Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila.
U razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, pa tako i kod nas, kardiovaskularne bolesti (KVB) su glavni uzrok smrtnosti, a drugi vodeći uzrok smrti radnoaktivne populacije (20-64 godine starosti).
Kardiovaskularne bolesti su značajan javnozdravstveni problem jer uzrokuju veliko ekonomsko opterećenje zbog troškova liječenja i smanjene produktivnosti zbog izostajanja s posla, uzrokuju nesposobnost, invaliditet i prijevremnu smrtnost.
Uzimajući u obzir sve rizičnije ponašanje populacije, poput pušenja, nedovoljne tjelesne aktivnosti i nepravilne prehrane, i to već u ranoj životnoj dobi, neophodno je započeti s mjerama prevencije rizičnih čimbenika za nastanak KVB uz promicanje zdravih životnih stilova.
Unapređenje i promicanje zdravlja su prve mjere u nizu intervencija u prevenciji KVB, kojima je cilj stvaranje takve životne i radne sredine (poput zdravih uvjeta stanovanja, uvjeta rada, prehrane, omogućavanje rekreacije i tjelesne aktivnosti, jačanja društvene potpore…) koje će pozitivno utjecati na zdravlje odnosno neće štetiti zdravlju. Mjere unapređenja zdravlja se primjenjuju u zdravih osoba sa svrhom da se bolest ne razvije.
Izbjegavanje i smanjivanje nezdravih načina života i svih rizičnih čimbenika (prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti, smanjenje prekomjernog unosa zasićenih masti i soli, smanjenje prekomjerne tjelesnu težine…) uz odabir po zdravlje poželjnih ponašanja nastoji se spriječiti razvoj bolesti. Pravodobim otkrivanjem prvih znakova bolesti putem probira, sistematskih pregleda, samopregleda i drugih dijagnostičkih postupaka moguće je uspješno intervenirati, odnosno poduzeti odgovarajuće terapijske mjere u svrhu sprečavanja pogoršanja bolesti, razvoja komplikacija i nesposobnosti. Važan dio prevencije KVB je otkrivanje rizičnih populacijskih skupina, koje imaju povećani rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti.
Uspješna i učinkovita prevencija KVB zahtijeva svobuhvatan multisektorski pristup (zdravstvo, obrazovanje, gospodarstvo, industrija hrane, poljoprivreda, zakonodavstvo…), političku potporu i participaciju pojedinca, zajednice, stručnjaka, medija i vladajućih struktura i na nacionalnoj i na regionalnoj odnosno lokalnoj razini.