20 najbolnijih stvari koje ljudsko tijelo može osjetiti

Različite povrede i bolesti nerijetko rezultiraju osjećajem boli. Međutim, nije svaka bol ista i to je posebno jasno osobama koje su osjetile neku vrstu žestokih bolova nakon koje im je svaka druga postala više nego podnošljiva.

Budući da se i sami ljudi nerijetko pitaju šta je to što najviše boli i što izaziva najnesnosnije bolove, Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije je napravila analizu svih uzročnika bolova i izdvojila 20 najjačih, čiji nivo bola kao rezultat prevazilazi sve ostale.

“To su sve vrste boli koje se uobičajno pojavljuju u sistemu zdravstvene zaštite. Hroničnu bol u donjem dijelu leđa u nekom trenutku života osjetit će 80 posto stanovništva jer se čovjek savija, saginje i radi cijeli niz drugih pokreta na dnevnoj bazi”, ističe dr. Gary LeRoy, a koji je zatim naveo 20 uzročnika najžešćih bolova koji se mogu osjetiti.

Tu spadaju sljedeće stvari:

Herpes zoster
Klasterna glavobolja
Smrznuto rame (sindrom zakočenosti i boli u ramenu)
Slomljene kosti
CRPS (kompleksni regionalni bolni sindrom)
Srčani udar
Iščašenje vratnog pršljena
Anemija srpastih stanica
Artritis
Migrena
Išijas
Bubrežni kamenac
Upala slijepog crijeva
Giht
Trigeminalna neuralgija
Akutni pankreatitis
Endometrioza
Čir želuca
Fibromialgija
Bol nakon operacije

Zanimljivo istraživanje: Vlasnici pasa imaju manju mogućnost obolijevanja od srčanih bolesti?

Vlasnici pasa imaju manji rizik obolijevanja od kardiovaskularnih, ili drugih bolesti, pokazalo je istraživanje u koje je bilo uključeno 3,4 miliona Šveđana, piše BBC.

Analizirani su nacionalni registri za osobe starosne dobi od 40 do 80 godina i upoređivani sa registarima vlasništva pasa. Istraživanjem je ustanovljeno da postoji manji rizik od kardiovaskularnih bolesti kod vlasnika pasa, naročito lovačkih.

Istraživači su napomenuli da posjedovanje psa može zaštititi ljude od kardiovaskularnih oboljenja, povećavajući njihovu društvenu aktivnost i blagostanje, ali i promjenom bakterijskog mikrobioma vlasnika.

Mikrobiom je kolekcija mikroskopskih vrsta koje žive u crijevima. Smatra se da psi mogu utjecati na mikrobiome svog vlasnika, jer mijenjaju prljavštinu u kućnom okruženju, izlažući ljude bakterijama na koje, možda, ne bi naišli na drukčiji način.

Istraživači su napomenuli da psi imaju posebno zaštitne efekte za ljude koji žive sami.

“Rezultati su pokazali da vlasnici, koji žive sami s psom, imaju smanjenje rizika od smrti za 33 posto i smanjenje rizika od srčanog udara za 11 posto”, rekla je profesorica sa Uppsala univerziteta Mwenya Mubanga, koja je učestvovala u istraživanju.

Ranija istraživanja su pokazivala da su ljudi koji sami žive u većem riziku od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti.

Dr. Mubanga je rekla da bi pas mogao postati važan član porodice u pojedinim domaćinstvima.

Tokom istraživanja tim je pregledao podatke od 2001. do 2012. godine, budući da se svaka posjeta u švedskim bolnicama bilježi u nacionalnim bazama podataka, dok je registracija vlasništva pasa obavezna od 2001. godine.

Posjedovanje psa uzgajanih za lov, kao što su terijeri, retriveri i mirisni psi, povezani su sa najnižim rizikom kardiovaskularnog poremećaja. (klix.ba)