Yoga i hinduizam imaju zajedničke korijene, pa se često njeno prakticiranje povezuje sa religijskim obredom. Kao i religija, yoga se temelji na etičkim postavkama, kodu ponašanja i utvrđenim običajima i obredima. Međutim, mnogi autoriteti se slažu da ona nije vezana ni za jednu religijsku tradiciju, te ljudi koji vježbaju yogu nisu nužno hindusi. Njen prvenstveni cilj je ravnoteža tijela i duha. Yoga i meditacija jačaju vaše tijelo i um pružajući mentalni mir i psihičku moć, pomažu u borbi protiv različitih oboljenja.

Yoga je jedno od najvećih antičkih blaga Indije. Riječ yoga znači “sjediniti”.  U tom smislu, ona je vježba moralne i mentalne njege, te kult kojim se postiže dobro zdravlje (arogya) i dugovječnost (chirayu), potpuno čista disciplina kojom postižete vrhunac trajne sreće i mira. Yoga je mnogo više od tjelovježbe i vježbe disanja i opuštanja, kojima se održava psihofizička kondicija.  Ona je način da naučimo kako se prema vlastitom tijelu i duhu odnositi s ljubavlju i poštovanjem; praktični psihološki trening (kriya yoga) koji nam omogućava da uspostavimo ponovni konatakt sa sobom. Postoje i mnoge zablude koje bacaju sjenu na izučavanje yoge. Neki ljudi je doživljavaju kao vrstu crne ili bijele magije, vračanja. Za neke je ona veoma opasan vid vježbe, koju prakticiraju jedino oni koji se odriču svijeta.

Šta je zaista yoga?

Prakticiranjem yoge birate put kojim životu hrlite u zagrljaj. Ona je nauka o nama samima, mentalna disciplina  kojom čistimo um od niskih vrijednosti,  a njegujemo najplemenitije osobine. Ona je značajna za sve ljude, nezavisno od njihovog  društvenog položaja, spola ili vjerovanja. Koristi svim ljudima, vjernicima ili ateistima, zdravima ili bolesnima, mladim ili starim. Yogu mogu prakticirati i djeca. Ne postoji najpogodnija dob za početak ove psihofizičke vježbe. Važno je početi i više nećete željeti prestati.

Odakle potiče?

Yoga potiče iz drevnih Veda, hinduskih svetih spisa. Vede su se stoljećima usmeno prenosile kao priče ili pjesme. Prvi put su zabilježene između 1000. i 3000. godine p.n.e. U Vedama, yoga je jedan od šest sistema jednake vrijednosti, koji se opisuju kao različiti putevi do iskustva. “Gospodova pjesma” (Bhagavad Gita) prenosila se također usmeno i pismeno, kako bi ljudima pomogla da lakše shvate i prakticiraju yogu. To je dio svetog epa Mahabharata. U “Gospodovoj pjesmi”, gospod Krišna kao božanska inkarnacija, opisuje kako ispravno živjeti, te pokazuje različite puteve ka samoostvarenju uz pomoć yoge. U te puteve ubrajaju se jnana yoga, bhakti yoga, karma yoga i raja yoga.

Yoga i medicina

Osim što ima zadatak da u ravnotežu dovede tijelo i duh, yoga je i način liječenja mnogih bolesti, među kojima I astme, artritisa, srčanih bolesti, AIDS-a, ovisnosti i starenja. Yoga jača kičmu i daje joj potrebnu elastičnost. Zglobovi postaju pokretljiviji i čvršći, a mišići su elastični, jaki i opušteni. Tijelo izgleda vitko i privlačno. Yoga ima pozitivan učinak  i na probavu. Vježbanjem, tijelo gubi kalorije, a osjećaj gladi se normalizira. Također je dobra za rad srca i stabilan krvotok, a posebno za podizanje imuniteta i smirenje živčanog sistema. Potiče koncentraciju i pravilno disanje. Odlična je u borbi protiv stresa.

Vježbajte sa nama! Pozdrav suncu (suuya namaskar)

Sunčev ciklus niz je od 12 yoga položaja (asana) koji se nizom pokreta (vinyasa) pretapaju iz jednog položaja u drugi. Tako se obuhvati cijela yoga. Niz se može izvoditi sporo kako bi se tijelo smirilo, ili brzo kako bi se postigao efekt aerobika. Vježba se na samom početku izvodi tri puta, a kako se tijelo navikava na pokrete, tako se postepeno povećava broj ponavljanja.

1. Stanite uspravno. Stopala moraju stajati paralelno, nožni mišići zategnuti, torzo izdignut i opušten, vrat uspravan, ramena raširena, opušteno lice i oči, glava uravnotežena. Ispred središta prsa spojite dlanove. Dišite lagano i svjesno udišite i izdišite, pri tom disanje mora biti ujednačeno.

2. Preklopite palčeve i ruke istegnite ravno ispred sebe, potom ih podignite iznad glave. Ramena opustite i udaljite od ušiju. Udahnite, zatim pogledajte gore, prsa podižite gore savijajući se natrag.

3. Dok se iz kukova saginjete naprijed, lagano izdahnite. Opustite se i dišite.

4. Spustite dlanove na pod. Pružajući lijevo stopalo do kraja, ispružite lijevu nogu, također lijevim koljenom dodirnite pod. Desno koljeno je savijeno pod pravim uglom, bedro paralelno s podom. Pogledajte gore i udahnite.

5. Sada desnu nogu ispružite paralelno s lijevom. Kukove dignite visoko. Izdahnite ujednačeno.

6. Savijenih koljena spustite bradu i prsa do poda. Tijelo je u cik-cak položaju. Oslanjajte se na pod nožnim prstima, koljenima, prsima, dlanovima i bradom. Kukovi su lagano podignuti. Izdahnite do kraja.

7. Sada, oslanjajući se na dlanove, ponovo se vratite u položaj 5, visoko uzdignutih kukova, dlanovima i stopalima podupirući tijelo. Disanje ujednačeno.

8. Desnu nogu ispružite naprijed do početnog položaja u kojem se desno stopalo nalazi između dlanova, a lijevo koljeno dodiruje pod. Podignite prsa, pogledajte gore i udahnite.

9. Lijevu nogu pridružite naprijed desnoj. Sada ste postigli položaj 3 – stojite uspravno nagnuti naprijed. Lagano izdahnite.

10. Zategnite noge, ruke ispružite prema naprijed. Palčeve isprepletite i ruke istegnite prema gore. Nadlaktice će biti u ravni ušiju. Opustite ramena. Udahnite i kao da su vam ruke i noge kazaljke na satu, podignite ruke, izbacite torzo i ispravite leđa.

11. Cijelo tijelo istegnite prema gore, podignite prsa, pogled usmjerite prema gore, udahnite kao u položaju 2.

12. Ciklus završite spajajući dlanove ispred središta prsa. Pustite dah da izađe sam. (body.ba)