići srčane otkucaje i povećati intenzitet treninga.

Kod svake vježbe imajte na umu pravilnu izvedbu vježbe, uz pravilno disanje.

Nakon ovog treninga odradite istezanje, istuširajte se, pojedite kvalitetan obrok i spremni ste za nastavak dana.

 

Izvor: www.fitness.com.hr

Dr.Sc. Jasmin Zahirović

Jasmin Zahirović rođen je 19.10.1984. godine u Tuzli.
Diplomirao je na Fakultetu za Tjelesni odgoj i sport u Tuzli 15.10.2007. godine na temu ”Fitness programi vježbanja” sa ocjenom deset i stekao zvanje profesor Tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Kao priznanje za ostvarenu prosječnu ocjenu 9,19 tokom studija dobitnik je zlatne plakete Univerziteta u Tuzli.
Od 01.10.2008. godine zaposlen na Univerzitetu u Tuzli kao asistent na oblasti „Transformacioni procesi“.
04.12.2008.god. upisao je postdiplomski studij na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, na postdiplomskom studiju odbranio je magistarski rad 17.03.2011. godine na predloženu temu: „Kriteriji za tipsku identifikaciju studentica u području fitnesa od 19 – 21 godine i kreiranje fitnes pasoša“.
Izabran je u saradničko zvanje – „viši asistent“ za užu naučnu oblast „Transformacioni procesi“ 2012 godine.
Diplomu Doktorske disertacije stekao je na Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru dana 06.03.2015 na temu „Kreiranje kriterijskih tablica na osnovu rezultata istraživanih antropoloških dimenzija za izradu elektronskog fitnes pasoša“.
Od 12-te do 20-te godine života aktivno se bavio rukometom u RK ”Sloboda Solana” gdje je postigao zapažene rezultate.

Od 2003. godine radi kao kondicijski trener i instruktor fitnessa te realizuje programske sadržaje vezane za sport i rekreativno vježbanje svih dobnih skupina.
Od 2018. do juna. 2020. godine aktivan je kao kondicijski trener u FK Tuzla City.
Aktivno je učestvovao u naučno – istraživačkim i stručnim projektima kao što su: „ Uticaj programiranog fitness vježbanja na regulaciju pretilosti i prevenciju kardiovaskularnih oboljenja kod građana tuzlanskog kantona“, „Planiranje i programiranje trenažnog procesa igrača sjedeće odbojke“, „Škola skijanja osnovnog školskog uzrasta sa područja Tuzlanskog kantona u skijanju“, „Street sport – Ulični sport“ , „Javni fitness čas“.

Body Control Fitness & Health centar ne bi postojao i svakako ne bi bio ono što danas jeste da nema Zahirovića. Njegovo znanje i stručnost, kao i sposobnost da prepozna najbolje fitness trenere i da postane njihov lider na putu ka uspješnosti Body Controla zaslužni su za dosadašnja postignuća ovog fitness centra.

Dr.sc. Jasmin Zahirović u saradnji sa svojim timom, a u ulozi njegovog lidera, postigao je ogromne rezultate kad su u pitanju: personalni treninzi u skoro svim sportovima, preventivni treninzi za prevenciju povreda te rehabilitacija nakon povreda, grupni kondicioni treninzi za brojne timove, autogeni trening, fitness i aerobic trening, kardio trening i dr.

Body Control Fitness & Health centar postao je više od teretane. To je mjesto gdje možete uvijek naći stručne savjete visoko kvalificiranih trenera, koji su pod vodstvom najuspješnijeg trenera u Tuzli, dr.sc. Jasmina Zahirovića.

Fitness trener Ademir Lasetovic

Ademir Lasetovic rođen 23.11.1997. godine u Tuzli.
2019-te upisao je Fakultet za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, odsjek Edukacija trenera u sportu- sportski trener.
Aktivno se bavio košarkom preko deset godina, nakon čega je pristupio individualnom radu u predpripremnom periodu košarkaša.
Tokom svog rada stiče znanja i vještine u raznim oblastima fitnessa kao što su: individualni i grupni treninzi, preoperativni i postoperativni tretmani, prevencija, rehabilitacija, kineziterapija kao i rad sa sportistima u sportskim klubovima.
Trener Ademir je kondicijski trener svih uzrasnih kategorija sportista i rekreativaca, personalni i online trener, aerobik i Total Body Workout trener program za žene te stručnjak za zdravu ishranu.
Iza Ademira je stotine zadovoljnih klijenata kojima je pomogao da ostvare svoje sportske i fitness ciljeve.

Fitness trener Nedim Musić

Nedim Musić rođen je 13.08.1991. godine u Tuzli.
Upisao je Fakultet za tjelesni odgoj i sport na Univerzitetu u Tuzli 2010/2011 godine. 2014. godine završava Fakultet za tjelesni odgoj i sport kao jedan od tri najbolja studenta generacije te dobiva subvenciju postdiplomskog studija kojeg upisuje 2016-e godine, a nakon godinu dana, 2017-e postaje Magistar tjelesnog odgoja i sporta.
Na prvoj godini fakulteta, 2010-e godine, počinje raditi kao kondicijski trener u Karate klubu “Tuzla Sinbra”, te kao instruktor fitnessa.
2016-e godine počinje raditi u Fitness centru „Body Control“ u Tuzli.
Tokom svog rada stiče znanja i vještine u raznim oblastima fitnessa kao što su: individualni i grupni treninzi, preoperativni i postoperativni tretmani, prevencija, rehabilitacija, kineziterapija kao i rad sa sportistima u sportskim klubovima.
Trener Nedim je kondicijski trener svih uzrasnih kategorija sportista i rekreativaca, personalni i online trener, pilates i aerobik trener te stručnjak za zdravu ishranu.

Fitness trenerica Melina Omerovic

Melina Omerovic rođena 01.02.1999. u Tuzli.
Nakon završenog Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, studijski program Tjelsni odgoj i sport upisuje II ciklus studija na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli.
U toku studija počinje raditi kao privatna trenerica u fitness centru “Body Control” gdje stiče znanja i vještine iz raznih oblasti fitnessa kao što su: individualni i grupni treninzi, preoperativni i postoperativni tretmani, prevencija, rehabilitacija, kineziterapija, rad sa osobama treće životne dobi, kao i rad sa sportistima i sportskim klubovima.
U skorije vrijeme trenerica je u predškolskoj ustanovi vrtić “Kiki” gdje i sad aktivno radi sa djecom mlađeg uzrasta.
Melina je kondicijski trener svih uzrasnih kategorija, sportista i rekreativaca, personalni i online trener, pilates i aerobik trener te savjetnik za zdravu ishranu.

Fitness trener Belmin Bujakovic

Belmin Bujaković rođen 18.02.1995. godine u Tuzli.
Diplomirao na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport kao najbolji student u svojoj generaciji. Nakon zavrsenog dodiplomskog studija upisao II ciklus studija na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli.
Od 2015. godine radi kao privatni trener u fitness centru “Body Control” gdje stice znanja i vještine u raznim oblastima fitnessa, kao što su: individualni i grupni treninzi, preoperativni i postoperativni tretmani, prevencija, rehabilitacija, kineziterapija, kao i rad sa sportistima u sportskim klubovima.
Nakon završenog fakulteta postaje asistent na užoj naučnoj oblasti “Transformacioni procesi” na fakultetu za Tjelesni odgoj i sport u Tuzli.
Fitnes trener Belmin je kondicijski trener svih uzrasnih kategorija sportista i rekreativaca, personalni i online trener, aktivan kao takmičar u bodybuilding te stručnjak za zdravu ishranu.

Kako ustrajati kada niste motivisani? Pogledajte 7 ključnih praksi za ostvarenje ciljeva!

Tema motivacije jedna je od najčešće obrađivanih tema u fitnessu kao i u svakom drugom području života u čijem je središtu postizanje određenih ciljeva. I iako ne možemo osporiti važnost iste u tom pogledu, pitam se jesmo li joj dali veće značenje nego što zaslužuje? Je li istina da motivacija pokreće akciju ili bi moglo biti upravo suprotno – da akcija pokreće motivaciju?

I jedno i drugo može biti točno. Vrijednost motivacije očituje se na samom početku, kad nam sve izgleda zanimljivo i novo i kad nam je samo mali poticaj potreban da se pokrenemo u smjeru svog cilja. No, s druge strane postoji nešto sasvim drugo što nas drži ustrajnima na putu do istog. Prvi korak napraviti može gotovo svatko, ali kako se održati na pravom putu onda kada je najteže? Što to rade oni kojima je teško, ali svejedno ustraju? Što to čini razliku između uspješnih i neuspješnih?

U nastavku slijedi 7 ključnih praksi za ustrajanje u svojim ciljevima – bez pomoći motivacije.

1. Akcijom pokrenite motivaciju
Koliko vam je poznat ovaj scenarij – sjedite udobno na svom naslonjaču i razmišljate kako vam se baš nekako neda ustati i krenuti na trening. Jasno vam je da bi to bili dobro učiniti, ali svejedno biste se nekako voljeli osjećati bolje, motiviranije, energičnije prije nego što krenete. Što mislite, što će se dogoditi? Vrlo vjerojatno ćete ostati sjediti i nećete napraviti ništa.

Pokušajte sljedeći put sa drugačijom taktikom. Ne čekajte motivaciju, pokrenite ju sami! Kako? Akcijom! Jednostavno se ustanite, krenite se spremati i izađite van. Već tada ćete osjetiti lagan nalet energije i motivacije, a kad dođete na trening bit ćete potpuno spremni da ga odradite. I osjećati se jako dobro nakon toga. Toliko dobro da ćete se i sljedeći put sjetiti napraviti isto.

Normalno je nekad se osjećati nemotivirano, ali tome se ne moramo prepustiti. Iako zvuči jednostavno ova praksa bi vas mogla ugodno iznenaditi i ono vrijeme koje biste izgubili na provođenje neke motivacijske tehnike (poput gledanja videa ili vizualiziranja sebe u budućnosti) uštedjeti za trening.

2. Pronađite svrhu u izazovnim trenucima
Kad razmišljamo o ljudima koji konstantno podnose različite izazove samo kako bi jednom došli do svog cilja imamo dojam da im sve nekako lagano ide, da su izuzetno motivirani iz trenutka u trenutak i da su naše svakodnevne žrtve mnogo veće od njihovih. No istina je ta da se i ti ljudi često osjećaju kao i mi – strah ih je, sumnjaju u sebe i ne uživaju baš uvijek u onome što rade, u tom odlaganju komfora u sadašnjosti u svrhu većeg uspjeha i sreće u budućnosti. I ti „drugi“ mnogo puta bi radili nešto drugo, ali jednostavno biraju raditi ono što moraju da bi uspjeli.

Razlika je u tome da oni koji ustraju u svojim malim i velikim žrtvama imaju svrhu, svaka njihova žrtva ima smisao. Oni znaju zašto rade to što rade i znaju da se nekad na to moraju i prisiliti ako žele uspjeti. Oni su jednostavno svjesni činjenice da svrha koja leži iza njihovog cilja mora svakodnevno biti prisutna u njihovim mislima kako bi ih vodila na tom trnovitom putu do uspjeha.

Nadam se da ste već pronašli svoju svrhu, pravo značenje svog cilja. Sljedeći korak je da tu misao o svrsi svakodnevno njegujete kako biste se u izazovnim trenucima u trenutku mogli sjetiti zašto radite to što radite. I hrabro nastaviti dalje.

3. Zaboravite moć volje – razvijte dobar sistem
Ako odgovor nije u motivaciji, onda je sigurno u volji, zar ne?

Ne uvijek, zapravo rijetko kad je.

Odgovor se zapravo skriva u eliminiranju mogućnosti da negdje zastanete, odnosno u kreiranju sistema rada koji će vam omogućiti da sljedeći korak pred vama postane logičan put, a ne nešto što ćete iz sebe istiskivati voljom koja je nepredvidiva i ima kratak rok trajanja – baš kao i motivacija.

Sustavi nam omogućuju da prioritiziramo ono što trebamo napraviti i kada to trebamo napraviti, a istovremeno nam s puta uklanjaju volju i motivaciju za koje toliko vjerujemo da su nam potrebne da bi uspjeli. Kad oblikujete svoje okruženje tako da služi vašem cilju, vidjet ćete da sve postaje lakše.

Ako vam je cilj izgubiti kilograme, razmislite na trenutak – koliko je vaša kuhinja prilagođena vašim ciljevima? Imate li hladnjak pun zdravih namirnica ili pak takve namirnice možete izbrojati na prste jedne ruke? Kakvo je vaše poslovno okruženje, jeste li organizirali svoj radni prostor tako da uvijek imate pri ruci hranu koju ste odlučili jesti? Ili, ako vam je u cilju dizati se ranije ujutro jeste li probali udaljiti budilicu od sebe tako da se morate ustati iz kreveta da ju ugasite?

4. Ne dopustite emocijama da vam određuju ponašanje
Emocije nam mogu biti veliki ograničavajući faktor kada si dopustimo pretpostaviti da bi trebale određivati naše ponašanje. Sjetite se prve prakse i sebe kako sjedite potišteni na kauču – čekate da se osjećate bolje kako biste krenuli na trening pretpostavljajući da to tako mora biti.

Kako se ponašate kada ste tužni, umorni i obeshrabreni? Vjerojatnije je da ćete se uhvatiti sa zdjelicom sladoleda nego otići na trening ili u šetnju po parku. Jer ipak – kad smo tužni, radimo tužne stvari. Kada smo obeshrabreni, ionako osjećamo da ništa nema smisla pa zašto da uopće nešto radimo?

Ne mora biti tako. Možemo se naučiti prepoznavati i prihvatiti različita emocionalna stanja samo kao jednu epizodu u vremenu, isto kao što uzmemo kišobran kada vidimo da vani pada kiša. Naši osjećaji koji nas preplavljuju iz trenutka u trenutak ne moraju određivati tko smo niti kakve izbore radimo. Imajući to na umu možemo lakše odraditi nešto čak i onda kada za to nemamo previše volje samo zato što znamo da je to ono što nam je potrebno za ostvarenje cilja.

5. Negativne emocije mijenjajte pravilnim djelovanjem
Kad stavite djelovanje ispred emocija zadobit ćete veću kontrolu nad onim kako se osjećate u svakoj situaciji. Naši izbori ne otkrivaju samo naše preferencije, već ih oblikuju. Kada se potrudite redovito činiti dobre izbore s vremenom ćete razviti naviku podsjećati se na koji način ste djelovali u prošlosti u sličnim situacijama i time se naviknuti tražiti načine da nastavite kad god vam se učini da stvari postaju loše.

Da biste shvatili ovaj princip, pokušajte odraditi vježbu „odustat ću sutra“. Neka to bude vaša nova mantra. Kada dođete do točke nakon koje više ne ide samo si recite „odustat ću sutra. Napravit ću još samo ovaj trening, još samo ovaj obrok, još ću samo večeras ići ranije na spavanje … i onda od sutra odustajem“. Sljedeći dan gotovo sigurno nećete odustati jer ćete dobiti novi nalet energije i shvatiti da ste izdržali najgore. Svaka takva odluka samo će još više osnažiti vašu želju da napravite ono što je za vas dobro u određenom trenutku i tako oblikovati vaše preferencije na način koji služi vašim ciljevima.

6. Teške trenutke okrenite u svoju korist
Iskustvo zlata vrijedi. Što više izazovnih situacija prođemo u životu, uspjeli ili ne, širimo svoju bazu različitih iskustava kako bi se na iste mogli podsjetiti pri suočavanju s budućim stresorima.

Zato ne strahujte od situacija koje na prvu izgledaju kao da idu kontra vaših planova i želja. Akumulirajući teška iskustva doći ćete do univerzalne lekcije – bez obzira na to koliko loših i izazovnih stvari ste prošli u životu preživjeli ste. A to će vas znanje voditi u sve buduće izazovne situacije jer ćete znati da ćete ih ne samo preživjeti već i iz njih izaći jači.

Razmislite o svim izazovnim situacijama kroz koje ste prošli tijekom svog života. Kako ih sada s ove točke gledišta percipirate? Pogotovo se prisjetite onih situacija u kojima se bili tik do odustajanja, ali ste svejedno nastavili i uspjeli. Osjećate li ponos radi toga? Smatrate li da je bilo vrijedno nastaviti bez obzira na to kako je situacija bila izazovna, a vi nemotivirani? Koje sve lekcije ste naučili putem?

Svakim takvim iskustvom nadograđujete svoju vjeru u sebe. Zato ne strahujte od teških vremena već ih iskoristite za svoju bazu iskustava i iz nje učite.

7. Na svaki novi izazov gledajte kao na skup vještina koje se daju naučiti
Ljudi koji su uspješni, efektivni i ustrajni svaki proces, odnosno zadatak kojeg trebaju izvršiti vide kao vještinu koju imaju sposobnost postepeno razviti. Da biste i bi to uspjeli prije svega budite konkretni oko svojih ciljeva, točnije onoga što trebate odraditi i odlučite unaprijed kako ćete se ponašati u određenoj situaciji.

Ako ste npr. odlučili odrađivati treninge rano ujutro jer znate da ćete se osjećati bolje ako to činite, nemojte si zamjerati ako se nakon što ugasite budilicu počnete premišljati o tome jer ste preumorni da se ustanete. Jednostavno si unaprijed priznajte da je normalno da se osjećate umorno, ali da ćete se unatoč tome ustati jer ste taj proces odabrali kao neizostavan put prema onome što želite. Ili si pripremite neku glazbu koju volite da vas odmah ujutro pokrene svojom dobrom energijom. Što god odabrali budite konkretni oko toga što ćete uraditi i prakticirajte to – uskoro ćete vidjeti kako ste razvili rutinu koju prije niste imali, i to samo zato što ste se potrudili svakodnevno vježbati.

Zaključak
Motivaciju ne možemo kontrolirati, ali zato možemo kontrolirati svoje male i velike svakodnevne akcije. Uz ove savjete bez obzira na to što se oko vas događa i kako se osjećate možete ići prema naprijed i ostvarivati progres. A taj progres, čak i ako je jedva vidljiv, činit će da se osjećate dobro i biti dovoljan da vas pogura do sljedećeg koraka. Tako se ostvaruju velike stvari, korak po korak i neovisno o tome kako se osjećamo. Bitno je samo da znamo gdje i zašto idemo – i da imamo iskrenu namjeru to i postići.

Text by: www.fitness.com.hr