Ishrana: Najbolji dodaci za muškarce

Do sada ste se vjerovatno upoznali sa svim prednostima koje proteini nude. Nadamo se da isto važi i za multivitamine.

Ali, postoji i čitava lepeza drugih suplemenata, od kojih bi mnogi trebalo da budu dio vaše ishrane Evo nekih koji mogu da dođu u obzir:

Za mršavljenje – KALCIJUM

Kalcijum ubrzava metabolizam i pomaže da se pospješi potrošnja masti (naročito u crijevima).
Doza: 800mg dnevno

Za rast mišića – KREATIN
Studije pokazuju da muškarci koji vježbaju i uzimaju kreatin mogu da dobiju duplo više mišićne mase od onih koji kreatin ne uzimaju.
Doza: 20-25mg dnevno ne više od 8 nedelja

Protiv prehlade – VITAMIN E
Vitamin E može da smanji šanse da se razbolite. On takođe ublažava simptome prehlade za nekih 20%.
Doza: 200IU dnevno

Protiv depresije – RIBLJE ULJE
U jednom istraživanju koje je nedavno sprovedeno, muškarci i žene koji su dodali omega-3 masne kiseline (poput onih koji se mogu naći u ribljem ulju) u ishranu nakon četiri meseca izjavili su da se mnogo bolje osjećaju i da su mnogo sretniji.
Doza: do 2000mg dnevno

Za srce – BIJELI LUK
Bijeli luk štiti arterije, a ako ga uzimate u obliku kapsule, nećete imati loš zadah.
Doza: 10-20g dnevno

Protiv stomačnih tegobaĐUMBIR
Đumbir ublažava stomačne tegobe, sprečavajući da signali koji izazivaju mučninu dođu do mozga.
Doza: 200g dnevno

Protiv bolesti – L-GLUTAMIN
Bijela krvna zrnca koriste L-glutamin kao gorivo u borbi protiv infekcija. Naporni treninzi i stres mogu da drastično snize nivo amino kiselina.
Doza: oko 3g dnevno

Protiv glavobolje – MAGNEZIJUM
Mnogi muškarci imaju niske nivoe ovog minerala. Magnezijum pospešuje dotok krvi u mozak. Kada unosite više magnezijuma, rizik da dobijete glavobolju se smanjuje do 25%.
Doza: 400-600mg dnevno

Usporava starenjeSELEN
Selen je jedan od najmoćnijih antioksidanata. On učestvuje u borbi protiv slobodnih radikala koji uništavaju ćelije. Selen takođe čisti naš organizam od otrovnih materija.
Doza: 55 mikrograma dnevno

Protiv stresa – VALERIJANA (MACINA TRAVA)
Valerijana se dosta koristi u Evropi zbog svojih blago sedativnih dejstava. Ona pomaže da se osjećemo bolje i bezbrižnije.
Doza: počnite sa 100mg dnevno. Veće doze mogu da izazovu pospanost. (xfitness.x3mgym.com)

Osnovni dodaci svakodnevnoj prehrani

Sigurno ste često u dilemi, trebate li uz svakodnevnu ishranu uzimati dodatke poput vitamina i minerala u vidu tableta i drugih preparata. Istraživanja su pokazala da dodatni vitamini i minerali neće spriječiti neke hronične bolesti, ali su svakako poželjni. Sve što je na prirodnoj bazi, nije višak.

Često, pripremanjem hrane gubite neke hranjive tvari koje su potrebne za zdrav organizam. Stoga, recite “DA” svakom prirodnom dodatku vašoj svakodnevnoj ishrani.

Naravno, niti jedan dodatak neće biti učinkovit ukoliko se ne hranite zdravo. Dobro uravnotežena ishrana trebala bi vam pružiti sve što je vašem organizmu potrebno. Međutim, postoje osobe koje jednostavno ne vole voće i povrće, ili pak mliječne proizvode. Tim osobama zasigurno nedostaje vitamina C, odnosno kalcija. Tada se preporučuje dodatak ovih suplemenata u vidu tableta.

Multivitaminske tablete, šumeće ili one koje trebate progutati, jednostavan su i  jeftin način da nadomjestite vitamine i minerale koji su vam potrebni. Evo nekoliko dodataka koji mogu biti korisni za vaš organizam:

Kalcij
Mnogi ljudi ne jedu dovoljno hrane koja je bogata kalcijem. Nedostatak kalcija može rezultirati osteoporozom, odnosno slabljenjem kostiju. Preporučena dnevna doza kalcija za svaku odraslu osobu je oko 1200 mg. Ako ga ne unosite dovoljno putem ishrane, onda svakako uzmite dodatak.

Vitamin D
Vitamin D je važan za apsorpciju kalcija.  Stoga, uz kalcij, obavezno uzmite i dodatak ovog vitamina.

Riblje ulje
Omega-3 masne kiseline pomažu u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti. Najbolji izvor omege-3 je riba, laneno sjeme također. Studije pokazuju da je organizmu dnevno potrebno 0,5 do 1,8 grama ribljeg ulja.

Folna kiselina
Folna kiselina se nalazi u zelenom lisnatom povrću, agrumima i mahunarkama. Folna kiselina se preporučuje svakoj ženi koja planira ostati u drugom stanju, a pomaže i u smanjenju nivoa homocisteina, što bi moglo pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca. Preporučena količina za odrasle osobe je 400 mcg (mikrograma) dnevno.

Antioksidansi i cink
Istraživanja su pokazala da kombinacija antioksidanata i cinka smanjuje rizik od makularne degeneracije u poodmakloj dobi.

Probiotici
Namirnice poput jogurta i fermentiranih namirnica prirodno sadrže probiotike bakterija. Ove bakterije su slične prijateljskim bakterijama koje se prirodno nalaze u vašem probavnom sistemu. Probiotici su dobri kao dijetetski dodatak, a mogu biti korisni i za osobe koje imaju nervozu želuca i probleme sa probavom.

U principu, prehrambeni dodaci nisu štetni, no svakako ne zaboravite jesti zdravu hranu. Multivitamini i drugi dodaci su uzaludni, ukoliko se ne hranite zdravo. Uzimajte dovoljno voća i povrća, mliječnih proizvoda sa malim udjelom masti, cjelovitih žitarica, nemasnog mesa, ribe, peradi, oraha, sjemenki i mahunarki.

Ukoliko uzimatke dodatke ishrani, pazite da se ne predozirate. Neki vitamini poput vitamina D, vitamina A i vitamina B6 mogu biti loši za vaše zdravlje, kada ih duži period uzimate u iznimo velikim količinama.

Ukoliko uzimate neke lijekove ili redovnu terapiju, u kombinaciji sa nekim od dodataka možete izazvati neželjene reakcije u organizmu. Stoga se posavjetujte s liječnikom prije nego počnete koristiti dodatke ishrani. (body.ba)

Osnovni dodaci svakodnevnoj prehrani

Sigurno ste često u dilemi, trebate li uz svakodnevnu ishranu uzimati dodatke poput vitamina i minerala u vidu tableta i drugih preparata. Istraživanja su pokazala da dodatni vitamini i minerali neće spriječiti neke hronične bolesti, ali su svakako poželjni. Sve što je na prirodnoj bazi, nije višak.

Često, pripremanjem hrane gubite neke hranjive tvari koje su potrebne za zdrav organizam. Stoga, recite “DA” svakom prirodnom dodatku vašoj svakodnevnoj ishrani.

Naravno, niti jedan dodatak neće biti učinkovit ukoliko se ne hranite zdravo. Dobro uravnotežena ishrana trebala bi vam pružiti sve što je vašem organizmu potrebno. Međutim, postoje osobe koje jednostavno ne vole voće i povrće, ili pak mliječne proizvode. Tim osobama zasigurno nedostaje vitamina C, odnosno kalcija. Tada se preporučuje dodatak ovih suplemenata u vidu tableta.

Multivitaminske tablete, šumeće ili one koje trebate progutati, jednostavan su i  jeftin način da nadomjestite vitamine i minerale koji su vam potrebni. Evo nekoliko dodataka koji mogu biti korisni za vaš organizam:

Kalcij
Mnogi ljudi ne jedu dovoljno hrane koja je bogata kalcijem. Nedostatak kalcija može rezultirati osteoporozom, odnosno slabljenjem kostiju. Preporučena dnevna doza kalcija za svaku odraslu osobu je oko 1200 mg. Ako ga ne unosite dovoljno putem ishrane, onda svakako uzmite dodatak.

Vitamin D
Vitamin D je važan za apsorpciju kalcija.  Stoga, uz kalcij, obavezno uzmite i dodatak ovog vitamina.

Riblje ulje
Omega-3 masne kiseline pomažu u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti. Najbolji izvor omege-3 je riba, laneno sjeme također. Studije pokazuju da je organizmu dnevno potrebno 0,5 do 1,8 grama ribljeg ulja.

Folna kiselina
Folna kiselina se nalazi u zelenom lisnatom povrću, agrumima i mahunarkama. Folna kiselina se preporučuje svakoj ženi koja planira ostati u drugom stanju, a pomaže i u smanjenju nivoa homocisteina, što bi moglo pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca. Preporučena količina za odrasle osobe je 400 mcg (mikrograma) dnevno.

Antioksidansi i cink
Istraživanja su pokazala da kombinacija antioksidanata i cinka smanjuje rizik od makularne degeneracije u poodmakloj dobi.

Probiotici
Namirnice poput jogurta i fermentiranih namirnica prirodno sadrže probiotike bakterija. Ove bakterije su slične prijateljskim bakterijama koje se prirodno nalaze u vašem probavnom sistemu. Probiotici su dobri kao dijetetski dodatak, a mogu biti korisni i za osobe koje imaju nervozu želuca i probleme sa probavom.

U principu, prehrambeni dodaci nisu štetni, no svakako ne zaboravite jesti zdravu hranu. Multivitamini i drugi dodaci su uzaludni, ukoliko se ne hranite zdravo. Uzimajte dovoljno voća i povrća, mliječnih proizvoda sa malim udjelom masti, cjelovitih žitarica, nemasnog mesa, ribe, peradi, oraha, sjemenki i mahunarki.

Ukoliko uzimatke dodatke ishrani, pazite da se ne predozirate. Neki vitamini poput vitamina D, vitamina A i vitamina B6 mogu biti loši za vaše zdravlje, kada ih duži period uzimate u iznimo velikim količinama.

Ukoliko uzimate neke lijekove ili redovnu terapiju, u kombinaciji sa nekim od dodataka možete izazvati neželjene reakcije u organizmu. Stoga se posavjetujte s liječnikom prije nego počnete koristiti dodatke ishrani. (body.ba)