Tokom godina postojala su brojna istraživanja koja su se bavila temom odnosa fizičke aktivnosti i sposobnosti učenja, pamćenja, kreativnog i analitičkog razmišljanja i donošenja odluka. Opšti zaključak je da trening pomaže u svim ovim oblastima, ali stvarni mehanizam nije još uvijek otkriven.

Da li je bolje vježbati prije ili posle učenja? Možda za vrijeme? Na koji način intenzitet treninga utiče na naše mentalne sposobnosti? Još uvijek smo daleko od odgovora na sva ova pitanja, ali makar u jednoj oblasti možemo reći da smo za korak bliže – sticanju novih znanja.

Dvije nove studije pokušale su da otkriju upravo nešto više o odnosu vježbanja i procesa učenja.

Trening i njegov uticaj na učenje

U prvoj, grupa od 81 žene sa njemačkog govornog područja imala je zadatak da slušajući riječi na poljskom i njihov prijevod na njemačkom nauči što veći broj poljskih riječi. Uslovi su se razlikovali u tome što je jedna trećina žena slušala prijevod u miru, bez vježbanja, druga je slušala prijevod nakon 30 minuta laganog treninga, dok je treća slušala prijevod za vrijeme samog treninga.

Rezultati koji su mjereni nakon dva dana bili su očigledni – grupa koja je spojila proces učenja i trening imala je značajno bolje rezultate od druge dvije grupe. Od njih, grupa koja je imala trening prije slušanja imala je veći uspjeh u prisjećanju poljskih riječi od grupe koja nije vježbala, međutim to nije bila izrazita razlika. Trening je davao očekivane rezultate samo ukoliko je pratio sâm proces učenja stranih riječi.

Međutim, rezultati ove studije u suprotnosti su sa zaključcima druge, u kojoj je razlika bila u tome što je intenzitet treninga povećan.

To naravno nije bila jedina razlika, postojale su samo dvije grupe koje nisu slušale lekciju već su je čitale iz udžbenika, jedna u miru, a druga za vrijeme intenzivnog treninga na eliptičnoj spravi za vježbanje, a rezultati su mjereni dva puta, jednom neposredno nakon čitanja i još jednom sutradan.

U ovom eksperimentu grupa koja je intenzivno vježbala i u isto vrijeme pokušala da nauči nešto imala je lošije rezultate na prvom mjerenju, međutim, do sutradan ti efekti su nestali i grupe su bile izjednačene po količini znanja koju su primile.

Kako naučnici tumače rezultate

Objašnjenja naučnika za obje ove studije su slična. Prilikom vježbanja dolazi do veće aktivacije nervnog sistema čime se olakšava proces učenja. Međutim, kako intenzitet treninga raste mozak postaje previše okupiran samim treningom da bi mogao da fokusira pažnju na učenje i pamćenje. Nakon nekog vremena (nekoliko sati) nervni sistem se vraća iz uzbuđenog stanja u normalno i tada se javljaju sekundarni efekti ovog procesa, a to je duže zadržavanje već memorisanih činjenica.

Ove studije daju neke odgovore, ali još uvijek ima dosta nepoznanica. U drugom slučaju djevojke su čitale, a to je proces na koji je teže fokusirati se u odnosu na slušanje iz prvog. Čitanje za vrijeme treninga je i u toj mjeri nepraktično da je pitanje ima li smisla uopšte posvećivati mu preveliku pažnju.

Mnogo važnije pitanje možda nije da li ćemo više naučiti ukoliko treniramo prije, za vrijeme ili poslije vježbanja, već u kojoj mjeri nas trening može omesti ukoliko se spremamo za neki test ili ispit. Da li je pametno preskočiti ga i sjediti u miru i čitati, ne samo kao pitanje slobodnog vremena već i uticaja na proces učenja?

Iz ove dve studije odgovor je jasan. Ukoliko imate ispit istog dana, pametnije bi bilo da svu pažnju posvetite učenju. Ukoliko je test pak sutradan ili u bližoj ili daljoj budućnosti, ne samo da vježbanjem nećete sabotirati sebe, već ćete i ostvariti određene koristi.